PALUBA
March 28, 2024, 03:10:13 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 [21] 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32   Go Down
  Print  
Author Topic: OROSt-i i Obalska služba osmatranja i javljanja (OSOJ) u JRM  (Read 242234 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #300 on: June 11, 2013, 01:05:31 pm »

Stina – R (1) Mali Lošinj

Lošinjska Stina – R je bila zamišljena za ugradnju u operativni centar uporišta M.Lošinj. Međutim, dolaskom
kompletnog sistema Stina Jadran u Jugoslaviju, još uvijek nisu bile pripremljene prostorije za ugradnju.
Također, nisu bila ni nabavljena vozila za pokretnu varijantu. Da stavr bude gora, kako je i ranije rečeno, trebalo
je podsisteme još i nadograđivati.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Iz toga razloga Pulska Stna – S je u novoj zgradi MEZ-a instalirana s namjenom da služi kao ispitni stend do
završetka modificiranja, a Lošinjska Stina – R je negde otprilike u drugoj polovini 1986 god. instalirana
u zgradi Komande 5VPS u Puli. Naravno u prostorije OSOJ službe i dežurnog operativnog Pulskog sektora.

Nakana je bila da, kad se sve okonča da se sve vrati na zamišljene pozicije kako je bilo i definisano već i
kod same izrade Podsistema.

Međuti, sudbina je čudo. Izbijanjem Balkanskog cunamija, Lošnjska Stina – R je demontirana i prebačena za Kumbor.

Negde polovinom 1997 god. montirana je u vozilo i pridodata OSOJ sluđbi u Kumboru. Koristila se kao pokretna
varijanta informacionog sistema pri tadašnjoj komandi Mornarice.


* Vanjski izgled kabineta Stine Jadran.jpg (199.15 KB, 2066x2928 - viewed 200 times.)
Logged
misaub
mornar
*
Offline Offline

Posts: 10


« Reply #301 on: June 11, 2013, 11:31:26 pm »

Zdravo Ćiro druže naš,

Moram da te malo dopunim i oko Stine R iz 5. VPS-a iz Pule, koja je doneta nakon cunamija u Boku. Godina ugradnje je 1992 a ne 1997. Glavni "teret" ugradnje u vozilo podneli su Ćopić Vlado, Novaković Rade, Bera Ćira i moja malenkost Miloš Jovanović.
Kod ugradnje konzole nismo imali (a kasnije nakon završetka radova se našlo) idejno rešenje MEZA o poziciji same konzole sa pokazivačem. Po MEZ-ovom idejnom rešenju pokazivač je trebalo da stoji tik uz kabinu vozača (paralelno sa kabinom vozača), a mi smo ga postavili na levi bok kabine gledano od ulaza sa zadnje strane, zbog eventualnog lakšeg "vađenja" konzole i eventualnog prebacivanja u čvrsti objekat.
Vozilo sa konzolom je bilo parkirano ispred komande u Kumboru, a služilo je kao rezervna varijanta u slučaju kvara na STINI S koja je bila ugrađena u komandi u Kumboru.
Inače funkcionalnost kompleta je isprobana u vežbii "VRNMAC" 1994. godine na KM (Vrmac) iznad Prčnja.
Za ljubitelje fimova for na Vrmcu je korićen i za početne scene filma "Belo odelo" glumca i režisera Lazara Ristovskog.
Logged
misaub
mornar
*
Offline Offline

Posts: 10


« Reply #302 on: June 12, 2013, 12:08:21 am »

Krajnje antene jesu od AMR 750 a središnja - štap antena je od RTU 100
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #303 on: June 12, 2013, 08:23:18 am »


Moram da te malo dopunim i oko Stine R iz 5. VPS-a iz Pule, koja je doneta nakon cunamija u Boku.
Godina ugradnje je 1992 a ne 1997. Glavni "teret" ugradnje u vozilo podneli su Ćopić Vlado, Novaković Rade, Bera Ćira
i moja malenkost Miloš Jovanović.


