Tesaci

[vitez koja]

Potrebna mi je pomoc!!!!

Ovih dana preturajuci po nekim starim stvarima, u jednoj drvenoj kutiji pronasao sam ovaj mac (bodez, noz, macetu… ili vec sta li je)…

Ja nisam poznavalac hladnog oruzja pa molim strucnjake sa Palube iz ove oblasti da mi pomognu.
Molio bih odgovore na sledeca pitanja:
-O kakvom se oruzju radi, sta je zapravo ovo?
-U koju kategoriju hladnog oruzja ovo spada?
-Gde se nalazilo (ako je bilo namenjene u vojne svrhe), odnosno zasta se koristilo ako je to neko orudje iz svakodnevnog zivota?
-Sta je cinilo komplet (delovi,oprema) ovog oruzja-orudja?

Inace, kompletno “oruzje-orudje” je dugacko 53,5 cm, drska je dugacka 15 cm, a preostali deo (secivo) 38,5 cm. Sirina seciva je 4 cm, a debljina 0,5 cm. Sa donje strane, u celoj duzini je ostra ivica, a sa gornje strane je ostra ivica samo pri vrhu u duzini od 10 cm, ostalo je ravna. (Gornja strana je pod 90 stepeni u odnosu na bocne strane. Korice drske su drvene (nisam mogao zbog starosti oceniti od kog drveta, mada mi lice das u od oraha.

Tezina “oruzja” je oko 1,5 kg. Osim, samog oruzja-orudja nisam nasao nikakav prateci pribor.

[vitez koja]

Na samom oruzju nisam uocio nikakve oznake (a ako ih i ima, oruzje je u jako losem stanju, kompletno korodiralo pa se nikakva oznaka i ne vidi). Mehanicki nisam pokusavao skidati koroziju, bojeci se da ne izazovem neko ostecenje. Porobao sam turpijom za metal preci preko seciva, ali sam uocio da je velike tvrdoce i da turpiju gotovo i ne oseca (na fotografiji se vidi linija koju je turpija napravila). Mozda ni to nisam trebao raditi, ali…!!!!

Molio bih i za savet: kako i na koji nacin da skinem i ocistim koroziju i “oruzje-orudje” dovedem u podnosljivo vizuelno stanje.

[MOTORISTA]

Ovo mi liči na neki artiljerijski mač/mačetu.

[dzumba]

Мени личи на "тесак" кратку сабљу коју су често нисли подофицири и војници у неким родовима.

[Solaris]

Potrebna mi je pomoc!!!!

Ovih dana preturajuci po nekim starim stvarima, u jednoj drvenoj kutiji pronasao sam ovaj mac (bodez, noz, macetu… ili vec sta li je)…

Inace, kompletno “oruzje-orudje” je dugacko 53,5 cm, drska je dugacka 15 cm, a preostali deo (secivo) 38,5 cm. Sirina seciva je 4 cm, a debljina 0,5 cm. Sa donje strane, u celoj duzini je ostra ivica, a sa gornje strane je ostra ivica samo pri vrhu u duzini od 10 cm, ostalo je ravna. (Gornja strana je pod 90 stepeni u odnosu na bocne strane. Korice drske su drvene (nisam mogao zbog starosti oceniti od kog drveta, mada mi lice das u od oraha.

Tezina “oruzja” je oko 1,5 kg. Osim, samog oruzja-orudja nisam nasao nikakav prateci pribor.

Malo smo istraživali i pronašli ovo.

http://www.military-antiques.cz/armssword-bayonet-ww1/3340014-austrian-cutlass-saper-pioneer-troops-m1915.html

http://www.kolekcionari.com/showthread.php?t=12427

-U koju kategoriju hladnog oruzja ovo spada?

U osnovi to je nož. Premda ga neki stavljaju i u kratke sablje.

-Gde se nalazilo ?

Mislim da ga je dužila uglavnom artiljerija.

poz.

[Solaris]

Na samom oruzju nisam uocio nikakve oznake (a ako ih i ima, oruzje je u jako losem stanju, kompletno korodiralo pa se nikakva oznaka i ne vidi). Mehanicki nisam pokusavao skidati koroziju, bojeci se da ne izazovem neko ostecenje. Porobao sam turpijom za metal preci preko seciva, ali sam uocio da je velike tvrdoce i da turpiju gotovo i ne oseca (na fotografiji se vidi linija koju je turpija napravila). Mozda ni to nisam trebao raditi, ali…!!!!

