PALUBA
March 29, 2024, 06:39:41 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8   Go Down
  Print  
Author Topic: Vojvoda Živojin Mišić  (Read 84244 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #60 on: November 12, 2013, 10:26:30 pm »

Iznenađenje je izostalo jer je Srbija posjedovala mobilizacijski plan i plan napada austrougarske vojske. Plan je dobila od Rusije kojoj ga je predao pukovnik Riedl. Srpska pobjeda je bila potpuna. Na najbolji mogući način iskoristila je dobivene podatke i nanijela a-u vojsci prvi veliki poraz.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #61 on: November 12, 2013, 11:39:27 pm »

To je donekle tačno. Srpska vojska je imala podatke o varijantama AU generalštaba za eventualni napad. Ipak, i pored svega nije se očekivao napad preko Drine jer je taj pravac ocenjivan kao nepogodan i težak i da ne može ostvariti cilj - brz slom Srbije.  Ipak, za svaki slučaj je koncentracija vojske urađena kako sam napisao kako bi se moglo dejstvovati u skaldu sa situacijom. Putnik i Mišić su dobro cenili situaciju i izradili, najbolji mogući plan, koji je praksa potvrdila.
« Last Edit: December 07, 2013, 09:03:26 pm by dzumba » Logged
motorista 57 klasa
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 074


Да ли ћемо још коме сметати зато што смо своји?


« Reply #62 on: December 07, 2013, 07:31:50 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Untitled8.jpg (178.72 KB, 760x972 - viewed 270 times.)
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #63 on: December 16, 2013, 11:41:04 am »

15. 12. 2013. У спомен – цркви Св. Димитрија у чијој крипти почива више од четрдесет хиљада страдалих српских и аустроугарских војника, у недељу 15. дец. у Лазаревцу поводом 99 године од Колубарске битке одате државне и војне почасти.
Идеја за Рудничку офанзиву потекла је од команданта прве армије генерала Живојина Мишића. Ту идеју прихватио је војвода Путник и наредио да је Врховна команда разради. Сарадња борбених трупа и генерелштаба дала је дело које је завршено победом српске војске и које је познато под именом Рудничка офанзива. Сама борба, вођена за постизање овога циља, добила је име у историји Колубарска битка, јер је главни део борбе вођен у сливу ове реке.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Ж. Мишић .jpg (20.13 KB, 242x255 - viewed 453 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #64 on: January 21, 2014, 01:44:34 pm »

Preuzeto sa Fejsbuka (strana Vojvoda Zivojin Misic)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Quote
Војвода Живојин Мишић се налази на грбу насеља Мишићево. Мишићево је насеље у Србији у општини Суботица у Севернобачком округу, које је настало између два светска рата на путу Сомбор-Суботица 6 км источно од Бајмока. Село је настало 1925. године и добило је име по Живојину Мишићу, команданту српске војске на солунском фронту. Ратна страдања су погодила становништво овога села и њих су мађарске окупационе власти почетком Другог светског рата интернирале у концентрационе логоре. На њихово место насељени су Чанго Мађари из Буковине. Пред крај рата они су се повукли у западне делове Мађарске, преживели колонисти су се вратили, а уз њих и нови аграрни интересенти из даље и ближе околине. Седамдесетих година двадесетога века ово насеље добило је статус самосталог административног насеља. После рата у њему је живело 601 особа (1948).
Војвода Мишић је вероватно једини војсковођа који се налази на неком грбу. Са друге стране приказан је војник из Првог светског рата.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Quote
Војвода Живојин Мишић и француски генерал Гијом на коти 735 код Кеналија осматрају положаје око Битоља 1916. године непосредно пре офанзиве.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Quote
Војвода Живојин Мишић са регентом Александром Карађорђевићем осматра положаје на Солунском фронту

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 1017386_798782410137777_748969502_n.png (244.36 KB, 633x470 - viewed 156 times.)

* 1185055_718290671520285_19038228_n.jpg (35.85 KB, 481x480 - viewed 130 times.)

* 999124_703104803038872_57144069_n.jpg (47.98 KB, 698x491 - viewed 164 times.)

* 775663_596096520406368_1131325304_o.jpg (122.38 KB, 1024x661 - viewed 158 times.)
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #65 on: March 01, 2014, 08:41:48 pm »

Živojin Mišić u razgovoru sa prestolonaslednikom uoči stvaranja Kraljevine SHS


Živojine Mišiću, kada ćete se odljutiti? Dokle ćete biti ljuti na mene, vašeg kralja?

Vaše visočanstvo, neumesno je da sebe proglašavate kraljem pored živog kralja, valjda se i princ Đorđe za nešto pita?