Bravo Miloše na ispravci. Ko će se baš svega sjetiti u "milimetar".  
« Last Edit: June 12, 2013, 08:30:07 am by ORIĆAREB » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #304 on: June 12, 2013, 08:28:25 am »

Krajnje antene jesu od AMR 750 a središnja - štap antena je od RTU 100

Očito misliš na ovaj post i ovu sliku. Odlično.... Cheesy

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Radio antene.png (106.73 KB, 233x300 - viewed 612 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #305 on: June 12, 2013, 07:13:59 pm »

Malo da relaksiramo temu, prizor za vrijeme boravka na seminaru u Švedskoj. Na slici je mješoviti sastav hrdverista
i softverista. O tome smo već pisali i na ovom postu o Odabiru kadra, kao i o Harver timu.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na slici su slijeva:

Mrdalj Jovica, izvrstan softverista. Bio najbolji student u svojoj generaciji na Splitskom sveučilištu. U doba nastanka ovog snimka već je bio prešao da radi u MEZ-u. Preveo ga je Vlado Pavlović kod oformiravanja Digitalnog pogona. Bavio se softverom u Stini Jadran.

Lošić Mirko, hardverista.

Burić Jadran, softverista. Uglavnom kasnije je radio na povezivanju Stine Jadran i novokupljeni američki radara Falkona. U MEZ ga također «dovukao» Pavlović.

Višić Vinko, hardverista.
Novaković Radoje, hardverista.
Kućas Josip, hardverista.

Pavlović Vlado. Dugogodišnji inženjer u MEZ-u. Vrstan poznavalac kompletne problematike u JRM po elektronici. Oformio Digitalni pogon u okviru MEZ-a.
Lično sam od njega puno, puno naučio i u životu, a bogami i po pitanju Radara, Računarske tehnologije, Digitalne i integrirane tehnologije, Zapadne kao i Istočne tehnike i tehnologije. Bio je vrstan znalac u području organizacije posla. Ličnost za pamćenje čitavog života. Vodio je kompletan projekt o Stini Jadran u MEZ-u od same zamisli pa do Balkanskog cunamija. Nikad nisam sreo
većeg zaljubljenika u svoju struku – eletrotehniku, od njega.  


* Sa seminara u Svedskoj.jpg (238.31 KB, 1602x1329 - viewed 113 times.)
« Last Edit: June 12, 2013, 07:21:57 pm by ORIĆAREB » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #306 on: June 12, 2013, 09:52:09 pm »


Radar 9KR – 409 završna veršija


Već je ranije dosta rečeno na ovom postu o prvoj verziji radara 9KR-409. Kupljeno je 8 (osam) kompleta i uvedeno u operativu, tj. postavljeno na OROSt pozicije krajem 70-tih godina.

Dolaskom Stine Jadran u Jugoslaviju 1984 god. i početkom njene modifikacije, paralelno je vršena nadogradnja i modifikacija ovih radara koji su bili na Radarskim čvorištima.

Te poslove su izvodili Švedi u prostorijama MEZ-a i u okviru radarskog pogona, tako da s tim Hardverski tim za Stinu nije imao nikavi dodira u smislu poslova. Naravno usko smo sarađivali jer su uostalom ti radari bili elementarni senzori i najvažniji podsistemi Stine Jadran.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na slici se dobro vidi šta je sve trebalo dodati da bi se radar kao takav mogao uklopiti u komunikcijski sustav Stine Jadran i potom automatski slati komunikacijskim linijama definisanu situaciju sa svojih ekrana u udaljene podsisteme Stine.

Dodat je:

-   Extraktor
-   Tekst terminal
-   DLT200 kontrolna jedinica.

U radarskom kompletu su inače već od ranije bila dva PPI pokazivača. Sad su oni nakon modifikacije dobili svojstvo prikazivanja, ljevi sirove radarske slike, a desni sintetičke. Na desnom, su se prikazivali simboli praćeni objekata i koje kakvi ostali simboli podešavanja i rada sa extraktorom.

Sam rad i podešavanje extraktora niukom slučaju nije bio “mačji kašalj”. Tu se trebalo ozbiljno pristupati i imati solidno iskustvo inače od prave slike situacije, koja bi odgovarala stvarnom stanju u zoni osmatranja nebi bilo ništa. Slika bi u suštini bila klasično smeće.

