Drzavne himne
<< < (9/13) > >>
vitez koja:

VELIKA BRITANIJA

God Save the Queen (srpskohrvatski: Bože čuvaj Kraljicu) je patriotska pesma, državna himna i kraljevska himna Ujedinjenog Kraljevstva, jedna od dve državne himne Novog Zelanda, kraljevska himna Kanade, Australije i ostalih komonveltskih kraljevstava, kao i himna britanske kraljevske porodice. U doba vladavine kralja naslov i reči pesme menjaju se u God Save the King (srpskohrvatski: Bože čuvaj Kralja). Upotreba ove pesme na događajima od državnog značaja u Velikoj Britaniji predstavljala je prvi primer da je neka država usvojila državnu himnu.

Ne postoji neka zvanična verzija ove pesme: od vremena prvog objavljivanja dodavane su i izostavljane različite strofe, pa se čak i danas u raznim publikacijama nailazi na različite verzije pojedinih strofa raspoređenih na različite načine. Štaviše, ova himna nikada nije bila zvanično usvojena bilo kraljevskom proklamacijom bilo zakonom već se održala isključivo tradicijom. U načelu se obično peva samo prva strofa, ponekada i druga, ali u izuzetnim okolnostima mogu se pevati i prve tri strofe.

Poreklo melodije i dalje nije utvrđeno sa sigurnošću, pa je okruženo legendama i spekulacijama. U Oksfordskom muzičkom priručniku se ukazuje na sličnosti s melodijom jedne starije crkvene tužaljke, premda je ritam identičan s ritmom golijardskih pesama, pa se navode primeri nekoliko takvih plesnih melodija koje veoma mnogo liče na God Save the Queen. Kompozicija dr Johna Bulla (1619) ima mnogo sličnosti sa savremenom melodijom ove himne.

Prva objavljena verzija današnje melodije pojavljuje se 1744. godine u Thesaurus Musicus kao notna postavka za poznatu prvu strofu. Pesma je nesumnjivo dobila na popularnosti tokom naredne godine (s iskrcavanjem Charlesa Edwarda Stuarta). Svakako je bila pevana u londonskim pozorištima 1745. godine, kada je, na primer, Thomas Arne sastavio notni zapis melodije za pozorište Drury Lane.

Izraz Bože čuvaj kralja (God save the King) je mnogo stariji od ove pesme i nalazi se, na primer, na više mesta u Bibliji kralja Jamesa. 1545. godine izraz God save the King bio je  jedan od lozinki Kraljevske mornarice, pri čemu je očekivani odgovor bio Long to reign over us (= Neka dugo vlada nad nama). Takođe molitva koja se čitala u crkvama prilikom obeležavanja godišnjica Barutne zavere sadrži reči koji su možda bar delom predstavljali osnovu za drugu strofu Rasteraj naše neprijatelje... umanji njihovu zlobu i uništi njihove planove (Scatter our enemies... assuage their malice and confound their devices).

Godine 1745. The Gentleman's Magazine je objavio pesmu Bože čuvaj našeg gospodara kralja: Nova pesma za dvoglasje (God save our lord the king: A new song set for two voices). Ova verzija sadrži prve tri strofe koje su navedene dalje u tekstu (uz manje varijacije). Prema tradiciji, smatra se da je prvo izvvodjenje bilo 1745. godine, kada je pesma pevana u znak podrške kralju Georgeu II nakon poraza njegove vojske u bici kod Prestonpana od strane jakobitskog pretendenta na engleski i škotski presto, Charlesa Edwarda Stuarta, čije su se snage pretežno sastojale od škotskih vojnika. Ponekeda se tvrdi, pomalo ironično, da se pesma prvo pevala u znak podrške jakobitima: reč "pošalji" (send) u stihu "Pošalji ga kao pobednika" (Send him victorious) mogla bi implicirati da je kralj zapravo bio odsutan. Takođe postoje primeri čaša iz ranog 18. veka na kojima je urezana jedna verzija teksta, a koje su, kako se čini, bile namenjene za ispijanje zdravice u čast Jamesa II.

vitez koja:

Oko 1745. godine antijakobitsko osećanje je došlo do izražaja u četvrtoj strofi, gde se upućuje molitva za uspeh vojske Georgea Wadea koja se tada okupljala u Newcastleu. Ove reči su na kratko vreme zadobile popularnost, premda se nisu pojavile u verziji koja je bila objavljena u Gentleman's Magazine:

Engleski original

Lord, grant that Marshal Wade,
May by thy mighty aid,
Victory bring.
May he sedition hush and like a torrent rush,
Rebellious Scots to crush,
God save the King.

