PALUBA
March 29, 2024, 06:23:50 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 [41] 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 ... 70   Go Down
  Print  
Author Topic: Dešavanja u Južnom i Istočnom kineskom moru  (Read 178560 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #600 on: October 29, 2021, 08:46:51 am »



Amerika potvrdila posvećenost politici odbrane Tajvana


Direktorka Američkog instituta u Tajpeju Sandra Oudkirk, poručilaje danas da SAD ostaju posvećene pomoći Tajvanu da se odbrani.

Oudkirk, koja je praktično najviši predstavnik SAD na Tajvanu na svojoj prvoj konferenciji za novinare otkako je preuzela funkciju u julu, opisala je odnose SAD sa Tajpejom kao čvrste, prenosi Rojters.

„SAD imaju obavezu da pomognu Tajvanu da obezbedi svoju samoodbranu“, rekla je američka zvaničnica.

Njene primedbe dolaze pošto su poslednjih nedelja eskalirale tenzije između Tajpeja i Pekinga, koji ostrvo smatra svojom suverenom teritorijom.

Dok SAD, kao i većina zemalja, nemaju formalne diplomatske odnose sa ostrvom na koje pravo polaže Kina, one su najvažnija međunarodna podrška Tajpeju i glavni snabdevač oružjem, a administracija predsednika Džozefa Bajdena je ponovo istakla tu podršku, uz oštro protivljenje Pekinga.

Na pitanje da li će SAD stati u odbranu Tajvana ako Kina napadne, Oudkirk je rekla da je politika Vašingtona prema ovom pitanju jasna i da ostaje nepromenjena, pozivajući se na nekoliko američkih zakona koji regulišu njene odnose sa Tajpejom, preneo je Tanjug.

Ostrvo je pod sve većim vojnim i političkim pritiskom da prihvati upravu Pekinga, a on se ogleda i u čestim misijama kineskih vojnih aviona u identifikacionoj zoni tajvanske vazdušne odbrane, što izaziva zabrinutost međunarodne zajednice.

Američki državni sekretar Entoni Blinken pozvao je u utorak sve države članice Ujedinjenih nacija da podrže "snažno, smisleno učešće Tajvana u sistemu UN".

Tajvan je imao svoje mesto u UN i zastupao je Kinu u UN do 25. oktobra 1971. godine, kada je glasanjem doneta odluka da Peking preuzme to mesto i bude jedini predstavnik za Kinu.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #601 on: October 29, 2021, 08:49:59 am »



Šta ako bude rata?


Predsednica Tajvana Cai Ing-ven prvi put je javno potvrdila da se u toj nepriznatoj zemlji nalaze američki vojnici.

Tu vest je, doduše, već početkom meseca za agenciju Frans pres potvrdio neimenovani američki zvaničnik, koji je precizirao da se radi tek o nekih dvadesetak američkih pripadnika specijalnih snaga koji obučavaju manje jedinice tajvanske kopnene vojske i mornarice.

Ing-ven je u intervjuu za Si-En-En rekla "kineska pretnja raste iz dana u dan". Tajvanski ministar odbrane Čiu Kuo-čeng tako je nedavno upozorio da su tenzije s Kinom najgore u poslednjih 40 godina i naveo da bi Kina mogla do 2025. da bude vojno sposobna da izvrši Tajvan do 2025. godine.

"Spremni smo da se branimo, to je neupitno. Rat ćemo da vodimo ako budemo morali da ratujemo, a ako bude trebalo, branićemo se do poslednjeg dana", poručio je u aprilu tajvanski ministar spoljnih poslova Džozef Vu.

I američki admiral Fil Dejvidson, aktuelni komandant indo-pacifičkih snaga, u martu je na saslušanju u Kongresu upozorio da bi kineska invazija na Tajvan mogla da se dogodi "u sledećih 10 godina, ustvari u sledećih šest godina".

Američka vojska je potom u aprilu ponovo upozorila da Kina verovatno ubrzava svoj plan za preuzimanje kontrole nad Tajvanom.

Predsednik SAD Džo Bajden dodatno je zaoštrio tenzije prošle nedelje kada je dao do znanja da će Amerika braniti Tajvan u slučaju kineske invazije, kao i da "ima obavezu to da uradi".