- Živojine sedite! Nemojte, molim vas opet da počinjete, sedite i slušajte. Ima razlike između vašeg, dobro i mog, gledišta na “ujedinjenje” srpskih zemalja, od onog koje zagovaraju i podržavaju Pariz, London, Rim…. Oni hoće da u zajedničku državu sa Srbijom gurnu i Hrvatsku i Sloveniju. Dakle Evropa želi da stvori Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca po svaku cenu, jer joj se čini da će zajednička država Slovena biti najbolje rešenje za mir na Balkanu.

- Visočanstvo, Zašto da nam Evropa kroji državu?! Kad neko nešto od nas pravi, sutra će uzeti za pravo da to i rasturi. Kad ti neko nešto da, kad-tad će tražiti da mu to nešto i platiš i to sa kamatom na interes!

U državnim poslovima niko ništa ne dariva a da pritom ne misli na uzdarje!

Danas dar, sutra dar mar ! Ako danas dozvolimo da nam Evropa skroji državu kako ona hoće, dok smo živi uzimaće nam meru po svojoj želji, po svojoj potrebi i zadovoljstvu!! Oni će biti planeri a mi graditelji i rušitelji.

-Prekrjaće nam zemlju uzduž  popreko! Izbrisaće granicu za koju smo se žrtvovali ! Nikad neće biti tamo gde joj je mesto i gde je Bogu milo i narodu drago !
Srpska granica u toj veštačkoj tvorevini biće u rukama sotone ! I sotona će,dok je sveta i veka,ispitivati našu izdržljivost i meriti našu snagu!
Na njoj će ceniti koliko možemo,smemo i umemo !
To neće biti srpska granica, nego srpska jadnica ! To nje naša država, država ujedinjeja srpskih zemalja za koju se borimo, trpimo i stradamo !

 

A kada je na “pritisak” velikih sila da se Srbija ujedini sa vekovnim neprijateljima srpskog naroda, prestolonaslednik Aleksandar pred generalima govorio o velikoj “pomoći” i “priznanjima” koja su data Srbiji kroz obećanja od saveznika, Mišić je uzdahnuo:

Dao Bog Vaše Visočanstvo da ja doćekam da sa srpskim narodom tumaram balkanskom pomrčinom tražeći obećano , a ne spominjući izgubljeno !


preuzeto sa :
http://www.srpskikulturniklub.com/
Драгомир Билић: Квалитет промене
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #66 on: March 01, 2014, 08:50:01 pm »

Ne sećam se da sam nailazio na ovaj dijalog po knjigama...
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #67 on: March 01, 2014, 09:26:13 pm »

Verovatno je skrojen sa današnom "pameću".
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #68 on: March 01, 2014, 09:39:51 pm »

I meni tako izgleda ,a pročitao sam prilično dosta materjala u vezi sa vojvodom Mišićem.
Naveo sam izvor i pokušaću da to malo istražim.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #69 on: March 01, 2014, 11:14:48 pm »

Sam izvor navodi na to da se radi o novokomponovanom tekstu. Čisto sumnjam da bi Mišić kao disciplinovan vojnik tako govorio prestolomasledniku (ono oko toga da još nije kralj) i još u prisustvu svedoka koji su to zabeležili jer sam nije ostavio zapis o ovome. A tek onaj drugi deo. Liči na govor nekog poslanika u ovovremenskoj skupštini.
Logged
Adler
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 160


« Reply #70 on: March 02, 2014, 12:15:18 am »

Meni je sumnjivo i pominjanje princa Đorđa u kontekstu prestolonasleđa. Zar on nije mnogo pre svega toga "dao ostavku" na prestolonasleđe?
Logged
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« Reply #71 on: March 02, 2014, 01:48:34 am »

Neozbiljan tekst, sa neozbiljnog sajta.
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #72 on: March 02, 2014, 04:19:44 am »

Ne znam da li sam kriv jer postavih dijalog ovde,ali da razjasnimo.Dijalog je preuzet iz knjige pukovnika Miće Živojinovića " Život pretočen u pamćenje " izdate 2004 godine.Knjigu nisam pročitao i pronašao sam nekoliko novinskih opisa,pa ću preneti jedan iz Novosti.Koliko je autentičan ovaj dijalog zaista me zanima.Ako je neko čitao knjigu ili ima neke informacije ,bilo bi lepo da to s nama podeli .



Ne ostavljam
vam ništa


Piše Jelena KOSANOVIĆ | 30. decembar 2004

Živojin Mišić - jedna veličanstvena i tužna ljudska priča. Svojoj deci i svojoj ženi Lujzi, slavni srpski vojvoda, ratnik iz šest ratova, na samrti mogao je da kaže samo: “Oprostite što odlazim, a ne ostavljam vam ništa. Ama baš ništa sem jedno časno ime”.

