PALUBA
March 29, 2024, 04:01:09 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 17   Go Down
  Print  
Author Topic: Odnosi Ukrajina NATO  (Read 73602 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #15 on: December 01, 2008, 10:40:58 am »

01/12/2008
Poslednjih dana rukovodstvo Severnoatlantske alijanse dalo je niz izjava o spremnosti za obnovu ranijih kontakata sa Rusijom.

Tako je portparol sedišta NATO–a Džems Apaturaj saopštio da se razmatra pitanje o razmrzavanju rada Saveta Rusija–NATO. Kao što je poznato, lideri Alijanse odlučili su da prekinu sednice Saveta zbog oružanog konflikta oko Južne Osetije. Na obnovu "pozitivnih i konstruktivnih" odnosa sa Moskvom poziva se i u rezoluciji usvojenoj na sednici Parlamentarne skupštine bloka u Valensiji.

Analitičari i novinari pitaju se: da li se NATO stvarno odobrovoljio? Recimo, u već pomenutoj rezoluciji Parlamentarne skupštine navodi se čitav niz oblasti u kojima bi se mogla razvijati "pozitivna i konstruktivna" saradnja. Reč je o borbi protiv terorističke opasnosti, stabilizaciji situacije u Avganistanu, sprečavanju širenja oružja za masovna razaranja i regulisanju iranskog nuklearnog problema. Po mišljenju eksperata, dotične odredbe rezolucije izgledaju kao pomirljivi gest u pogledu Rusije.

Može li se, dakle, reći da je Alijansa počela objektivno ocenjivati avgustovske dogadjaje na Kavkazu s obzirom na prave realije u regionu? Prerano je: kavkaski deo rezolucije ne daje povod za takav zaključak. U njemu se članovima Alijanse predlaže, pored ostalog, da uzmu učešća u "nezavisnoj medjunarodnoj istrazi" o uzrocima i posledicama konflikta, bez obzira na činjenicu da već ima napretek svedočanstava koja potvrdjuju gruzijsku agresiju. Zemlje–članice NATO–a treba da se pobrinu i o tome da konsultacije u Ženevi ne dovedu do fiksiranja, de fakto ili de jure, nezavisnosti Abhazije i Južne Osetije. A dalje piše o formiranju parlamentarne grupe NATO–Gruzija, uz istovremeno ograničavanje saradnje sa ruskim parlamentarcima.
 
Prema tome, umesno je govoriti ne o zaokretu, već o nekom cikcaku. Istina, takvi politički manevri od strane predstavnika Alijanse davno nisu novi za Rusiju. Gore rečenom može se dodati samo to što su učesnici sednice nisu poštedeli vreme za saslušavanje razglabanja svog gruzijskog štićenika, predsednika Mihaila Sakašvilija, dok je ambasador Rusije u NATO–u Dmitrij Rogozin otkazao učešće u sednici zbog negativnog odgovora na njegov zahtev da nastupi na njoj. Diplomata je u razgovoru sa novinarima nije uzdržao od oštrih reči. "Ako naši partneri smatraju da se proces obnove odnosa NATo–a i Rusije može početi uz začin od ingredijenata koji pripremila je gruzijska propaganda, bićemo primorani da kažemo "ne" – primetio je on. Pri tome, umesto "ingredijenata" bila je upotrebljena druga reč.

Rogozin je objasnio da je morao da pribegne neparlamentarnom izrazu pošto su u tekstu rezolucije bile glupe i neodgovorne insinuacije koje je Tbilisi širio poslednjih meseci. Prema njegovim rečima, nedopustivo je da se u kuloarima šapuće o neophodnosti pomirenja sa Rusijom, a da se sa tribine Moskva glasno optužuje za agresiju, kao što to danas čine kolege iz NATO–a. Rogozin je na stranicama nemačkog lista "Di Velt" primetio da su za sada na dnevnom redu vezanom za ruske partnere 3 tačke: prva – bez komentara, druga – ignorisati i treća – prećutkivati.