On je objasnio da ljudi ne bi trebalo da se brinu za vojnu snagu ​Vašingtona jer "Kina, Rusija i ostatak sveta znaju da smo najmoćnija vojska u istoriji sveta".


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #602 on: October 30, 2021, 06:19:37 am »

Tenzije između Kine i Tajvana – da li je rat oko ostrva neminovan
SVET Autor: Vladan Alimpijević 28. okt. 2021

Vojni odnosi sa Kinom najgori su u poslednjih 40 godina, rekao je tajvanski ministar odbrane Čiu Kuo-čeng. Upozorio je da će Kina biti sposobna da do 2025. izvede invaziju na ostrvo.

Tajvan sebe smatra suverenom državom, dok Peking na Tajvan gleda kao na otcepljenu provinciju.

„Situacija postaje napeta i sve opasnija. Mislim da se svi sećate da su početkom oktobra kineski upadi u naš vazdušni prostor dostigli istorijski broj“, rekao je Džozef Vu, ministar spoljnih poslova Tajvana. Ove nedelje američki i kineski mediji došli su do konsenzusa da je rat oko Tajvana je neminovan. I samo je pitanje vremena kada će izbiti — već sada, ili u roku od narednih šest godina, konstatuje Sputnjik.

„SAD će stati u odbranu Tajvana i imaju obavezu da brane ostrvo“, izjavio je predsednik SAD Džozef Bajden, što su komentari koji izgledaju kao raskid sa zvaničnom politikom, prenosi Glas Amerike. Tajvan je zvanično potvrdio prisustvo američkih vojnika.

„Imam poverenje u Vašington, s obzirom na dugogodišnje odnose koji nas vezuju za SAD, kao i podršku američkog naroda, Kongresa i administracije“, rekla je tajvanska predsednica Cai Ing-ven.

Peking je sve zabrinutiji da tajvanska vlada kreće ka formalnom proglašenju nezavisnosti i želi da odvrati predsednicu Cai Ing-ven od preduzimanja bilo kakvih koraka u tom pravcu.

„Na svetu postoji samo jedna Kina. Vlada Narodne republike Kine je jedina legitimna. Region Tajvan je neutuđivi deo naše teritorije. Ukupno 180 zemalja sveta uključujući i SAD su prihvatile taj princip“, rekao je Žao Liđijan, portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine. Američki predsednik Džo Bajden rekao je da je razgovarao sa kineskim predsednikom Si Đinpingom i da su pristali da se pridržavaju tajvanskog sporazuma, ali tenzije između Kine i Tajvana nikada nisu bile veće i Peking za to krivi Vašington.

Izvor: www.n1info.com
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #603 on: October 30, 2021, 08:49:32 am »




Budi se tajvansko žarište: Američko provociranje Kine pretnja za globalni mir


Poziv SAD da se Tajvan snažnije uključi u rad UN nije samo sitna provokacija Kine već deo nadmetanja dve velike sile, koje, ukoliko eskalira, može ugroziti i globalni mir.

Mirno rešenje je ono što svima treba da se ne bi desilo da žrtva tog nadmetanja bude 26 miliona stanovnika Tajvana, ocena je dr Dragane Mitrović sa Fakulteta političkih nauka, koju ohrabruje što je i kineski predsednik Si Đinping rekao da Kina neće vojno intervenisati u Tajvanskom moreuzu.


Američko provociranje Kine

Na „robusnije“ učešće Tajvana u sistemu UN apelovao je ove nedelje američki državni sekretar Entoni Blinken, što Kina doživljava kao provokaciju. Tome su prethodili i razgovori američkih i tajvanskih zvaničnika, održani baš uoči obeležavanja 75 godina kineskog članstva u Svetskoj organizaciji a 50 godina otkad je mesto u njoj zauzela Narodna Republika Kina umesto Tajvana, koji se i danas zvanično zove Republika Kina.
 
Ta teritorija je nastala 1949. kad su u kineskom građanskom ratu nacionalisti na čelu s Čang Kaj Šekom, poraženi od komunista, pobegli na Tajvan. Zatim su uz pomoć Zapada do 1971. kao priznata zemlja predstavljali čitav kineski svet u UN.

Posle apela na tajvansko uključivanje u sistem UN, nova i ništa manja američka provokacija Kine bila je i potvrda da je kontingent snaga SAD, čiji broj nije preciziran, prisutan na Tajvanu radi obuke sa tajvanskim vojnicima.