Romansirane biografije poznatih istorijskih ličnosti, pa čak i tako visokog ranga kakav zauzima proslavljeni srpski vojvoda Živojin Mišić, kod nas su retke. Knjiga pukovnika Miće Živojinovića “Život pretočen u pamćenje” objavljena u NICP “Vojska” moglo bi se uvrstiti u ovu, na zapadu tako čestu, vrstu književnog štiva. Reč je o romansiranom portretu proslavljenog srpskog vojskovođe koji je učestvovao u šest ratova od 1876. do 1918. godine.
Delo je, kako kaže sam autor, napisano na osnovu istorijskih izvora, ali poseban ton daje mu svedočenje Mišićeve unuke Danice - Dude Mišić sa kojom je autor temeljno prelistao album porodičnih uspomena i sećanja.

OPROŠTAJ

- Želeo sam čitaocima da približim ličnost jednog časnog oficira, koji je sve što je imao na sebi i u sebi zaveštao srpskom narodu. Koji je svetosavski podnosio sve tegobe dugotrajnog vojničkog života, okovan nemaštinom, slavljen, a kuđen od raznoraznih političkih sumnjivaca i smutljivaca i bolesnih karijeristra. Mišić je kroz ceo svoj život išao uspravno, da bi na samrtničkoj postelji, 20. januara 1921. godine, suznih očiju milujući ruke dece i žene, izgovorio:
“Oprostite što odlazim, a ništa vam ne ostavljam. Ama baš ništa, sem jedno časno ime.”
Značajan deo Živojinovićeve knjige posvećen je Mišićevom odnosu sa suprugom Lujzom Krikner, Nemicom koja je iz ljubavi prema njemu prešla u pravoslavlje i tako zauvek sebi zatvorila vrata roditeljske kuće. Svršena gimnazijalka, posle nekoliko bezuspešnih prosidbi u kući Kriknerovih, gde je njenu ruku sa neposustalim optimizmom tražio mladi Mišić, u pratnji odanog druga iz klase, a kasnije kuma, potporučnika Svetislava Isakovića, stala je sa zaljubljenim Živojinom u oktobru 1884. godine pred oltar Voznesenjske crkve u Beogradu.
Iznajmili su trošnu kuću iznad kasarne. Ceo život, do Mišićeve smrti proveli su u nepomućenoj ljubavi. I u dubokoj starosti, tri decenije nakon njegove smrti, Lujza je govorila da još voli Živojina i pati za njim. Da joj nedostaju njihovi razgovori. Ostavila je zapis u kojem kaže i ovo: “Kad je on umro, za mene je nestao svet... Jer sam sa njim izgubila i naš lepi razgovor i u muci i u radovanju. Kada nismo zajedno, on mi je uvek pisao, pa eto opet razgovora...”

SRPSKA KRV

Lujza je Živojinu, piše autor ove knjige, a po svedočenju njegove unuke, celog života bila beskrajno odana, njegov najveći prijatelj. Pratila ga je sa strpljenjem i ljubavlju u mnogobrojnim vojničkim selidbama, čekala i dočekivala iz bitki u koje je kasnije vodio i dvojicu njihovih sinova, oficira, koji su pod Mišićevom komandom išli uvek prvi - u prethodnicama, tešila ga u siromaštvu u kojem su proveli ceo život.
Mišić je u svojoj vojničkoj karijeri penzionisan dva puta, a penzije su uvek produbljavale njegovo siromaštvo.
A penzionisan je posle bitki i ratova u kojima je unapređivan. Prvi put zbog navodne obrenovićevske orijentacije 16. marta 1904, posle majskog prevrata i ubistva bračnog para Obrenović koje je osuđivao. Rekao je Apisu, piše autor ove knjige: “Moglo je to da se uradi bez krvi. Ne boli me kralj. Boli me Srbin i srpska krv.”
Vraćen je u službu 1909. godine, čim se nad Srbijom nadvila opasnost aneksione krize. Kad se završio rat sa Bugarima 1913. Mišića su ponovo penzionisali, a desetak dana pred početak rata sa Austrougarskom 1914. ponovo su ga vratili na položaj pomoćnika načelnika Vrhovne komande.