Ruski diplomata je rekao takodje da Moskva očekuje od učesnika predstojeće 2. i 3. decembra sednice sefova diplomatija NATO–zemalja u belgijskoj prestonici signal za obnovu saradnje. Niz predstavnika stare Evrope je, u principu, spreman za to. Na primer, savezni kancelar Nemačke Angela Merkel je u nastupu na nedavnoj sednici Generalne skupštine Asocijacije Severnoatlantskog pakta u Berlinu govorila o neophodnosti signala za Rusiju. Ona se izjasnila za novu stratešku koncepciju za Alijansu. Ovih dana i dojaen nemačke politike Hans Ditrih Genšer je na stranicama dnevnika "Tagesšpigl" najavio "konceptualnu okoštalost" NATO–a. Prema njegovim rečima, opšteevropski mir ne može se obezbediti bez Rusije i protiv Rusije.
 
Potpredsednik Odbora belgijskog Senata za medjunarodne poslove i odbranu Žozi Dibje takodje se založio za obustavu konfrontacije sa Moskvom. "Predsednik Gruzije Mihail Sakašvili je ratni zločinac – izjavio je senator – i Belgija će blokirati pitanje o zbližavanju Alijanse sa Gruzijom ukoliko se ono pokrene u Briselu na inicijativu Vašngtona. Belgijanci su protiv pretvaranja NATO–a u agresivnu strukturu i takva raspoloženja su sve primetnija na Starom kontinentu" – dodao je Dibje. Očekuje se da se na predstojećem sastanku šefova diplomatija zemalja–članica Alijanse može doneti odluka o obnovi rada Saveta Rusija–NATO. Verovatno, upravo tada će biti dat tačan odgovor na pitanje da li najnovije izjave na račun Moskve znače novi zaokret ili stari politički cikcak.


Izvor:Glas Rusije
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #16 on: December 02, 2008, 01:05:47 pm »

Gruzija i Ukrajina bez poziva

02/12/2008
London - Dejli telegraf danas piše da će NATO na ministarskom sastanku u Briselu raspršiti nade Gruzije za brz ulazak u zapadnu vojnu Alijansu, što će
predstavljati diplomatsku pobedu Rusije.

Londonski list, kako prenosi Bi-Bi-Si na srpskom, navodi da "uz mogućnost da čak i Vašington odustane od poziva da se Gruziji ponudi članstvo u NATO, Rusija sastanak u Briselu može da shvati kao opravdanje za njenu vojnu akciju u Gruziji u avgustu". Tajms, pak, piše da članstvo u NATO na ovom samitu neće biti ponuđeno ni Gruziji ni Ukrajini, iako je američki državni sekretar Kondoliza Rajs potvrdila da Vašington ne odustaje od podrške tim zemljama da se priključe savezu. Rajsova je objasnila da i dalje postoje "taktičke razlike" unutar NATO u vezi s članstvom Gruzije i Ukrajine.

Na samitu u aprilu ove godine Nemačka i Francuska stopirale su poziv tim dvema zemljama da se priključe savezu zbog pozicije prema Rusima. Kako poziva neće biti ni sa ovog samita, Tajms piše da će ukrajinski predsednik Viktor Juščenko da otopli odnose sa Moskvom i da je već naredio revidiranje politike Kijeva prema Rusiji. Izvor Tajmsa, međutim, navodi da Juščenko nije rado viđen gost u Kremlju, za razliku od predsednice ukrajinske vlade Julije Timošenko. "Ona je odavno ublažila kritike na račun Rusije da se Kremlj ne bi usprotivio njenoj kandidaturi na predsedničkim izborima u Ukrajini sledeće godine", piše Tajms.

Izvor:FoNet
Logged
SKYLARK
desetar
*
Offline Offline

Posts: 125



« Reply #17 on: December 02, 2008, 08:40:18 pm »

Ovi zatupljeni politicari stvarno zele da ih nema. Oni kao da ne vide se SAD kurazi preko njih a da onda Rusi opale njih po usima. Gde su gruziji bili ameri kada su im Rusi ocitavali lekciju. Oni uvek svoje saveznike podrzavaju sa govornice "ostro" osudjujuci i "opominjuci" da to tako ne bi trebalo
Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #18 on: December 02, 2008, 09:13:47 pm »

Neće ni Gruzija ni Rusija u NATO. Sada se SAD nalaze u interregnumu, sada su se pasivizirali...
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #19 on: December 04, 2008, 01:19:54 pm »

Путин:Позитивни сигнали из Вашингтона

04/12/2008
МОСКВА – Премијер Русије Владимир Путин изјавио је да Москва „веома рачуна” на позитивне промене у политици нове америчке администрације.

