PALUBA
March 28, 2024, 11:59:40 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10   Go Down
  Print  
Author Topic: Brioni - nacionalni park i spomen-područje  (Read 64034 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #120 on: January 18, 2013, 05:09:00 pm »

I obojci i šuferice su preteča čarapa.  laugh

A ova tema obrađuje tematiku o grupi otoka u sjevernom Jadranu.......
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #121 on: January 18, 2013, 05:22:25 pm »

Nikad nisam čuo da se oko Brijuna lovu gavuni i brafuni. Samo orade, brancini, škrpine i to kapitalci.
Logged
proxy1969
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 170


« Reply #122 on: January 18, 2013, 07:38:41 pm »

U svezi glede nedoumice oko nazivlja otočja: BRIONI - taljanski naziv, BRIJUNI hrvatski naziv, na starim kartama iz doba AU je naziv Brioni preuzet iz taljanskog jezika koji je bilo službeni jezik zapadne Istre i Grada Pole/Pule u to doba hrvati su bili brojčano većinski narod u Istri, ali su naseljavali mahom sela i unutrašnjost Istre, veće gradove uz Pulu na zapadnoj obali (uz industrijsko-rudassku) Albonu/Labin naseljavalo je većinsko kultorološki taljansko stanviništvo ne nužno taljanskog - romanskog porijekla već pripadnici (često i slavenskog porijekla) oprijedjeljeni za taljanski jezik i kuluturu. BTW koja je razlika između ruskog i bjeloruskog, koliko je meni poznato to je zapravo isti jezik kao i narod, ime Bela Rus dolazi iz povijesti kad je nakon provale s istoka samo dio današnje Belarussie ostao slobodan, ime Bela Rusia ne znači da je bijele boje već slobodna...


BTW ja san rođeni puležan i pišem Brijuni i čitan Brioni  Grin i nis jedini takovi.....
« Last Edit: January 18, 2013, 07:59:51 pm by proxy1969 » Logged
proxy1969
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 170


« Reply #123 on: January 18, 2013, 08:05:06 pm »

I obojci i šuferice su preteča čarapa.  laugh

A ova tema obrađuje tematiku o grupi otoka u sjevernom Jadranu.......

.....čiji posjetioci nisu nosili te obojke i šuferice već isključivo čarape i to mahom svilene...... Wink
« Last Edit: January 20, 2013, 11:06:45 am by SOLARIS 1972, Reason: popravljen qote » Logged
proxy1969
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 170


« Reply #124 on: January 18, 2013, 08:53:47 pm »

Koja malo starija..

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* brijoni34673cf.jpg (156.44 KB, 874x563 - viewed 419 times.)
Logged
proxy1969
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 170


« Reply #125 on: January 18, 2013, 08:54:36 pm »

Drug Josip i drugarica Jovanka u sretnim danima...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* tito_jovanka.jpg (26.69 KB, 500x294 - viewed 383 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #126 on: January 20, 2013, 10:57:39 am »

Još jedan prilog iz bogate povijesti/istorije Brijuna.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

izvor


* brijuni-mapa.jpg (204.46 KB, 980x1263 - viewed 453 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #127 on: January 20, 2013, 11:58:27 am »

Lijepo si ovo pronasao, Oricareb!
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #128 on: January 20, 2013, 05:17:05 pm »


 Ako može neko da opiše kako je bilo definirano zabranjeno područje uplovljavanja civilima oko otočja ?
Te ako još može i nije više vojna tajna, neki komentar oko odlagališta exploz. materiala ispred Briona i Pulske luke.

Možda pomognu ove topo karte.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Quote
   Interesantan oblik Vrsara, ko kaplja. Šta je ono pravokutno gore lijevo ?

Nažalost nisam uspio otkrit, ma zna ova mafija samo neće da kažu.  Wink

poz.


* brio-1.jpg (250.91 KB, 1080x1502 - viewed 386 times.)

* brio-2.jpg (437.17 KB, 900x1216 - viewed 422 times.)

* brio-3.jpg (324.16 KB, 1080x1501 - viewed 225 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #129 on: January 29, 2013, 12:04:16 pm »

Nešto sa Briona ...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* brioni.jpg (151.39 KB, 1185x879 - viewed 231 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #130 on: February 02, 2013, 04:33:18 pm »

Da ne oftopičarimo, sa teme o jahti Podgorka.