Srpskohrvatski prevod
Gospode, daj da maršal Wade,
uz tvoju svemoćnu pomoć,
pobedu donese.
Neka pobunu utiša i kao bujica pojuri,
da pobunjene Škote skrši,
Bože čuvaj Kralja.

Bilo je nekoliko pokušaja da se pesma poboljša promenom reči. U 19. veku razvila se živa rasprava o državnoj himni i čak i tada druga strofa se smatrala pomalo uvredljivom. Naime, postavilo se pitanje o izrazu "rasteraj njene neprijatelje": neki su smatrali da će snaga parlamenta i krune više doći do izražaja ako se reč "njene" (her) zameni rečju "naše" (our), dok su drugi ukazivali na to da je teologija pomalo nejasna te predlagali kao zamenu reč "tvoje" (thine). Godine 1836. William Edward Hickson napisao je četiri alternativne strofe, od kojih su prva, treća i četvrta date kao prilog tekstu državne himne u zborniku English Hymnal (gde državna himna sadrži samo prvu i treću strofu originalnog teksta).

vitez koja:

Ranije je ovu pesmu kao državnu himnu koristila većina komonveltskih kraljevstava, uključujući Australiju, Kanadu i Jamajku. U Australiji je ona zamenjena pesmom Advance Australia Fair, u Kanadi pesmom O Canada, a u Jamajci pesmom Jamaica, Land We Love, premda je ona i dalje kraljevska himna ovih zemalja te se izvodi na zvaničnim ceremonijama kojima prisustvuju članovi kraljevske porodice ili njihovi predstavnici (generalni guverner, guverner ili zamenik guvernera).

U Australiji je pesmu God Save the Queen zvanično proglasio za kraljevsku himnu generalni guverner sir Ninian Stephen 19. aprila 1984. godine. Istovremeno, ova pesma je i dalje priznata za jednu od dve zvanične državne himne Novog Zelanda, zajedno s pesmom God Defend New Zealand, premda se u praksi više gotovo nikada ne izvodi kao državna himna.
 
God Save the King je bila prva pesma koja se ikada upotrebila kao državna himna, premda je holandska državna himna, Wilhelmus, po postanku starija. Zbog njenog uspeha nastalo je nekoliko imitacija, posebno u Francuskoj a kasnije i u Nemačkoj. Prva nemačka državna himna bila je kopija pesma "God Save the King", pri čemu su reči bile promenjene u Heil dir im Siegerkranz, ali su se pevale na istu melodiju kao i britanska himna. Ta je melodija bila korišćena, a ponegde i zvanično usvojena, za državnu himnu nekoliko drugih zemlja, uključujući Rusiju (do 1833), Švedsku i Švajcarsku.

Ukupno je oko 140 kompozitora, uključujući Beethovena, Haydna i Brahmsa, upotrebilo ovu melodiju u svojim kompozicijama.[21]

Često, kada je potrebna himna za neku od konstitutivnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, koristi se neka od drugih pesama:
•   Wales ima vlastitu zvaničnu himnu – Hen Wlad Fy Nhadau.
•   Engleska u načelu koristi God Save the Queen, ali je bilo i slučajeva da se koristila pesma Jerusalem ili Land of Hope and Glory.
•   Severna Irska obično koristi God Save the Queen na događajima koji su povezani s britanskom tradicijom, odnosno irsku državnu himnu Amhrán na bhFiann (The Soldiers' Song) na događajima koji su povezani s irskom tradicijom. Pored toga, ponekada se koristi himna Londonderry Air (Danny Boy) koja obuhvata obe zajednice.
•   Škotska koristi ili Flower of Scotland ili Scotland the Brave, zavisno od prilike.


Engleski original
1
God save our gracious Queen,1
Long live our noble Queen,
God save the Queen:
Send her victorious,
Happy and glorious,
Long to reign over us:
God save the Queen.

2
O Lord, our God, arise,
Scatter her enemies,
And make them fall.
Confound their politics,
Frustrate their knavish tricks,
On Thee our hopes we fix,
God save us all.

3
Thy choicest gifts in store,
On her be pleased to pour;
Long may she reign:
May she defend our laws,
And ever give us cause
To sing with heart and voice
God save the Queen.


Srpskohrvatski prevod
1
Bože čuvaj našu milostivu Kraljicu,1
Dugo nek živi naša plemenita Kraljica,
Bože čuvaj Kraljicu:
Obdari je pobedom,
Srećom i slavom,
Dugo nad nama nek vlada:
Bože čuvaj Kraljicu.