Одговарајући на питања грађана у директном радио и ТВ програму, Путин је казао да Русија „већ види позитивне сигнале”.

Он је објаснио да је на Савету НАТО-а одбијено приступање Грузије и Украјине акционом плану.

„Слушамо од људи који су блиски новој администрацији да са тиме не треба журити, да не треба кварити односе са Русијом. Слушамо да је неопходно градити интересе са Русијом узимајући у обзир и њене интересе”, рекао је руски премијер.

„Ако то нису само речи, већ се претворе у практичну политику, наша реакција ће бити адекватна, и наши амерички партнери ће је одмах осетити”, додао је он.

Извор:Тањуг
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #20 on: December 05, 2008, 02:24:58 pm »

Juščenko za ulazak Ukrajine u NATO

5. decembar 2008.
Kijev -- Ukrajinski predsednik Viktor Juščenko kaže da Ukrajina "nema drugu alternativu" nego da se uključi u NATO i predloži Rusiji da se pridruži pregovorima o ulasku.

Viktor Juščenko (FoNet)

"Uveren sam da Ukrajina nema drugog izbora ili drugu alternativu, nego da garantuje bezbednost i nacionalni suverenitet", rekao je Juščenko u izjavi francuskoj agenciji AFP. "Treba da vodimo pregovore sa svim stranama, a koji se odnose na približavanje Ukrajine NATO", dodao je Juščenko.

Ukrajinski predsednik je ponovio da članstvo u NATO "ne predstavlja nikakvu pretnju Rusiji".

Izvor: Beta
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #21 on: December 15, 2008, 05:14:34 pm »

Hanter:Bilo kakav potez protiv Ukrajine ujedinjuje NATO protiv Rusije
   
14.12.2008

Ukoliko ruski predsednik Dmitrij Medvedev bude nastavio politiku svog prethodnika Vladimira Putina, teško da će doći do znatnijeg poboljšanja odnosa Rusije i Zapada, kaže Robert Hanter visoki savetnik Korporacije REND i bivši ambasador Sjedinjenih Država u Briselu i sedištu NATO-a.

„Mislim da je ovde u Sjedinjenim Državama opšte prihvaćeno mišljenje da je akcija Rusije u Gruziji neprihvatljiva, bez obzira da li je taj potez bio isprovociran ili ne. Da bi Rusija bila prihvaćena kao legitimni međunarodni akter, mora ne samo da prizna granice i potrebe Gruzije, nego da pokaže to isto u odnosu na Ukrajinu, koja je možda još važnija. Rusi moraju da shvate da bi bilo kakav potez protiv Ukrajine stvarno ujedinio Severnoatlantski savez protiv njih. Nadamo se da do toga neće doći."

Međutim, Hanter ističe važnost obnavljanja dobrih odnosa Zapada i Rusije.

„Postoji uverenje da je konstruktivno angažovanje Rusije na međunarodnoj sceni dobro ne samo za dalju evoluciju Rusije nego i za nas na Zapadu. Postoji niz pitanja na kojima je potrebno da sarađujemo, kao što su kontrola naoružanja, Iran, Centralna Azija, Avganistan, globalno zagrevanje. Nadamo se da će Rusija umeti da donese prave odluke o svojoj budućnosti."

Po rečima našeg sagovornika, prigovori Kremlja da mu Evropa i Sjedinjene Države ne ukazuju dužno poštovanje, nisu uvek realni.

„Ne možemo da ispunjavamo želju Rusije da ponovo uspostavi svoje bivše carstvo. Rusija mora da počne da razmišlja u kategorijama 21,  umesto 19. stoleća. Ali, ako je reč o saradnji u vezi sa kontrolom naoružanja, obnavljanju zajedničkog saveta Rusije i NATO-a, normalizovanju odnosa sa Evropskom unijom, sve su to dobre ideje.  To važi i za niz drugih zajedničkih akcija, uključujući međunarodni Kvartet za Bliski Istok ili pitanje Avganistana. Zapad će ukazati dužno poštovanje Rusiji i njenom konstruktivnom doprinosu, ali ne može da prihvati njene poteze koji dovode u pitanje nezavisnost, teritorijalni integritet i međunarodni položaj drugih zemalja."

