Brioni - nacionalni park i spomen-područje

[galeb]

Upravo tako. Ne samo da je kopneni deo bio pod stražom i nepristupačan, nego i određeni deo morskog akvatorija okolo
Brijuna je bio također pod zabranom. Nemogu sad napamet nacrtati i priložiti kako je to izgledalo. Nije se moglo ulaziti
u tu zonu i svaki nepozvani uljez je vraćan. Takav režim je trajao preko cijele godine punih 24 sata....

   Gore pomenuta Njem. reportaža počinje tako, da autor - jedriličar - kaže, kako je prije 1991 trebalo veliki krug brodom oko Briona napraviti. Onda dalje kaže: "tko je ipak prilazio bliže, neizbježno se upoznao s patrolnim čamcem. Ko je bio dovoljno blizu (iz mora) je mogao s dalekozorom vidjeti stražare u kućicama, divljad na paši i palme u ljuljanju vjetra."

Znači onda, da je 24/24 patruljirano na moru ? Koliko brodova (istovremeno) ?

[galeb]

Zaštitni pojas akvatorija sigurno je označen na navigacijskim kartama tog vremena.

 To je i taj isti Njemački jedriličar rekao.

[ORIĆAREB]

Zaštitni pojas akvatorija sigurno je označen na navigacijskim kartama tog vremena.

Da, da. I tu se slažemo. Možda se i pojavi neko sa takvom skeniranom kartom.
To bi bio lijep prilog. Napred nautičari, mora da toga imate...

[leut]

Mislim da se negdje na Palubi već raspravljalo o zaštiti Brijuna s mora, dežurstvima TČ-a itd. U glavi mi je da je bila priložena i karta sa označenim područjem zabranjenim za plovidbu. Možda bi Boro mogao reči koju o ovome!?

[galeb]

Ispred Briona ?? :


još iz doba bivše Jugoslavenske narodne armije postoje stalni morski prostori za odlaganje neupotrebljivog eksplozivnog materijala, a jedan je takav nadomak otočja Brijuni, ispred luke Pula

Brijunsko odlagalište nalazi se zapadno od rta Peneda, a riječ je o morskom prostoru unutar kružnice polumjera 3 milje sa središtem na 44° 53.3’N - 013° 25.2’E. Na ovom području Jadrana dubine se kreću od 25 do maksimalno 50 metara, a Brijunsko odlagalište mjesto je na kojem je, zbog odloženog eksploziva, zabranjeno kočarenje i sidrenje.

[duje]

Mislim da se negdje na Palubi već raspravljalo o zaštiti Brijuna s mora, dežurstvima TČ-a itd. U glavi mi je da je bila priložena i karta sa označenim područjem zabranjenim za plovidbu. Možda bi Boro mogao reči koju o ovome!?

Najviše su "dežurali" stari patrolni brodovi. Kako su se oni povlačili iz upotrebe, polako su ih mijenjali TČ. No, TČ nisu bili najbolje rješenje (pogon - stajanje na poziciji a motori rade, produvavanje motora, prekretanje, itd) , ali vjerovatno nije bilo na raspolaganju drugih brodova.

[Boro Prodanic]

Kao što Duje reče, Brione su obezbeđivali brodovi tipa PBr, kasnije TČ, a nakon Titove smrti granični brodovi iz pulskog GMO i četiri glisera tipa "Biskaj" (ČMP) koji su bili u sastavu 5. GMO a bazirali na Brionima.

Imao sam par prilika da učestvujem u intervencijama ČMP kao mašinac, kada bi njihov dežurni mašinac negde zaglavio, ili je trebalo dva ČMP da isplove u isto vreme.

[ORIĆAREB]

 

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Mislim da trebamo biti dosledni, pošto smatramo da je ovaj naš forum krajnje
ozbiljno štivo.
Naime čitavo vrijeme se na kompletnom forumu pogrešno piše ime ovih otoka.
I sam naslov je pogrešan. Trebali bi se držati izvorno priznati naziva.
Ova skupina otočja se nazivaju "BRIJUNI" i nikako drugačije.

PS: Molio bi moderatora od volje da to koriguje...

[Boro Prodanic]

Ćiro, činjenica je da si u pravu, ali, u običnom svakodnevnom govoru mnogo češće se koristi ime Brioni nego Brijuni. Četiri godine sam radio tamo, retko sam čuo da neko kaže Brijuni.

Ako bi tako insistirali na gramatici, onda bi većinu postova moderatori morali da moderišu - mala slova, bez znakova interpunkcije, bez razmaka ili veliki razmak između reči, velika slova gde ne idu i još stotinu sličnih grešaka.

Predlažem da se svako koristi nazivom koji mu više odgovara.