Agresivno ponašanje administracije predsednika Bajdena nastavak je, objašnjava Mitrovićeva, nastojanja SAD da potvrde globalnu dominaciju i svoje snažno prisustvo na Pacifiku, a za SAD je pitanje opstanka njihov uticaj u tom delu sveta gde Tajvan ima suštinski značaj u nadmetanju sa Kinom.

Kina se, s druge strane, od momenta kad na njeno čelo dolazi predsednik Si Đinping ponaša kao velika sila, a kad treba, napominje naša sagovornica, i demonstrira svoju moć, pri čemu Tajvan svrstava u listu pitanja od suštinskog nacionalnog interesa, što znači da tu nema kompromisa.

„Poenta je da se ovde radi o nadmetanju dve velike sile, jedne čija je moć u opadanju i Kine koja je velika sila i sve više se i ponaša u maniru velike sile. Tokom kineskih reformi došlo je prvo do neformalnog zbližavanja, a onda i do značajnih finansijskih ulaganja i ekonomskog povezivanja između Tajpeja i Kine. Tada se činilo da je samo pitanje vremena kad će doći do ponovnog ujedinjenja“, podseća profesorka u emisiji „Svet sa Sputnjikom“. Međutim, sa jačanjem vojne moći Kine i promenom ponašanja Kine u globalnim razmerama javnost na Tajvanu je počela da se okreće protiv te ideje, što se Pekingu nije dopalo pa pokazuje sve manje strpljenja da toleriše takvo, kako kažu, antikinesko ponašanje.


Pokušaj SAD da povrati moć koju gubi

Zapadni analitičari čak ne isključuju mogućnost da bi Kina mogla silom da pokuša ujedinjenje, što bi, kako kaže Dragana Mitrović, bila tragedija koja bi ugrozila mir u tom delu sveta a možda i globalni mir.

Po mišljenju Živadina Jovanovića, bivšeg ministra spoljnih poslova SR Jugoslavije, poziv Amerikanaca da se Tajvan uključi u rad UN je zloupotreba i Svetske organizacije, pre svega zarad ostvarivanja geopolitičkih interesa Zapada, ali i pokušaj Amerike da povrati moć koju gubi.

„Američka podrška Tajvanu je žal za prošlim i svakako nije korak u pravom pravcu, ovo je put u zaoštravanje globalnih odnosa“, upozorava Jovanović.


Američka „strateška dvosmislenost“ prema Tajvanu

Na pitanje zašto SAD pozivaju članice UN da uključe Tajvan, a same ga ne priznaju, profesor Dragana Mitrović podseća da je u jednom trenutku Vašington, koji je tada bio u sukobu sa SSSR-om, odlučio da prizna NR Kinu kao predstavnika kineskog naroda u UN i da prekine diplomatske odnose sa Tajvanom, i to čini kroz tri kominikea. U prvom, šangajskom, uspostavljaju diplomatske odnose s Pekingom a prekidaju s Tajpejom. U drugom Vašington prima k znanju da NR Kina sebe smatra jedinim predstavnikom kineskog naroda.

„SAD ovim prekidaju diplomatske odnose s Tajvanom, ali zadržavaju tzv. stratešku dvosmislenost. Zatim donose unilateralan niz propisa kojim regulišu odnose s Tajvanom. „U početku se zadovoljavaju time razvijaju ekonomske i kulturne odnose, a onda nakon protesta Kine zbog prodaje naoružanja Tajpeju potpisuju i treći kominike kojim se obavezuju da će smanjiti postepeno prodaju naoružanja Tajpeju što kasnije često krše. Ali one se obavezuju i da štite Tajvan i 2016. američki Kongres kroz Senat i donji dom provlači kao neobavezujući dokument da SAD ostaju zaštitnik Tajpeja“, objašnjava Dragana Mitrović.

Prema navodima američke štampe, demokrate pritiskaju Bajdena da oštrije reaguje po pitanju Tajvana, tvrdeći da Kina zvecka oružjem i Tajvanskom moreuzu.