Bivši američki ambasador izražava nadu da će posle međunarodne osude i izolacije zbog upada u Gruziju, Kremlj promeniti kurs.

„Nadamo se da je gospodin Putin naučio lekciju sa Gruzijom. On je mislio da je to zabačeno područje sa nezrelim liderom i da nikom neće biti važno. Hteo je da stekne poštovanje, osveti se zbog nezavisnosti Kosova, spreči stacioniranje američkog raketnog štita u Poljskoj i Češkoj Republici. Uveren sam da nije očekivao da ćemo Evropljani i mi reagovati tako složno. Rusija ne može sebi da dozvoli izolaciju, jer ona iziskuje visoku ekonomsku cenu. Cena energenata pada, a globalna finansijska kriza već košta Rusiju više od 250 milijardi dolara. Posle incidenta sa Gruzijom, niko na Zapadu više nema poverenja u Rusiju i sve manje ulaže u njenu ekonomiju.  Zapad već uveliko planira dugoročnu strategiju razvijanja alternativnih energentskih izvora, da bi se oslobodio zavisnosti od ruske nafte i zemnog gasa. To su sve posledice upada u Gruziju. Međutim, Rusiji vrata ostaju otvorena. Ona bez teškoća može da povrati status legitimnog aktera na svetskoj pozornici. Ona je važna zemlja."

Naravno, samo Rusija može da odluči o svojoj daljoj ulozi i mestu u svetu, zaključuje Robert Hanter.

Izvor:VOA
« Last Edit: April 02, 2015, 08:47:03 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #22 on: December 15, 2008, 07:37:04 pm »

Ukrajinci i dalje protiv članstva u NATO

15.12.2008

Građani Ukrajine i dalje se protive priključenju NATO-u, pokazalo je danas objavljeno istraživanje javnog mnjenja u toj zemlji. Istraživanje, koje su, na zahtev ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova, sproveli Institut za promene društva i ambasada Norveške, pokazalo je da se 30,1 odsto ispitanih zalaže za ulazak u NATO, dok se 59,6 odsto tome protivi.

Izvor:Tanjug
« Last Edit: April 02, 2015, 08:47:51 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #23 on: January 19, 2009, 09:15:44 pm »

Shefer o novim članicama NATO, Gruziji i Ukrajini

19/01/2009

Generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer izjavio je danas u Briselu da će na aprilskom samitu Alijanse biti objavljeno da su Hrvatska i Albanija nove članice NATO i da gasna kriza neće uticati na perspektive Ukrajine za članstvo u Severnoatlantskom paktu. "Nadam se da će Alijansa, na jubilarnom samitu početkom aprila u Strazburu i Kelu, pozdraviti dve nove članice - Hrvatsku i Albaniju", rekao je Shefer na prvoj konferenciji za strane novinare u novoj godini.

Generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer izjavio je da Rusija ne predstavlja pretnju za Alijansu, uprkos fundamentalnim razlikama. Priznao je da je postojanje dobrih odnosa sa Rusijom za NATO važno, i pozdravio izjave ruskih lidera da Moskva ne pokušava da prikaže NATO kao agresivnu organizaciju. Dodao je da će se Gruzija i Ukrajina naposletku priključiti NATO, iako je teško davati bilo kakve prognoze.


Izvor:Tanjug
« Last Edit: April 02, 2015, 09:12:24 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #24 on: February 08, 2009, 04:45:47 pm »

Bajden: Na Ukrajini i Gruziji da odluči o NATO

08.02.2009

Američki potpredsednik Džo Bajden izjavio je danas na marginama konferencije o bezbednosti u Minhenu, da je na Ukrajini i Gruziji da odluče da li će postati članice NATO.