[Jester]

Istrijani ih zovu (pa ja mislim skoro svi) Brioni , to je čini mi se talijanski naziv koristio se dugo vremena, bijah i ja tamo al turistički, prekrasno mjesto

[ORIĆAREB]

Ćiro, činjenica je da si u pravu, ali, u običnom svakodnevnom govoru mnogo češće se koristi ime Brioni nego Brijuni. Četiri godine sam radio tamo, retko sam čuo da neko kaže Brijuni.

Ako bi tako insistirali na gramatici, onda bi većinu postova moderatori morali da moderišu - mala slova, bez znakova interpunkcije, bez razmaka ili veliki razmak između reči, velika slova gde ne idu i još stotinu sličnih grešaka.

Predlažem da se svako koristi nazoivom koji mu više odgovara.

Kako hoćete, moje je bilo da skrenem pažnju i na takvo što. Ime je ipak ime.
Niti si ti Borislav niti ja Ćirislav, pa tako i ime ovog otočja je samo jedno.

Kako većina kaže i želi, pa zaplovimo dalje....

[Solaris]

Mislim da trebamo biti dosledni, pošto smatramo da je ovaj naš forum krajnje
ozbiljno štivo.
Naime čitavo vrijeme se na kompletnom forumu pogrešno piše ime ovih otoka.
I sam naslov je pogrešan. Trebali bi se držati izvorno priznati naziva.
Ova skupina otočja se nazivaju "BRIJUNI" i nikako drugačije.

PS: Molio bi moderatora od volje da to koriguje...

oriĆ kako je Boro reka o u pravu si.
Ali ako pogledaš prvu stranicu teme tamo je sličica naslovne stranice knjižice sa kojim sam napravio temu.
Takođe >ovdje< je ONR stavio razglednicu iz tog doba i svugdje piše Brioni.
Možda bi neki lingvista mogao ovo razrješiti ja nažalost to nisam.

Vidim da do sad nemamo topo otočja  pa evo za zainteresirane.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
poz.

[oficir neaktivne rezerve]

Ćiro,

Svaka geografska karta nosi nazive shodno: zemlji, jeziku, jezičkom narečju i dijalektu kao i opšte usvojenoj govornoj praksi u kojoj je izdana odnosno napravljena.

To što na nekim zemljopisnim kartama piše npr. Nizozemska ne znači da je u drugom narečju pogrešno za geografske karte iste oblasti kazati Holandija.

Mada naziv zemljopis i Nizozemska vuku direktan koren iz našeg zajedničkog pra-predačkog Slovenskog jezika, nego geografska i Holandija što su internacionalizmi izvučeni iz anglo-saksonske nomenklature, u ekavskom narečju su se redovno odomaćili.

Na kartama iz Latinskog perioda Dubrovnik se nazivao Ragusa, pa ga danas na svim narečjima nazivamo Dubrovnikom, itd.

I na kraju još jedan zanimljiv primer analogizma narečja i korena u jeziku i praktične upotrebe.

U svakodnevnom Hrvatskom govornom jeziku se za građevinu u kojoj se živi sa porodicom kaže dom a za ženu koja vodi računa o istom kućanica dok se u svakodnevnom Srpskom govornom jeziku za iste pojmove koriste analogizmi istih korena, kuća i domaćica a i jedno i drugo je sasvim ispravno.

Kako god nazivali jezike naroda sa prostora bivše nam države ne smemo da zaboravimo da su svi oni samo dijalektičke varijacije upotpunjene lokalizmima i narečjima našeg zajedničkog prapredačkogn Slovenskog (ne Slovenačkog,da ne bude zabune) jezika.

I da podsetimo u tu grupu spadaju: Ruski,Beloruski,Ukrajinski,Zapadno Rusinski,Slovački,Češki,Poljski,Slovenački,Makedonski,Bugarski,Srpski,Crnogorski,Bošnjački,jezik Lužičkih Srba,Kašupski i Lehitski jezik.

Svi oni su zadržali više ili manje izvornu nomeklaturu obogaćenu tuđicama.

[oficir neaktivne rezerve]

A pomenuta razglednica je izdanje marketinga izdavačke kuće "Vjesnik"-Zagreb.

[Jester]

Još bih nadodao ako pojedina riječ po standardnom jeziku nije gramatički ispravna a koristi se u pojedinom dijalektu/narječju kao naziv za nešto ona je kao takva ispravna i prihvaćena ,po meni upravo u toj različitosti i leži ljepota jezika i direktni je pokazatelj bogatstva pojedine kulture i sam jezik po sebi nije statičan nego je živ i teži razvijanju i evoluciji tako da ga baš i ne možemo stvaljati u čvrste okvire, da se razumijemo reda mora biti ali svako malo se granice i pomiču ,a mi skoro pa svako selo ima svoj dijalekt i riječnik