Nije koliko ja znam. Samo za gledanje, pipanje zabranjeno. Wink

Hvala Boro. Evo Kupačice u punom sjaju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pokušao sam istražiti malo o autoru skulpture i mislim da se radi o Marijanu Kockoviću. Evo članka iz jutarnjeg.

Marijan Kocković: 'Bio je omiljeni Titov umjetnik, a već je desetljećima posve zaboravljen i zanemaren'

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Quote
Akademiju je, dakle, Kocković upisao u svojim kasnim dvadesetima, i to s lakoćom.

Napravio je i nekoliko poslijeratnih javnih socrealističkih skulptura. Mnoge su, nažalost, u međuvremenu uništene. Među tipičnim prizorima je spomenik koji je napravio za Gacko: isklesana su dva kršna muška lika, jedan je ranjen, drugi na nosilima.
 Uklapa se u trend socrealističkih spomenika nastalih neposredno poslije rata, kakvi se mogu vidjeti i na izložbi koja pokriva razdoblje socrealizma “Refleksije vremena 1945. -1955.”, koja je trenutačno u Klovićevim dvorima.
 Tamo su, također, dosta zastupljene njegove poslijeratne skulpture, među njima i meko modelirana glava partizanke te, mnogo oporiji, portret Save Kovačevića.

Jedna ga je od ovih socrealističkih skulptura koštala i formalnog obrazovanja, barem u njegovom rodnom gradu. Naime, još dok je bio na samom početku studija na Likovnoj akademiji, 1949. godine, pobijedio je na natječaju za spomenik u Sisku koji prikazuje žensku figuru uzdignute ruke s puškom.
No, zbog rada na spomeniku nije stigao dolaziti na Akademiju i tako popuniti broj sati koji bi barem donekle zadovoljio njegove profesore, izbacuju ga pa odlazi u Ljubljanu, gdje diplomira s odličnim uspjehom (akt Kupačice njegova je diplomska radnja).

Nisam neki poznavatelj umjetnosti, možda netko ko je stučniji da svoje mišljenje.

poz.



* kupačica.jpg (147 KB, 800x600 - viewed 257 times.)

* aa1_550525S1.jpg (79.11 KB, 652x326 - viewed 225 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #131 on: March 11, 2013, 09:00:35 am »

Otočje  Brijuni – čuvar ključeva ulaza u Pulsku luku

Otočje Brijuni, smješteno na samom ulazu u Pulsku luku, bilo je sastavni dio obrambenog sustava pomorske tvrđave Pula.
Prema mišljenju tadašnjih vojnopomorskih stručnjaka, kad na ovom prostoru ne bi bilo tog otočja obrana Pule bila bi mnogo složenija. Otkrivanje neprijateljskih brodova ne bi bilo blagovremeno, a poduzimanje odgovarajućih protumjera ne bi dalo prave rezultate, već bi zahtijevalo povećanje snaga i sredstava. Kad se uzmu u obzir brojni kanali i kanalići oko njega, posebno Fažanski kanal, jasno je
da je taj akvatorij bio izuzetno pogodan za kraći boravak brodova. Uključivanjem  kopnenog  dijela  na  rtu  Barbariga u obranu
kanala, sve te karakteristike omogućavale su uklapanje arhipelaga u sustav osiguranja glavnih flotnih snaga. U to im je vrijeme
najveća opasnost prijetila od istih takvih snaga, jer se sve do Prvog svjetskog rata u bitkama nisu koristili zrakoplovi i podmornice.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U  početku su se Brijuni uklapali u trokut s rtom Cristo i Musil te tako kontrolirali glavni ulaz u Pulsku  luku, a njihov je značaj još više povećan izgradnjom lukobrana, kada su ulazna «vrata» stiješnjena do glave lukobrana, u širini od oko 450 metara.

Brijuni  su sastavljeni od četrnaest otoka i nekoliko hridi te većeg broja prolaza. Njihova ukupna površina iznosi 736 hektara, dužina obalne crte je 4,6 kilometara, a među njima je najveći i najznačajniji Veli Brijun. U sastavu otočja su još: Mali Brijun, Sv. Marko, Caz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Jerolim i Kozada. Ondje su zaljevi Dobrika, Sv. Nikola, Saline, Veriga i Luka, koji su pogodni za sidrišta manjih brodova. Od kopna ih dijeli Fažanski kanal, prosječne širine 3,5 kilometra, a njegova je dubina dovoljna za boravak  i najvećih ratnih brodova.  Brijuni  su služili i kao fizička prepreka sjeverozapadnim vjetrovima  prema luci Pula, pogotovo Fažanskom kanalu, sprječavajući udare onih zapadnih i južnih. To je bilo naročito važno za brodove na jedra, a blizina kopna nije dopuštala razvijanje većih valova bure i istočnih vjetrova. Sve ove pogodnosti mogle su biti iskorištene ako se na otočju stvore uvjeti za normalan život, osnuju fortifikacijski, hidrološki i navigacijski uredi te uključe u obrambeni sustav Pule.