Na pitanje novinara, posle susreta s gruzijskim predsednikom Mihailom Sakašvilijem, da li podržava prijem Gruzije u NATO, Bajden je rekao da se "zalaže za trajnu nezavisnost i autonomiju Gruzije. Na Gruziji je odluka (o članstvu u NATO)."

Administracija prethodnog američkog predsednika Džordža Buša vršila je prošle godine pritiske za prijem te bivše sovjetske republike u Alijansu, ali se suočila s protivljenjem mnogih zemalja, među kojima Nemačke i Francuske, podsetio je Rojters.

Bajdenov komentar, prema oceni britanske agencije, pokazuje da bi nova američka administracija predsednika Baraka Obame mogla da bude manje agresivna u pružanju podrške Tbilisiju.

Na samitu NATO u Bukureštu u aprilu, Gruziji i Ukrajini je nagovešteno da bi mogle da postanu članice Alijanse, što je razbesnelo Rusiju, s kojom Obama želi da poboljša odnose.

SAD su posle kratkog rata Tbilisija i Moskve u avgustu u Južnoj Osetiji pojačale pritiske za prijem Gruzije, ali taj sukob je povećao zabrinutost nekih evropskih zemalja zbog eventualnih posledica takve odluke.

Kritičari optužuju Sakašvilija za gušenje medija, pravosuđa i opozicije i koncentrisanje vlasti u uskom krugu saradnika, koji mnogi smatraju odgovornim za rat s Rusijom.

Nemačka kancelarka Angela Merkel, koja je bila na čelu zemalja koje su se suprotstavile Bušovim pritiscima, rekla je prethodno na konferenciji da bi Gruzija mogla jednog dana da postane članica NATO, ali nije precizirala nikakav rok za to.

Izvor:Tanjug
« Last Edit: April 02, 2015, 08:50:51 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #25 on: March 18, 2009, 05:18:08 pm »

Западна војна алијанса спремна је да распарча Украјину


18.03.2009

Кишобран за пола Украјине  

Западна војна алијанса спремна је да распарча Украјину, поручује румунски генерал Јоан Талпеш у интервјуу који прошле недеље дао букурештанском листу „Журнал национал”. Талпеш, који је својевремено био директор румунске обавештајне службе, а потом и саветник председника за националну безбедност, наводи да је НАТО спреман да изнад Украјине „раскрили свој кишобран”, али и да премести престоницу бивше совјетске републике из Кијева у – Лавов.

Талпеш тврди да је недавно разговарао са једним „високим функционером НАТО-а” који му је пренео да би одузимање престоничког статуса Кијеву и додељивање истог Лавову била својеврсна казна Украјини због недавног шпијунског скандала у који су били уплетени румунски официр Флоричел Аким и бугарски грађанин Петр Зикулов. Поменута двојица ухапшени су 4. марта у Букурешту под сумњом да су Украјини, а највероватније и Русији, продавали строго чуване тајне алијансе. Подсетимо да је Букурешт још 2. марта отказао гостопримство украјинском војном аташеу.

На граници раскола

Како преносе медији, генерал Талпеш спада у људе који добро мере своје речи и не залеће се у изјавама, стога не чуди што је његова прича о „кишобрану и Лавову” примљена са највећом озбиљношћу, посебно у Кијеву. Украјина је (заједно са Грузијом), наиме, ових дана избрисана са списка гостију за пролећни јубиларни самит НАТО-а у Стразбуру. Однедавно обнављање пуне сарадње алијансе и Русије, такође, значи да ће украјинско руководство, тачније екипа председника Виктора Јушченка, морати да стиша амбиције о убрзаном учлањењу у западни војни савез, а што је био један од њихових главних адута у грађењу политичког имиџа у време „наранџасте револуције” 2004.

Да је ситуација у Украјини близу границе пуцања потврдио је ових дана и бивши амбасадор САД у Кијеву Стивен Пајфер. У анализи рађеној за амерички „Савет за међународне односе“, институцију са великим утицајем на формирање политике Стејт департмента и Беле куће, Пајфер наводи: „Украјина се налази пред председничким (почетак 2010), а можда и ванредним парламентарним изборима, који ће се одвијати у околностима економске и финансијске кризе. Оваква ситуација на површину ће сигурно избацити питања попут статуса руског језика, геополитичке оријентације Украјине или статуса Севастопоља, Крима и Црноморске флоте. Све то ствара реалну опасност од распада земље на два дела – источни и западни“, закључује амерички дипломата.