Upravljanje extraktorom, a time i slikom praćenja koja se potom slala u udaljeni centar poslužioci su izvodili određenim namjenskim komandama, skupa sa tastaturama na prednjim panelima konzola.

Evo isječka da se samo vidi šta je bilo potrebno za izvođenje potrebni radnji za takvo što.


Daljinsko upravljanje ekstraktorom

U KIS Stina Jadran važan dio sačinjava radar tipa 9KR409. Osmatrački je radar za otkrivanje i praćenje kako površinskih objekata na moru, tako i niskoletećih objekata u vazduhu.

Ekstraktor je dio radarskog podsistema koji služi za automatsku obradu otkrivenih objekata te slanje objekata i plotova u direktno spojeni Stina centar. Sa radarskim ekstraktorom može se upravljati u tzv. "LOCAL" režimu rada tj. direktno sa radara, ili u "DALJINSKOM" režimu rada tj. iz Stina centra.

U daljnjem tekstu biti će opisan rad sa radarskim ekstraktorom u daljinskom režimu rada iz Stina centra.

Osnovne predradnje i pregled komandi


a) Osnovne predradnje

U slučaju kada se ukaže potreba za radom u daljinskom režimu, a da bi poslužioc u Stina centru imao pristup radarskom ekstraktoru, potrebno je izvršiti odrežene predradnje. Od prije je poznato da je na podsisteme Stina moguće vezati 2 ili više radara tipa 9KR-409.

Poslužioc u Stina centru mora u svom  formularu "DEFINISANJE RAPORTIRANJA" naznačiti, koji od radara i pod koji brojem, je spojen kao senzor, prije nego pređe na rad u  daljinskom režimu upravljanja ekstraktorom.

Nakon ove procedure da bi uspostavio kontakt sa radarom poslužioc u Stina centru upisuje pomoću tastature tekst terminala komandu:
                                                                        
- "EXT <kod>", (EKS <kod>)  (ekstraktor, kodno ime),
- pritisne funkcionalni ključ I Z V R Š I,

s time da je prethodno poslužioc  na radaru, u svom formularu "DEFINISANJE PARAMETARA RAPORTIRANJA" u polje "NAČIN" upisao "REMOTE", čime je svoj ekstraktor stavio u daljinski rečim rada.

b) Pregled komandi

U ovom poglavlju ukratko ćemo se upoznati sa osnovnim komandama koje su poslužiocu na raspolaganju, a pojavljuju se u posebnom formularu koji se poziva na ekran tekst terminala pomoću komande "H EXT", (POM EKS)  (pomoć ekstraktor), te pritiskom na funkcionalni ključ  I Z V R Š I.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
 
ZAHVAT

Pomoću ove komande na terminal se poziva formular koji poslužiocu služi za ručnu podršku ekstraktoru u praćenju i predaji objekata za Stina centre.

GUSTOĆA

Ovom komandom na terminal se poziva formular pomoću kojeg poslužioc  definiše gustoću plotova koji će se ekstrahirati u različitim područji ma osmatranja.

DEFINISANJE OSMATRANJA

Ovom komandom na terminal se poziva formular pomoću koga se definišu zone iz kojih ekstraktor automatski šalje objekte u Stina centre.

BRIŠI

Ova komanda služi za jedan od načina ručnog brisanja objekata koji su upisani u sopstvenu tabelu podataka o objektima od strane ekstraktora.

PREPUSTI EKSTRAKTOR

Pomoću ove komande poslužioc u Stina centru prekida sa daljinskim upravljanjem sa ekstraktorom, a to je ujedno i znak poslužiocu na radaru da može preuzeti rad sa ekstraktorom u lokalnom režimu upravljanja.

PREUZMI EKSTRAKTOR

Uz pomoć komande "EXT <kod>", (EKS <kod>) poslužioc u Stina centru preuzima upravljanje ekstraktorom, nakon što poslužioc na radaru u za to odgovarajući formular "DEFINISANJE PARAMETARA RAPORTIRANJA" u polje "NAČIN" upiše "REMOTE".