2
O Gospode, naš Bože, ustani,
Rasteraj njene neprijatelje,
I propast na njih pošalji.
Satri njihovu politiku,
Uništi njihove kvarne igre,
U tebe svoje nade polažemo,
Bože čuvaj sve nas.

3
Svoje najbolje darove što imaš,
Njoj dobrohotno u izobilju daruj;
Dugo neka ona vlada:
Neka brani naše zakone,
I uvek nam daje razloga
Da iz sveg srca glasno pevamo
Bože čuvaj Kraljicu.

vitez koja:

S A D

Барјак искићен звездама (енгл. The Star-Spangled Banner) је национална химна Сједињених Америчких Држава.

Настала је 1814. године, за време британско-америчког рата 1812—1815. године, али је постала званична химна САД тек 1931. године.

Аутор песме је адвокат и песник Френсис Скот Ки (Francis Scott Key), који је песмом хтео да изрази своју радост што је након бомбардовања тврђаве Мекхенри од стране Британаца америчка застава опстала на јарболу тврђаве. Мелодија је позајмљена од једне популарне енглеске песме из 18. века, To Anacreon in Heaven од Џона Стефорда Смита (John Stafford Smith). Песма је брзо постала патриотска химна, да би 1931. године била проглашена за званичну националну химну Сједињених Америчких Држава, осим треће строфе која због јаких антибританских тенденција није ушла у званичну верзију.

Химна на енглеском:

Oh, say can you see, by the dawn's early light,
What so proudly we hailed at the twilight's last gleaming?
Whose broad stripes and bright stars, through the perilous fight,
O'er the ramparts we watched, were so gallantly streaming?
And the rockets' red glare, the bombs bursting in air,
Gave proof through the night that our flag was still there.
O say, does that star-spangled banner yet wave
O'er the land of the free and the home of the brave?
On the shore, dimly seen through the mists of the deep,
Where the foe's haughty host in dread silence reposes,
What is that which the breeze, o'er the towering steep,
As it fitfully blows, now conceals, now discloses?
Now it catches the gleam of the morning's first beam,
In full glory reflected now shines on the stream:
'Tis the star-spangled banner! O long may it wave
O'er the land of the free and the home of the brave.
And where is that band who so vauntingly swore
That the havoc of war and the battle's confusion
A home and a country should leave us no more?
Their blood has wiped out their foul footstep's pollution.
No refuge could save the hireling and slave
From the terror of flight, or the gloom of the grave:
And the star-spangled banner in triumph doth wave
O'er the land of the free and the home of the brave.
Oh! thus be it ever, when freemen shall stand
Between their loved homes and the war's desolation!
Blest with victory and peace, may the heaven-rescued land
Praise the Power that hath made and preserved us a nation.
Then conquer we must, when our cause it is just,
And this be our motto: "In God is our trust."
And the star-spangled banner in triumph shall wave
O'er the land of the free and the home of the brave!
vitez koja:

KRALJEVSKA HIMNA

Kraljevska himna je naziv za patriotsku pesmu koja nalikuje državnoj himni ali eksplicitno slavi monarha ili kraljevsku porodicu. Kraljevske himne obično se izvode na ceremonijama kojima prisustvuje monarh ili tokom drugih događaja koji su povezani s monarhom.

Primeri:
 
"God Save the Queen" je kraljevska himna Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije i drugih komonveltskih kraljevstava. U Novom Zelandu i God Save the Queen i God Defend New Zealand su zvanične državne himne, premda se u poslednje vreme himna "God Save the Queen" izvodi uglavnom samo kada su prisutni kraljica ili drugi članovi britanske kraljevske porodice.

"Kungssången", Kraljeva pesma, je švedska kraljevska himna.
"Kong Kristian", Kralj Kristijan, je danska kraljevska himna.
"Marcha Real", Kraljevski marš, je državna himna Španije.
"Phleng Sansoen Phra Barami" je kraljevska himna Tajlanda.
"Kongesangen" je norveška kraljevska himna, a predstavlja adaptaciju himne God Save the Queen, čiju melediju takođe koristi.
"Боже, Царя храни", Bože čuvaj cara, doslovno Bože, drži cara, bila je državna himna himna Ruskog carstva do 1917. godine. Još uvek se koristi u nekim krugovima ruske dijaspore.
"Ubavoj nam Crnoj Gori" bila je državna himna Kraljevine Crne Gore, koja je proslavljala i monarha ove države.
"Gott erhalte Franz den Kaiser" bila je himna bivšeg Austro-Ugarskog Carstva.

Navigation
Message Index
Next page
Previous page