Molio bih i za savet: kako i na koji nacin da skinem i ocistim koroziju i “oruzje-orudje” dovedem u podnosljivo vizuelno stanje.

Savjete ne volim davati ali mislim da ti je ovo sa turpijom greška.
U osnovi predmet bi trebao biti šta vjerniji orginalu ali da ne prodajem pamet ovdje imaš dosta korisnih savjeta.

http://www.antikviteti.net/antikviteti-net/?p=3750

poz.

[vitez koja]

Zahvaljujem se svima na pomoci.

Uspeo sam da razjasnim o cemu se zapravo radi.

Ovo sto sam ja pronasao je: Austrougarski artiljerijski tesak M1915.

VTZ Kragujevac je nakon I sv.rata vrsio remontovanje nasledjenih i zarobljenih tesaka, nakon cega je stavljao svoje oznake. Detaljnim pregledom ovog mog tesaka ustanovio sam da isti nije remontovan i da ima samo grb AU sa jedne strane.

[ORIĆAREB]

Zahvaljujem se svima na pomoci.

Uspeo sam da razjasnim o cemu se zapravo radi.

Ovo sto sam ja pronasao je: Austrougarski artiljerijski tesak M1915.

VTZ Kragujevac je nakon I sv.rata vrsio remontovanje nasledjenih i zarobljenih tesaka, nakon cega je stavljao svoje oznake. Detaljnim pregledom ovog mog tesaka ustanovio sam da isti nije remontovan i da ima samo grb AU sa jedne strane.

Prvi put čujem za pojam "Tesak". Postoji li koji i drugi naziv za to isto srestvo. Ko zna neka objasni i zahvaljujem....

[dzumba]

То је већ написаоно у претходним постовима. Тесак се описује као кратка сабља или кратак мач. Уствари то је дужи нож једноставан за производњу и употребу.

[oficir neaktivne rezerve]

Pošto se najčešće uz tesak stavlja i pridev artiljerijski, da li je artiljercima služio kao posebna alatka?

I sam naziv tesak je zanimljiv.Asocira na alatku za tesanje drveta.

Branko Bogdanović u tekstu objašnjava da je tesak kao kratka sablja bio prihvaćen od strane podoficira kao nekakav statusni simbol umesto oficirske sablje.

[Boris P]

"Tesak" je bio alatka ali i oružje.

Nešto je širi od bajonetai jači (po konstrukciji je "ful tang"- rukohvat mu nije oslabljen kanalom za šipku kojom se čisti cev puške), omogućavao je kopanje, sečenje a po potrebi i ankerisanje.

Artiljeriske posade su ga dužile umesto sablje koja je duža i manje "spretna", sablja smeta oko topa, na kari, pri radu i doturu zrna, smetaju u zaklonu, između točkova, lafeta............

Tesak je jeftiniji.

Veličinom daje na važnosti artiljercu ako već nema sablju.

[Solaris]

Među zapadnoeurop­skim oružjem 16. i 17. stoljeća nalazi se jedna raznolika i za­nimljiva skupina kratkih pje­šačkih sablji širokog sječiva koja je u čitavoj Europi po­znata pod imenom slaven­skog podrijetla, tesaci (njem. dussaggen, norveš. thisack, Šved. tassahke).

Izgleda da se i ovo, kao i mnoga druga oružja siromaš­nijih slojeva, razvilo od alat­ke kojom su se tesala drva a koja je i u ratu za nuždu mog­la poslužiti. Obično se u lite­raturi spominje kako su tak­vim primitivnim oružjem bili u 15. stoljeću naoružani husitski ustanici u Češkoj. Ta alatljika-oružje bila je običan ko­mad željeza savinut, zašiljen i naoštren s konkavne strane. Uopće nije imalo dršku već izduženu rupu na donjem kraju kroz koju su se mogli provući prsti.

Da li su se baš od tog oruž­ja razvili oni u literaturi do­bro poznati tesaci iz kraja 16 st. ili je njihova geneza išla preko velikog ratnog noža — korde iz kraja 15. i početka 16. stoljeća, a od tesaka su samo preuzeli ime zbog oblika sječiva, nije lako odgovoriti. Vjerojatno su sva ta oružja sud­jelovala u njegovoj genezi. Nije bio zanemariv ni utjecaj turske sablje.