UNIFORMA

Lujza je ta koja je odlučila da u teškoj materijalnoj situaciju prodaju kuću u Deligradskoj ulici u Beogradu, za koju nisu mogli da otplaćuju kredit. Otišli su 1913, sa skromnom penzijom đenerala srpske vojske od 300 dinara u Prokuplje, koje ga je dočekalo sa ljubavlju i poštovanjem. Tamo su kupili skromnu kućicu na periferiji i živeli sve dok Srbiji Austrougarska nije objavila rat, a onda se domovina naravno ponovo setila Mišića.
Kada je, desetak dana pred početak Prvog svetskog rata ušao u zgradu Generalštaba da primi dužnost pomoćnika načelnika bio je u civilu. Uniformu generala nije imao, jer ju je morao prodati. Novu mu je kupio, ko drugi do njegov do smrti odani kum Svetislav Isaković. Kasnije će nakon slavne pobede na Kolubari na nju okačiti i oznaku srpskog vojvode. Kuću koju mu je obećao regent Aleksandar Karađorđević, posle Kolubare, nikada nije dobio.
Posle Živojinove smrti Lujza je ostala sama. Obilazili su je i pomagali joj kumovi, malobrojni, iskreni prijatelji, a posebno Mišići iz Struganika.
Kako Kralj Aleksandar nije održao obećanje o zbrinjavanju porodice vojvode Mišića, to ni budući vladari nisu našli za shodno da učine bilo šta što bi Lujzi obezbedilo pristojnu starost. Poslednje godine života provela je, u Beogradu u jednoj sobici u Ulici kraljice Natalije, gde je i umrla 8. decembra 1956. godine. Da bi preživela morala je da rasproda sve stvari svoga supruga. Ostao joj je samo džepni sat, koji je Mišiću poklonio kralj Aleksandar.

GERILA

Čitaoce knjige “Život pretočen u pamćenje” verovatno će zainteresovati niz detalja vezanih za Mišićev odnos sa Pašićem, slavnim vojvodama Radomirom Putnikom, Stepom Stepanovićem, njegov pokušaj da ih sve ubedi da povlačenje srpske vojske preko Albanije pretvore u kontraofanzivu i krenu u napad iz gerile. Na konstataciju đenerala Pavla Jurišića Šturma da srpski vojnik nema snage da stane, a kamoli da se okrene, odlučni Mišić odgovara: “Jedan koji hoće, uvek je jači od dvojice koji moraju”.

HRVATSKA

Po naređenju kralja Aleksandra Mišić je otišao u Hrvatsku da se na licu mesta uveri kakvo je tamošnje raspoloženje za zajedničku državu. Bez dlake na jeziku je referisao: “Nakon svega što sam tamo video i čuo, duboko sam zažalio što smo se mi na silu Boga obmanjivali idejama o nekakvom bratstvu i zajedništvu sa Hrvatima.”
Mišić je predložio Aleksandru: “Da im damo državu, nezavisnu samoupravu, pa neka lome glavu kakao znaju.” “A, granice. Šta ćemo sa granicama?” “Granice će biti tamo gde ih mi povučemo. Ne gde naše ambicije izbijaju na površinu, nego onde gde istorija i etnografija kažu, gde jezik i običaji, tradicija nalažu i najzad gde se narod po slobodnoj volji opredeli.” Aleksandar konstatuje: “To bi Italijani oberučke prihvatili”, a Mišić odvraća: “Neka im je sa srećom, neka se oni sa Hrvatima usreće. Ja sam duboko uveren da se mi sa njima usrećiti nećemo.”

ŠINJEL

Živojin i Lujza su imali šestoro dece. Kćerke Elenoru, Olgu i Anđeliju. Sinove Radovana, Aleksandra i Vojislava. Najstariji sin vojvode Mišića Radovan, kao kapetan Vojske Kraljevine Jugoslavije, umro je u zarobljeništvu, u Nemačkoj 1943. godine. Sin Aleksandar, kao major Vojske Kraljevine Jugoslavije, pokušao je da spase pukovnika Dragoljuba Mihailovića, koji se zatekao u kući vojvode Mišića u Struganiku, a kojeg su Nemci tražili. Videvši da Nemci opkoljavaju kuću, Aleksandar je uzeo šinjel pukovnika Mihailovića, obukao ga, istrčao iz kuće, bacio se na konja i pojurio prema voćnjaku iznad kuće. Cela nemačka potera je pojurila za njim. Uspeli su da ga teže rane i ubiju konja pod njim. Tek tada su Nemci shvatili da umesto Draže imaju samo njegov šinjel. U zatvoru su pokušali da ga vrbuju da radi za nemačku obaveštajnu službu “Abver”, ubeđujući ga da je on po majci Nemac i da u njemu teče pola nemačke krvi. Na to im je Aleksandar odgovorio: “Tu polovinu vaše krvi ste mi istočili na Kolubari”, piše u svojoj knjizi pukovnik Živojinović i dodaje da je posle tog neuspelog vrbovanja Aleksandar Mišić, streljan 18. decembra 1941. godine.
U knjizi nije navedeno da je najmlađi Živojinov sin, Vojislav Mišić bio u partizanima i da je umro u Beogradu 1952. godine.

http://www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #73 on: April 05, 2014, 05:23:29 pm »

Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #74 on: May 05, 2014, 11:00:20 am »


Da se malo utvrdi gradivo   Wink

Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 22 queries.