Nakon  znanstvenih istraživanja počela je izgradnja pet utvrda na Velom Brijunu te dvije na Malom Brijunu, koje su kasnije sačinjavale okosnicu sustava obrane pulske pomorske tvrđave s mora. Najsnažnija utvrda, prema S. Piploviću, sagrađena je od 1864. do 1868. na brdu Vela Straža, pod imenom "For Brijuni", a kasnije dobila ime  po slavnom admiralu "Tegethoff". Bila je u obliku trokatne kamene utvrde, promjera 90 metara, a naoružanje joj je činilo 28 topova, od kojih su četiri bila kalibra 210 milimetara.

Uređenje i utvrđivanje zapuštenog, bezvodnog i malaričnog otočja odvijalo se u složenim životnim uvjetima. U početku izgradnje utvrde bilo je samo nekoliko starih, izlivenih topova, koje su čuvala dva vojnika, smjenjujući se svakog dana, jer se boravak na Brijunima smatrao "vrlo opasnim za život". Tada se pričalo, prema P. Kupelwieseru, da je dovoljno ondje provesti samo nekoliko sati pa da čovjek oboli od teške, a često i smrtonosne malarije.

Razvitak Brijuna u mondeno klimatsko lječilište i sastajalište europskog  i  svjetskog  "jet!seta" počelo je 1894., nakon što ga je kupio bečki industrijalac Paul  Kupelwieser.  On  je doveo vodu, iskorijenio malariju, hortikulturno uredio otočje, izgradio prve stambene objekte i hotele, a sa svim tim povećavala se i borbena sposobnost za izvršenje osnovne zadaće uklapanjem u sustav pulske pomorske tvrđave.

Raspadom Austro!Ugarske 1918. sudbinu Pule i Istre doživjeli su i Brijuni,  koji su mirovnim ugovorom pripali Kraljevini Italiji, a vlasnik je ostao Karl Kupelwieser,  koji je nastojao i dalje razvijati svoje aktivnosti.


http://www.lup.hr


* Brioni1lawrence.jpg (70.2 KB, 1024x480 - viewed 216 times.)
« Last Edit: March 11, 2013, 09:12:33 am by ORIĆAREB » Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #132 on: March 11, 2013, 09:29:11 am »

Mislim da se radi o grešci kod dužine obalne crte - 4,6 km? Morala bi biti barem 10 puta duža.
« Last Edit: March 11, 2013, 03:02:31 pm by Boro Prodanic » Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #133 on: March 11, 2013, 09:35:19 am »

Mislim da se radi o grešci kod dužine obalne crte - 4,6 km? Morala bi biti barem 10 puta duža.
Upravo tako, Boro, najmanje 10 puta duža obalna crta.
« Last Edit: March 11, 2013, 03:02:41 pm by Boro Prodanic » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #134 on: March 11, 2013, 10:29:37 am »

Mislim da se radi o grešci kod dužine obalne crte - 4,6 km? Morala bi biti barem 10 puta duža.

Nemogu ništa pametno po tom pitanju reći. Jedino što mogu je da je originalni tekst Zbornik radova
"Iz povijesti Pulske luke", a autori su:

Dr. sc. Klara Buršić!Matijašić, doc.
Luka Pula u prapovijesno i rimsko doba

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša
Pulska luka u doba Venecije
(od IV. Do XVIII. stoljeća)

Branko Perović, kap. fregate u mirovini
Luka Pula austrougarskog doba
(Odsjaj grada u zaljevu 1850. – 1918.)

Dr. sc. Davor Mandić
Austrougarski mornarički zrakoplovni arsenal i
Mornaričke zrakoplovne postaje u pulskom akvatoriju

Raul Marsetič, prof.
Pulska luka  vrijeme talije

Deo prenesenog teksta je od autora, Branka Perovića, kap. fregate u mirovini.

Inače kompletna studija je fenomenalna i objavljena je na ovom linku
« Last Edit: March 11, 2013, 03:02:59 pm by Boro Prodanic » Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.