U svakom slučaju, u za­dnjoj trećini 16. stoljeća zati­čemo tesake u naoružanju pješačkih postrojbi na pod­ručju južne Njemačke i hab­sburških nasljednih zemalja. Iako je bilo raznolikih oblika rukohvata većina je odgova­rala sljedećem opisu. Glavica drške je bila piramidalnog oblika, drvena drška bila je presvučena kožom, križnica je imala veoma duge krakove izvinute u suprotnim smjero­vima, široki branik u obliku jedra spajao je križnicu i gla­vicu drške, a bilo je još neko­liko zaštitnih prečki i lukova. Obično ih u izvorima, kao i u današnjoj literaturi, nazivaju njemačkim ili južnonjemačkim tesakom. Kasnije, po­tkraj 16. i u početku 17. stolje­ća, njegova upotreba se pro­širuje i na sjeveru Europe. Danski kralj Christian IV ku­pio je oko 1600. godine veću količinu ovakvih tesaka u Njemačkoj i njima naoružao norveške seljake.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Za hrvatsku vojnu povijest zanimljivi su tesaci koji su se sačuvali u oružarnici u Grazu. Od 57 sačuvanih primje­raka samo je jedan njemač­kog tipa dok su svi ostali pri­padnici zasebne skupine tzv. vozarskih tesaka (fühermann — dusägge), kako ih nazivaju u suvremenoj austrijskoj lite­raturi. Prema podatku iz in­ventara gradačke oružarnice iz 1594. godine, njima su bili naoružani vozari koji su pre­vozili oružje, streljivo i provinijant iz unutrašnjo austrijskih pokrajina do slavonske i hrvatske granice.

Vozarski tesaci imali su glavicu drške u obliku pira­mide, ptice ili peraje te jed­nostavne križnice s gore — dolje savinutim krakovima koji su završavali sukladnim dekorativnim oblikom. Po­kraj ušća korica nalazio se tobolčić s pet valjkastih udubljenja za smještaj pripravlje­nih naboja. Sječiva su im du­ga oko 65 cm i široka oko 3,5 cm. Dakle, nešto šira ali dese­tak centimetara kraća od suvremenih konjičkih sablji.

Za potrebe oružarnice proiz­vodili su ih brojni obrtnici iz Judenburga, Weiza, Graza, Leibnitza i Passaua između 1577. i 1591. godine. Teško je povjerovati da je zaseban tip oružja nastao jedino radi na­oružanja relativno malobroj­nih vozara. Austrijski izvori donose različite nazive za tesake i to: seljačko oružje (bau­ernwehr), momčadsko oružje (gemeine Wehr) ali i hrvatsko oružje (Crabatische Wehr). (Krenn, 1988, str. 130). Dakle, jedna vrsta tesaka nazivala se hrvatskim imenom.

Ako to povežemo s činjenicom kako vozarski tesaci imaju izrazitu sličnost u konstrukciji drške s hrvatskim palošima i mačevi­ma za probijanje pancira, ko­jih se veliki broj također sa­čuvao u gradačkoj oružarnici, smijemo li i njih smatrati izvorno hrvatskom inačicom ovog tipa oružja?

Indiciju po­tvrdnog odgovora možemo potražiti u etničkom identite­tu onih vozara koji su isto ta­ko bili vojnici — najamnici kao i posadni vojnici granič­nih utvrda na slavonskoj i hrvatskoj krajini, a ovi su u daleko pretežitom broju bili Hrvati.

Nije nam poznato da bi se igdje drugdje, osim u gradač­koj oružarnici, sačuvali pri­mjerci vozarskog tesaka, pa ni kod nas u Hrvatskoj. Više nego skroman fundus oružja iz 16. stoljeću sačuvan u hrvatskim zbirkama, kao i nedostatak ikonografskih prikaza hrvatskih pješaka tog doba, priječi nam definitiv van odgovor na gore postav­ljeno pitanje.

Članak objavljen u časopisu Hrvatski vojnik 1995. g.
Autor : Tomislav Aralica

[ssekir75]

тесаке су користили и артиљерци за рашчишћавање терена. губе се после првог св рата.

[oficir neaktivne rezerve]

Neka moderatori spoje sa ovim, deo iz pitanja i odgovora gde se pominje pitanje tesaka iz AU i vojske kraljevine Srbije.
Ima i nekoliko dobrih fotografija.

[Dreadnought]

Kojo, pod hitno obustavi svaku "homemade" restauraciju (ako već nisi), jer tako drastično umanjuješ istorijsku vrednost predmeta, a što ne reći, i materijalnu. 

Predmeti poput ovog imaju daleko veću vrednost ako imaju svoj autentičan izgled, ako se njima vidi godinama skupljana patina.