Ипак, најинтересантнији у целој причи јесте део о премештању престонице. Тешко је претпоставити како би алијанса могла да утиче на једну такву промену а да се о њој, пре свега, не изјасне житељи два града, па и целе републике. Једно је сигурно, клима је у Лавову за НАТО много повољнија него у Кијеву. Овај део Украјине је историјски везан за централни и западни део Европе. Од 1349. до 1772. припадао је пољско-литванској држави (Жеч Посполита). После прве поделе Пољске па до Првог светског рата Лавов је, под именом Лемберг, био део Аустроугарске царевине. По распаду црно-жуте монархије поново улази у састав Пољске, а по окончању Другог светског рата дефинитивно постаје део Украјинске Совјетске Социјалистичке Републике. Управо у овом делу земље председник Јушченко има и највећу подршку бирача.

Лавов би у одређеним околностима и могао да постане престоница, али само неке нове државе. Можда Галицијске губерније, као што је био у периоду између септембра 1914. и јула 1915, или као административни центар Западноукрајинске народне републике, што је, накратко, био у новембру 1918. Наравно, све то уколико би се, према слутњама амбасадора Пајфера, Украјина дефинитивно распала на две државе.

Државе без утицаја


Овакву поделу данас, нажалост, подржавају многи у свету, па и у самој републици, без обзира на то што би она Украјинцима донела тешке ломове, можда трагичније и од оних виђених током распада бивше Југославије. Сем тога, поделом би била створена два нова међународна субјекта – источни, под јаким утицајем Русије, и западни, у којем би главну реч водиле САД и, највероватније, Немци и Пољаци. У сваком случају, обе нове државе, свака за себе, и поред величине територије и бројности становништва, тешко да би у европским размерама представљале значајније политичке чиниоце.

На крају, распад Украјине значио би и да се горе поменути „кишобран НАТО-а” простире само на један њен део – западни. Наиме, не треба уопште сумњати у то да би реакција Русије била оштра и да би могла да се оконча чак и уласком источног украјинског дела у састав Руске Федерације, како најављују проруски националисти. У сваком случају, Москва би вратила Крим под свој суверенитет, што би означило њено још снажније присуство у Црном мору. НАТО-у такав расплет тешко да би ишао у прилог.

Слободан Самарџија
Извор: Политика
« Last Edit: April 02, 2015, 09:07:23 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #26 on: March 19, 2009, 08:32:52 am »

Ukrajinci za neutralnost

19.03.2009

Američka ocena da Ukrajina (i Gruzija) nisu spremne za ulazak u NATO nije uzbudila Ukrajince.

Možda je razočaran samo predsednik Viktor Juščenko, najveći pobornik ulaska Ukrajine u NATO, jer je ostao bez jednog aduta u predizbornoj predsedničkoj kampanji. Najnovije istraživanje pokazuje da čak 79,1 odsto stanovnika te velike slovenske zemlje želi da posle 2017, kad istekne ugovor o boravku Ruske crnomorske flote na Krimu u zemlji ne bude ničijih vojnih baza.

Što se tiče boravka Ruske crnomorske flote na Krimu 42,6 odsto Ukrajinaca se izjasnilo za ostanak brodova do isteka 2017. godine. Zanimljivo je da 46,4 odsto građana Ukrajine želi da njihova zemlja bude neutralna.

Za ulazak Ukrajine u EU bi glasalo 39,7 odsto, 22,5 procenata je protiv, a ostali nemaju stav.

Izvor:Večernje novosti
« Last Edit: April 02, 2015, 09:10:09 am by Dreadnought » Logged
Bane
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 933


« Reply #27 on: March 21, 2009, 02:40:32 am »

Svaka čast "Politici" i njenim novinarima! Da je po njima, ceo svet oko nas se raspada! Prvo priča da će se Amerika raspasti, pa da će Čak Noris da otcepi Teksas od Amerike, da će se Ujedinjeno Kraljevstvo raspasti, a sad da će se i Ukrajina raspasti. Ovo je elementarno nepoznavanje situacije u Ukrajini, gde Julija drži apsolutno sve konce u rukama, a njenom dojučerašnjem saradniku Viktoru je ostala samo ceremonijalna funkcija. Julija je odsta približila Ukrajinu Rusiji, iako sama nije ljubitelj ni Rusije ni Putina.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #28 on: April 07, 2009, 07:30:39 pm »


Šta je nova uloga NATO-a?