RAKETNI NADZOR

Uz pomoć ove komande poziva se formular na ekranu tekst terminala, u koji se unose podaci o područjima u kojima će se vršiti automatski nadzor nad pojavom raketnog oružja. Centar područja raketnog nadzora može se odrediti kao geografska pozicija ili upisom vlastite oznake objekta koji je potencijalni nosilac raketnog oružja.

Na ovaj način ekstraktor automatski reaguje na pojavu raketnog projektila i šalje alarm o neposrednoj raketnoj opasnosti.

IZVEŠTAJ

Pomoću ove komande dobijamo formular koji poslužioc mora ispuniti, da bi uopšte imao pristup ekstraktoru. Odnosi se na način upravljanja ekstraktorom, te na izbor i način raportiranja objekata od strane ekstraktora.

IZABERI PLOTOVE

Pomoću ove komande dobijamo formular za definisanje ili prezentaciju područja rada iz kojih ekstraktor automatski šalje obrađene plotove. Ovdje je potrebno napomenuti da u slučaju kada je ekstraktor u režimu rada "DALJINSKI" poslužioc u Stina centru može po potrebi definisati i menjati parametre koji su prisutni u formularima. Obratno, kada ekstraktor radi u režimu rada "LOCAL", parametre može menjati jedino poslužioc u radaru, dok poslužioc u  Stina centru može jedino da ih prezentira na svom terminalu.


Iz ovih prethodnih nekoliko stavki, jasno je da je bilo potrebno prije nego se bilo šta počelo slati od slike u udaljeni centar,

-   definisati područja iz zone osmatranja iz kojih će se slati praćeni objekti,
-   zatim zone iz kojih je zabranjeno bilo kakvo praćenje,
-   zone iz kojih će se slati plotovi
-   gustoću plotova te još neki parametara.


Eto samo ukratko o izgledu i nekim postupcima koji su bili potrebni kod korištenja radara 9KR-409 kao elementarnog senzora Stine Jadran.

Svih osam radara 9KR-409 na vrijeme su modificirani i već tokom 1986 godine svi su bili na OROST pozicijama u potpunoj operativi.

Izbijanjem Balkanskog cunamija prebačeni su svi na područje Boke.


* Finalna verzija radara 9KR-408.jpg (120.44 KB, 1000x819 - viewed 191 times.)

* Formular spiska komandi za Extractor.jpg (55.15 KB, 628x357 - viewed 97 times.)
« Last Edit: June 12, 2013, 10:10:16 pm by ORIĆAREB » Logged
crki
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 257



« Reply #307 on: June 13, 2013, 11:55:40 am »

 Kada je uključeno daljinsko upravljanje i lokalno se na monitorima može pratiti situacija koju osmatra ,,daljinac",ali ne ?
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #308 on: June 13, 2013, 12:47:39 pm »

Kada je uključeno daljinsko upravljanje i lokalno se na monitorima može pratiti situacija koju osmatra ,,daljinac",ali ne ?

Narvno, može. Na lijevom "sirova" radarska slika, a na desnom "sintetička". Suštinski u daljinskom načinu rada dodaje se još jedan
c/b pokazivač ( u Stina centru)  na kojemu se prikazuje identična situacija kao i na desnom pokazivaču. U tom slučaju upravlja
se sa extraktorom sa tog pokazivača, a desni u radaru samo ponavlja ono što se odabira na daljinskom.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #309 on: June 14, 2013, 10:57:04 am »

Uređaj veze DLT – 200


DLT-200 je najmanji podsistem u kompletu KIS-a Stina Jadran On ustavri prestavlja uređaj veze, ali na jedan
savremeniji način, putem pisanog teksta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kako se na slici i vidi sastoji se od tekst-terminala (tastatura i monitor) i kontrolne jedinice, koja je ustvari
računarski i komunikacijski deo.

Sa današnjeg stanovišta to i ne izgleda nešto napredno, ali mora se imati na umu da je to konceptirano
krajem 70-tih godina, kad kučni računari i internet mogućnosti nisu ni bile na pomolu među građanstvom.

Sa ostalim podsistemima u Stini Jadran DLT-200 komunicira na dva načina:

-  Radio pitem koristeći TDMA (vremenski multipleks) protokol, i u tom slučaju komunicirajući isključivo preko AMR-750/2 primopredajnika. U tom slučaju 20 učesnika max je moguće u mreži.