Nije prvi put da Zapad kreira opasnost

Živadin Jovanović primećuje da SAD, a ne Kina imaju vodeću ulogu u trci u naoružavanju, a kao razlog zašto se baš sada ponovo baš sada otvara pitanje Tajvana, pored zabrinutosti Amerikanaca za ekonomsko jačanje Kine, vidi interes vojno-industrijskog kompleksa u SAD da zaoštravanjem globalnih odnosa ostvare veće narudžbe i profite za sebe.

„Tom kompleksu ne odgovara detant i dijalog za koji se zalažu Rusija i Kina. Njima odgovara stalna i latentna opasnost od sukoba“, ukazuje Jovanović i dodaje da nije prvi put da Zapad n kreira opasnosti da bei onda „ugroženima“ nudio spasenje.

Naš sagovornik ipak veruje da će se iz nove eskalacije oko Tajvana izaći uz kompromis, te da će Kina mirnim putem doći do ujedinjenja s Tajvanom, baš kao što je mirno povratila i Hongkong i Makao.

„Kina je opredeljena za mirnu reintegraciju a paralelno jača svoju vojnu moć ali isključivo kao sredstvo odvraćanja“, konstatuje Jovanović.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #604 on: October 30, 2021, 06:30:33 pm »

Kina upozorila članice G20 da se ne mešaju u pitanja Tajvana
SVET Autor: FoNet 30. okt. 2021

Ministar inostranih poslova Kine Vang Ji upozorio je Sjedinjene Države i njene saveznike da se ne mešaju u pitanja Tajvana, jer će u protivnom snositi posledice.

U poslednje vreme Sjedinjene Države i neke druge države pokušali su da se umešaju u pitanje Tajvana, što predstavlja kršenje političkih garancija koje su dali kada su uspostavljali diplomatske odnose sa Kinom, rekao je Ji uoči samita Grupe 20 u Rimu, prenosi Politiko. Ako princip „jedne Kine“ nisu uspeli da naruše pre 50 godina, to je još manje moguće u današnejm svetu 21. veka. A ukoliko ipak nastave s tim aktivnostima, definitivno će platiti odgovarajuću cenu, poručio je Ji.

Reakcija kineskog šefa diplomatije usledila je u vreme povećanih tenzija između Kine i Zapada zbog Tajvana, a one su dodatno uvećane kada je tajvanska predsednica Cai Ingven pre nekoliko dana priznala da se na ostrvu nalaze pripadnici američke vojske. Pored toga, žestoku reakciju Pekinga izazvala je i evropska turneja tajvanskog ministra spoljnih poslova Džozefa Vua, koji se u četvrtak i petak sastao sa više zvaničnika Evropske unije i sa evroparlamentarcima. Vu je u tim razgovorima tražio da se realizuje investicioni sporazum između Evropske unije u Tajvana, što Brisel stalno odlaže jer ne želi otvoreni sukob sa Pekingom.

Izvor: www.n1info.com
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #605 on: November 01, 2021, 06:13:08 am »

Tajvan upozorio kineske avione da krše njegov vazdušni prostor
Tanjug 31.10.2021.

Tajvanske vazduhoplovne snage upozorile su danas osam kineskih aviona, uključujuhi borbene avione, koji su ušli u njegovu zonu protivvazdušne odbrane, saopštilo je Ministarstvo odbrane Tajvana.

Tajvan se već godinu dana i više žali na ponovljene misije kineskog vazduhoplovstva u blizini ostrva pod njenom samoupravom, često u jugozapadnom delu zone protivvazdušne odbrane u blizini ostrva Pratas koja su pod kontrolom Taipeja. Kineski avioni uključivali su šest lovaca J-16, jedan protivpodmornički i jedan osmatrački avion, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

Tajvan, za koji Kina tvrdi da je njen i ne isključuje da ga zauzme silom, kaže da kineske vojne aktivnosti u blizini ostrva ugrožavaju regionalnu stabilnost, ističući da će braniti svoju slobodu i demokratiju.

Vang Ji optužuje SAD za tenzije

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je danas američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu da su tenzije oko Tajvana izazvane podrškom američkih snaga koje se zalažu za njegovu nezavisnost, saopštilo je danas kinesko ministarstvo spoljnih poslova. Vang je pozvao SAD da isprave svoj „pogrešan kurs“, kako se navodi, o raznim pitanjima i da vrate kinesko-američke odnose na kolosek zdravog razvoja. Na sastanku na marginama samita Grupe-20 u Rimu, Vang Ji je rekao Blinkenu da je Tajvan najosetljivije pitanje u njihovim odnosima, dodaje se u saopštenju.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #606 on: November 01, 2021, 08:01:56 am »

Quote

Under Investigation has put together a war table of experts to forecast how we participate and ultimately survive if a war comes to fruition between China and the United States.


Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #607 on: November 02, 2021, 06:28:26 pm »

Tajvan najavljuje jačanje vojnih potencijala
Tanjug 02.11.2021.

Tajvansko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da će pojačati obuku svojih rezervnih snaga tokom sledeće godine i da će udvostručiti vojne vežbe i bojevo gađanje, jer je Kina intenzivirala vojne aktivnosti u blizini tog ostrva.

Tenzije između Tajpeja i Pekinga, za koji je Tajvan suverena kineska teritorija, eskalirale su poslednjih nedelja jer je Peking intenzivirao vojni pritisak, koji uključuje i česte misije kineskih ratnih aviona u zoni identifikacije protivvazdušne odbrane Tajvana, preneo je Rojters. Ministar odbrane Čiu Kuo-čeng je prošlog meseca opisao situaciju kao "najozbiljniju" u više od 40 godina i pozvao na dodatna ulaganja u domaće vojne kapacitete.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #608 on: November 05, 2021, 07:07:24 am »

Четвртак, 04.11.2021.

Европа ризикује да наруши везе Кина-ЕУ

ПЕКИНГ – Европа не би требало да шаље погрешне сигнале сепаратистичким снагама на Тајвану, јер ризикује да наруши везе Кине и Уније, саопштило је данас кинеско министарство спољних послова, након што се делегација парламента Европске уније састала са председницом Тајвана Цаи Инг-вен.

Европска страна треба да исправи своју грешку, рекао је портпарол министарства Ванг Венбин на редовној конференцији за медије, преноси агенција Ројтерс, јавља Танјуг. Тајван је јуче пожелео добродошлицу првој делегацији Европског парламента која је посетила ово острво, уз оцену да је та посета значајан корак ка чвршћим везама са Европом у јеку појачаних тензија на релацији Тајпеј-Пекинг.

Тајван, који Кина сматра својом територијом и не искључује могућност да га заузме силом, нема формалне дипломатске односе ни са једном европском земљом осим са Ватиканом, али жели да продуби везе са европским демократијама.

„Ова делегација је прва званична у историји коју Европски парламент шаље на Тајван, што је веома значајно”, наводи се у саопштењу министарства спољних послова Тајвана.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #609 on: November 05, 2021, 08:28:21 am »



Republikanci predlažu zakon kojim se pomaže odbrana Tajvana


Američki republikanci predložili su u Senatu danas zakon kojim žele da obezbede dve milijarde dolara godišnje i drugu pomoć za jačanje odbrane Tajvana, u trenutku kada se ostrvo na koje Kina polaže prava suočava sa sve većim pritiskom Pekinga, javlja Rojters.

Predlogom zakona, u koji je britanska agencija imala uvid, odobrilo bi se Tajpeju dve milijarde dolara godišnje za strano vojno finansiranje, američke grantove i zajmove koji omogućavaju zemljama da kupuju oružje i odbrambenu opremu proizvedenu u SAD, do 2032. godine.

Zakon predlažu samo republikanci, manjinska stranka u Senatu, ali on doprinosi pritisku na predsednika Džozefa Bajdena za hrabriju akciju u jačanju veza sa diplomatski izolovanim Tajvanom, pošto je ovo pitanje jedno od retkih koje dobija dvostranačku podršku u Kongresu, dodaje Rojters.

SAD, koje formalno ne priznaju nezavisnost Tajvana, glavni su vojni snabdevač ostrva.
 
Peking je, kako piše Rojters, nedavno pojačao vojni pritisak na Tajpej, uključujući više misija kineskih ratnih aviona u blizini Tajvana, za koji Kina tvrdi da je njegova suverena teritorija i ne isključuje mogućnost da to sprovede silom.