NATO je u Avganistanu poslednjih godina dobio praktičnu ulogu i opravdao svoje postojanje.

07/04/2009
Posle raspada Sovjetskog Saveza, naime, Alijansa je uporno tražila svoju svrhu - ali je posle punih 60 godina i dalje otvoreno pitanje zbog čega je ona zapravo tu.

Pre 60 godina, na svečanosti povodom osnivanja NATO alijanse orkestar američkih marinaca svirao je u to vreme popularnu ariju "I've got plenty of nothing" Džordža Geršvina, čiji bi naslov u bukvalnom prevodu glasio "Imam mnogo ničega".

Za razliku od tih davnih dana NATO danas, šest decenija kasnije, ima "mnogo svega" - a ponajviše jasnu svrhu svog postojanja.

U vreme američkog predsednika Henrija Trumana Alijasna je postojala kako bi štitila Zapad od sovjetske agresije.

I dok pojedine istočnoevropske zemlje i dalje žele da budu na oprezu, generalni sekretar tog vojnog saveza Jap de Hop Shefer poručuje da takve odnose treba "ostaviti u prošlosti":

"Potrebno je da obnovimo odnose sa Rusijom. Ukoliko se ne budemo slagali, a ne slažemo se fundamentalno s vremena na vreme, na kraju ćemo svi biti na gubitku. Rusiji je potreban NATO i NATO-u je potrebna Rusija. Zbog toga je neophodno delovati u tom pravcu i odblokirati odnose izmedju NATO-a i Rusije, koji su pali na najniži nivo posle krize u Gruziji. Nadam se da će se obnavljanje tih odnosa odvijati uspešno", rekao je De Hop Shefer.


Prva intervencija tek u Bosni
   
Možda je mera uspeha NATO-a s početka njegovog postojanja to što snage Alijanse nisu ispalile nijedan metak za vreme trajanja Sovjetskog Saveza.

Do prve, kako to vole da kažu u NATO-u, "vojne intervencije" došlo je tek u Bosni, a potom u Srbiji.

Međutim, tek posle napada na Ameriku 11. septembra 2001. aktiviran je "sveti član 5", koji glasi: "Ako napadnete jednu našu članicu, mi ćemo napasti vas". To je i razlog zbog kojeg se NATO nalazi u Avganistanu.

Taj član je ujedno i razlog zbog kojeg mnogi osećaju nelagodu kada je reč o daljem širenju NATO-a na istok - na Gruziju i Ukrajinu. Bivši američki ambasador pri NATO-u, Robert Hanter, za BBC kaže:

"Mislim da nijedna od tih zemalja ne treba da udje u NATO pakt, svakako ne sada. Jedan od razloga je što NATO saveznici nisu spremni da ulaze u rat zbog tih mogućih budućuh članica, a to je suština članstva u NATO-u."

Osiguranje opstanka demokratije

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Protesti protiv NATO-a u Ukrajini

Bivši američki ambasador, međutim, smatra da je jedan od ključnih ciljeva NATO-a da osigura postojanje demokratija u zemljama istočne Evrope:

"Jedan od ciljeva je i da se SAD strateški angažuju u Evropi. To je postalo još od veće važnosti nakon što su Rusija i Gruzija zaratile prošle godine. Mnogo je onih koji brinu, naročito u centralnoj Evropi, da će biti ostavljeni sami i prepušteni na milost i nemilost Rusa. Zato je dobro da tu budu Amerikanci, u okviru NATO snaga", kaže on.

Pred sedištem NATO-a se od ove nedelje vijore zastave dve nove punopravne članice - Albanije i Hrvatske.

Međutim, i uprkos širenju Alijanse Amerikance i dalje brine nespremnost Evropljana da se angažuju više i da pošalju više svojih snaga u Avganistan.