-  Linijskim putem (žica ili 4-žićni kanal veze) u kom slučaji se DLT uređaji vežu u petlju. Max 10 učesnika
je moguće vezati na ovaj način.

Dolaskom Stine Jadran u Jugoslaviju krajem 1984 god. naravno prispjeli su i DLT-200 podsistemi. Tad je isporučeno
10 kompleta. Kasniji godina je naručeno još 30 i tako je u JRM dospjelo oko 40 DLT-200. Od samog dolaska pa sve
do Balkanskog cunamija ugrađivani su na manja plovne objekte, obalske baterije, u neke vojne ustanove, jedan u
Operativni centar JNA u Beogradu itd. Da budem iskren i nemam baš do kraja pravi uvid gde su sve završili.

Šta se sve moglo slati i primati pomoću DLT-200?

    - Slanje i prijem poruka slobodnog i formatiziranog teksta.
    - Slanje i prijem podataka o objektu.
    - Slanje smerova.
    - Slanje i prijem ukazivača.
    - Slanje i prijem vektora.
    - Slanje i prijem podataka o poziciji.
    - Pretvaranje koordinata.

Pošto se svaki podsistem prije puštanja u rad morao “popuniti” određenim korektnim podacima iz plana rada KIS-a,
među kojima i tačna pozicija svakog podsistema pa tako i DLT-200, kod slanja i međussobne razmjene informacija,
Stina Jadran je automatski svaku iformaciju obrađivala i prezentirala na pravo poziciju na monitorima u obliku simbola,
a na DLT-200 u namjenskim formularima sa korektnim preračinatim alfanumeričkim anformacijama.

Sve iformacije kod međusobne razmjene među podsistemima KIS-a preko komunikacijske mreže su permanentno
bile i kripto zaštićene, unošenjem specijalnog namjenskog 15-to grupnog kripto ključa.

Onaj koji nije imao unešen taj kripto ključ nije imao šanse da se ubaci u komunikacijski lanac.


* DLT-200.jpg (85.14 KB, 1000x527 - viewed 103 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #310 on: June 14, 2013, 07:00:45 pm »

Šta je ostvareno od zamišljenog do Balkanskog cunamija


Prethodnim tektovima u periodu od dolaska Stine Jadran u Jugoslaviju i spuštanjem na nivo JRM, pa do Balkanskog
cinamija (početak 1991 god), dosta toga je instalirano na zamišljene pozicije. Time je izvršena delimična automatizacija
OSOJ službe, ali ipak nije onako kako je bilo zamišljeno kod idejnog projekta i samih izrada podsistema KIS-a.

Kako smo i ranije već rekli, to je iz razloga što podsistemi nisu do kraj bili gotovi za ugradnju dolaskom u Jugoslaviju,
a onda kad se to i zgotovilo pretekli su nas neželjeni događaji na Balkanu.

U svakom slučaju svi glavni podsistemi su instalirani na predviđenu poziciju unutar OSOJ-a osim na
uporišta Lastovo i Mali Lošinj kojima nije bio uređen prostor za ugradnju.

Iz tog razloga su, Pulska Stina – S, i Lastovska Stina – R, ostale neugrađene i smještene u  novoj zgradi MEZ-a u Splitu.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Podsistemi Flote su uglavnom bili ugrađeni, ali pošto oni nisu sastavni deo OSOJ službe, o njima će mo nešto kasnije.


* Prikaz zamišljenog pozicioniranja podsistema KIS-a.jpg (117.21 KB, 1000x586 - viewed 162 times.)

* Stanje instalirani podsistema KIS-a 1991 g..JPG (89.02 KB, 1000x586 - viewed 124 times.)
« Last Edit: June 14, 2013, 07:07:58 pm by ORIĆAREB » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #311 on: June 16, 2013, 10:32:12 am »

Ranije u tektovima na ovom postu već sam govorio o vrstama veza u JRM i kako su bile organizovane.

Također sam i napomenuo šta je sve trebalo za ispitati i provjeriti da bi se kasnije prilikom instalacije podsistema
KIS-a Stina Jadran mogli svi oni pistiti u rad tj. operativu.