Bajden je nedavno potvrdio „čvrstu“ posvećenost Tajvanu i kritikovao Kinu zbog vojnih akcija, dok Peking optužuje politiku Vašingtona, navodeći da podržava separatizam Tajpeja prodajom oružja i slanjem ratnih brodova kroz Tajvanski moreuz, čime se, prema oceni Kine, dodatno podižu tenzije.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #610 on: November 06, 2021, 10:19:35 am »





Quote
General Milley Says US 'Absolutely Can' Defend Taiwan, China Says He is Bluffing, Warns Again China Will Call Bluff




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #611 on: November 07, 2021, 07:05:40 am »

Петак, 05.11.2021.

Кина најавила казне за присталице независности Тајвана

ПЕКИНГ – Кинеске власти су саопштиле данас да ће појединце који подржавају независност Тајвана сматрати доживотно кривично одговорним, изјавила је данас портпаролка кинеске канцеларије за послове са Тајваном, a преноси Танјуг.

Канцеларија је именовала тајванског премијера Су Ценг-Чанга, председника парламента Јоу Си-Куна и министра спољних послова Џозефа Вуа као људе који су „упорно за тајванску независност”, и први пут објавила да је саставила листу људи који спадају у ову категорију, преноси агенција Ројтерс. Кина ће, како је саопштено, применити казне за људе са листе, тако што им неће дозволити да уђу у континентални део Кине и кинеске посебне административне регионе Хонг Конг и Макао, и забраниће им да остварују новчану корист на копненом делу Кине.

Тајвански политичари се обично ослањају на донације компанија за финансирање својих предизборних кампања, а многе тајванске компаније остварују профит од пословања са копненим делом Кине.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #612 on: November 07, 2021, 11:05:58 am »

Субота, 06.11.2021.
Небојша Катић

Све боје Денгове мачке

Процеси кроз које Кина пролази су вероватно најкомплекснији социјални и политички експеримент од Другог светског рата и њихов значај и последице превазилазе националне границе. Кина истовремено жонглира с толико лопти да импресионира како ниједна од њих још увек није пала на земљу

Корак по корак, око Кине се ствара политички, војни и медијски санитарни кордон. У таквој геополитичкој констелацији кинески простор за грешку је драстично сужен. Како ће се Кина носити са спољним изазовима зависиће понајвише од брзине којом ће она решавати своје нарасле унутрашње проблеме и системске противуречности.

Како помирити капиталистичко друштво и политички монопол комунистичке партије? Може ли се хармонизовати марксистички поглед на свет (све популарнији код младих чланова партије), с економским и социјалним променама које доноси капиталистички начин производње? Да ли је и данас заиста небитно какве је боје Денг Сјаопингова мачка ако успешно лови (економске) мишеве? Да ли је Кина закаснила с контролом оних социјалних процеса који сутра могу створити амбијент за какву обојену, тјенанменску револуцију? Или краће, могу ли се зли дуси капитализма вратити у боцу из које су утекли?

Део западних медија и аналитичара, како се то иначе рутински ради у периодима хладног рата, проричу катастрофичне сценарије за Кину. Најављују се велики сукоби у партијском апарату, па чак и неминовни државни удар којим ће Си Ђинпинг, први човек Кине, бити смењен већ колико сутра. Тврди се да Кина својом агресивном, „вучјом” спољном политиком и експлоатацијом малих држава убрзано ствара непријатеље као и да није у стању да креира савезе. На сличној линији су и предвиђања о брзом краху кинеске економије и о неминовним, великим социјалним потресима.

Ако се пропагандни рат остави по страни, Кина објективно има велики број унутрашњих проблема које нити крије, нити гура под тепих. Власти су свесне да ће држава слабити уколико се допусти да друштво постане толико слично западним друштвима да у њега уђу и све западне економске и социјалне болести. За Кину је то питање националне безбедности, па и опстанка.

Један од највећих проблема је висока корупција с којом се власти интензивно боре од 2013. Корупција је глобална бољка, али је проблем увек тежи тамо где се социјалне разлике убрзано увећавају. Социјалне неједнакости су данас у Кини израженије него у највећем броју западних држава, а овај проблем ће бити све већи како се економски раст буде успоравао. Не треба заборавити ни да је у системске промене Кина ушла са социјалистичке стране живота и да сећање на егалитарност умире спорије него сећање на сиромаштво Маовог времена.