Moguće širenje na jug?

Zbog toga ima onih koji, poput bivšeg poljskog ministra odbrane Janoša Onajševiča, zamišljaju nezamislivo - da se Alijansa proširi na jug:
   
"To bi bilo moguće sa zemljama koje dele iste vrednosti kao i mi, i koje bi bile u stanju da priteknu u pomoć. Neke od zemalja koje imam na umu su Australija i Novi Zeland. Još uvek se radi o novoj ideji, ali možda bi NATO zaista trebalo da se širi globlano, i to ne samo po tome gde šalje svoje misije, već i u pogledu lokacija svojih članica. Vidimo da NATO i dalje ima probleme u pogledu slanja dovoljnog broja vojnika u Avganistan. NATO bi zato mogao da bude prinudjen da svoje trupe šalje u nekoliko misija istovremeno. Zato smatram da bi proširenje Alijanse o kojem ja govorim bilo više nego dobrodošlo", kaže Onajševič.

Čini se ipak da je NATO zaglavljen u "krizi srednjih godina" - konstantno preispituje svoje postojanje, i ne nalazi dovoljno zadovoljavajuće odgovore - uz to se nadajući da neće doći do zaključka da ima "pregršt ničega".

Izvor: BBC serbian


* 2008040113200110protest.jpg (39.07 KB, 450x300 - viewed 146 times.)
« Last Edit: April 02, 2015, 09:02:02 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #29 on: October 23, 2009, 02:52:44 pm »

Nova Ruska vojna doktrina nije pretnja ni za koga
 

23.10.2009

Moskva – Nova verzija ruske vojne doktrine nije ni za koga pretnja, osim za one koji možda imaju bezumne planove napada na Rusiju, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.


„Nadam se da takve planove nema niko i neće ih imati”, rekao je Lavrov posle susreta sa ukrajinskim kolegom u Moskvi, Pjotrom Porošenkom.

Ruski ministar inostranih poslova je, takođe, rekao da ne treba osećati nikakvu bojazan i zbog amandmana na ruski zakon o odbrani, preneo je Itar-Tas.

„Kao i nova vojna doktrina Rusije, amandmani na zakon o odbrani apsolutno odgovaraju normama međunarodnog prava i temelje se na Povelji UN. Uveren sam da niko ne treba da ima osnova za uznemirenje, naročito naši ukrajinski prijatelji”, rekao je Lavrov.

Porošenko je rekao da je zadovoljan objašnjenjima Moskve o amandmanima na zakon o odbrani, kojima je predviđena mogućnost upotrebe oružanih snaga van teritorije Rusije, u slučaju odbijanja oružanog napada na jedinice Rusije u inostranstvu, napada na drugu državu koja se obrati Rusiji za pomoć i za zaštitu od oružanog napada na građane Rusije u inostranstvu.

„Dobili smo jasna objašnjenja od Rusije u vezi sa formulacijama (tih amandmana), o kojima je bilo preostalih pitanja. Ta objašnjenja nas zadovoljavaju”, rekao je Porošenko.

Govoreći o novoj verziji ruske vojne doktrine, sekretar Saveta za bezbednost Rusije Nikolaj Patrušev rekao je juče u Sankt-Peterburgu da će ona biti predstavljena predsedniku Rusije do kraja ove godine.

Prema njegovim rečima, situacija u svetu menja se dinamično i vojna doktrina iz 2000. godine zahteva korekcije.

„To je treća varijanta vojne doktrine, koju pripremamo u modernoj Rusiji, do tada su bile 2000. i 1993. godine, kada smo govorili da su isključeni svi vojni konflikti, ali je život pokazao drugačije”, rekao je Patrušev.

Novom doktrinom, kako je rekao, Rusija ne gubi status nuklearne države, kao ni druge zemlje, a „ako postoji status, postoji i oružje, i mi treba da budemo spremni na odbijanje napada”.

Prema rečima Patruševa, Rusija je „u principu protiv bilo kakvih konflikata, ali treba da mislimo o bezbednosti ljudi i otklonimo sve moguće pretnje i osiguramo njihovu bezbednost”.


Izvor: Tanjug
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 17   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.