Социјална заштита је и даље врло слаба, док је приватизовани здравствени систем прескуп за велики број људи. Систем образовања, на који су Кинези посебно осетљиви, у великом је проблему. Они који имају новац могу своју децу уписати у добре приватне школе или им обезбедити туторе који ће помоћи да њихова деца положе изузетно тешке пријемне испите за факултет. Друштво које би, сходно својој идеологији, морало да обезбеди једнаке услове за све, ту је озбиљно заказало и окаснило с решавањем тог проблема.

Огроман новац се слива у сектор некретнина, а станови, како је то у капитализму и ред, постали су инвестициона роба, а не само простор у коме се живи. Отуда, упркос огромној стамбеној изградњи, цене станова и закупнина расту. Велики број Кинеза је све даље од могућности да себи купи стан – онај насушни. Високошпекулативни сектор некретнина сада ствара проблеме који не угрожавају само социјалу стабилност већ угрожавају и финансијски систем.

Кина сада има највише милијардера на свету – преко хиљаду. Комунистичка партија мора да обуздава и контролише ту нараслу и моћну тајкунску класу. Кина то чини много ефикасније и чвршће него било која друга земља, али сукоб с богатима увек је окршај високог ризика. Кина се у том рату не обазире превише на економске последице и повремене берзанске поремећаје који прате такву врсту грубог државног мешања у пословање приватних компанија. Предност Кине је њено огромно тржиште коме кинески тајкуни не могу окренути леђа све и када би имали слободу да то учине. Они могу утећи из Кине, али свој бизнис не могу понети са собом нити га могу продати страним инвеститорима, поготово не када је реч о стратешки важним компанијама – држава то не допушта.

Процеси кроз које Кина пролази су вероватно најкомплекснији социјални и политички експеримент од Другог светског рата и њихов значај и последице превазилазе националне границе. Кина истовремено жонглира с толико лопти да импресионира како ниједна од њих још увек није пала на земљу. Али, веома је тешко сталним интервенцијама стати на пут тржишним снагама и глобалним трендовима у интегрисаном свету. На страни власти су њен изузетно квалитетан управљачки апарат, фантастични (досадашњи) економски успеси и снажна национална свест коју грађани Кине имају. Чини се да је национализам кључни фактор кинеског јединства и замена за ранију комунистичку идеологију – бар за сада.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #613 on: November 08, 2021, 10:29:56 am »




Kina napravila kopije američkih nosača aviona


Kineska vojska napravila je imitacije u obliku američkih nosača aviona i drugih ratnih brodova, verovatno za potrebe obuke, u pustinji u Sinđanu.

Imitacije plovila pokazuju napore Kine da poboljša odbranu od nosača aviona, naročito onih koji pripadaju američkoj mornarici, pošto rastu tenzije između Vašingtona i Pekinga zbog Tajvana i Južnog kineskog mora

Na satelitskim snimcima se vidi oblici američkog nosača aviona u punoj veličini i najmanje dva antiraketna sistema u onome što se čini kao novi poligon za vojne vežbe u pustinji Taklamakan. Američki pomorski institut je, pozivajući se na podatke obaveštajne agencije "All Source Analysis" saopštio da se u tom kompleksu testiraju balistički projektili.

Kineski raketni program je u nadležnosti Narodne oslobodilačke armije Kine, a ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtev za komentar.

Prema godišnjem izveštaju Pentagona, kineske snage su prvi put ispalile rakete u Južno kinesko more u julu prošle godine. Tada je ispaljeno šest "df-21" balističkih projektila u vodama severno od arhipelaga Spretli, na području u moru na koje polaže pravo nekoliko zemalja.

Američki držani sekretar Entoni Blinken rekao je u julu ove godine da će SAD braniti Filipine ukoliko dođe do napada u Južnom kineskom moru i upozorio Kinu da prestane sa "provokativnim ponašanjem".


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #614 on: November 08, 2021, 09:37:13 pm »


Kina napravila kopije američkih nosača aviona


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Izvor: CLICK


* 001.jpg (296.44 KB, 1920x1080 - viewed 2 times.)

* 002.jpg (469.77 KB, 1920x1080 - viewed 2 times.)

* 003.jpg (469.33 KB, 1920x1080 - viewed 2 times.)

* 004.jpg (369.64 KB, 1920x1080 - viewed 2 times.)
Logged
Pages:  1 ... 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 [41] 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 ... 70   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.038 seconds with 23 queries.