Priložiću dva teksta koje sam već ranije objavio na Palubi, a koja ustvari tek sad se uklapaju u kompletnu temu o
automatizaciji službe OSOJ-a.


Komunikacijska mreža u KUS-u Stina Jadran


Svi podsistemi KIS-a STINA JADRAN da bi bili iskorišteni do kraja, što se tiče njihovih mogućnosti, međusobno su povezani komunikacijskom mrežom. Gledajući pojedinačno većina njih raspolaže sa

•   HDLC (High data link control) i
•   TDMA ( “Time Division Multiple Access”), naš usvojen termin (“Vremenski Multipleks” VM),
   
prenosnim vezama,  dok određeni broj, uglavnom manjih, raspolaže jedino sa TDMA prenosnim vezama (naprimer manji brodski podsistemi, podsistem tipa DLT 200 i slično).

Sama komunikacijska mreža je tako izvedena da u potpunosti funkcioniše automatski. To znači da u svakom trenutku podsistemi znaju ko je uvezan u mrežu, ko je aktivan, ko je određenog momenta "ispao" iz mreže, kako komunicirati sa bilo kim u mreži i slično. Iz ovoga se dade zaključiti da je pored ostalog komunikacijska mreža topologiski prilagodljiva, što znači da će se u svakom momentu iskoristiti sve raspoložive mogućnosti da bi se ostvarila komunikacija "svak sa svakim".

Međusobno uvezani komunikacijskom mrežom, gledajući pojedinačno, svaki podsistem KIS-a u mreži prestavlja čvorište sa svojom adresom koja mu je dodeljena prilikom definisanja. Posle svega navedenog može se reći da je komunikacijska mreža KIS-a STINA JADRAN ustvari skup čvorišta međusobno povezanih HDLC i/ili TDMA prenosnim vezama sa svojim vlastitim adresama.

Adrese se izražavaju brojčano, a kreću se u rasponu od 000-127. Svako čvorište automatski vodi svoju vlastitu HDLC tabelu usmeravanja. Unutar iste se automatski upisuje kompletna situacija, tj:
   
•   Koje su od raspoloživih HDLC prenosnih veza aktivne.
•   Koja su sve druga čvorišta spojena s druge strane HDLC prenosnih veza i istovremeno aktivna.
•   Koja je udaljenost do drugih čvorišta (izražena brojem međučvorišta).
•   Koja su sve međučvorišta potrebna da bi se doseglo neko drugo čvorište i tome slično.
                                            
U regularnim intervalima čvorište nadzire sve svoje HDLC prenosne veze, da bi se proverila njihova ispravnost te da li su i dalje aktivne. Ako dođe do izmene u topologiji mreže, ili nepravilnosti u radu nekog podsistema tj. prenosne veze, podsistemi se o tome međusobno izveste. Kada se, iz bilo kog razloga, prekine neka HDLC prenosna veza između dva čvorišta, sistem traži mogućnost zaobilaznog puta. Sve ove promene svakog momenta se automatski javljaju svim čvorištima, a ovi također automatski ažuriraju svoje HDLC tabele usmeravanja. Tako svako čvorište u svakom momentu zna kompletnu situaciju što se tiče kompletne komunikaciske mreže. Na osnovi toga podsistem odlučuje kako, na koji način i  kojim putem komunicirati sa bilo kim u mreži.

Važno je ovde napomenuti da je potpuna automatizacija postignuta jedino u HDLC prenosnim vezama, što nije slučaj sa TDMA prenosnim vezama. Što se njih tiče jedini elemenat automatizacije je u tome što je obezbeđeno da se zna kako stići do čvorišta koja su vezana  TDMA prenosnim vezama. To je obezbeđeno unošenjem određenih podataka u formulare prilikom definisanja podsistema tj. čvorišta koja komuniciraju preko TDMA prenosnih veza, a istovremeno se naslanjaju i na HDLC prenosne veze.

Ostalo, kao što je aktivnost čvorišta, "ispadanje" i slično nije moguće obezbediti. Jednostavno rečeno čvorišta koja komuniciraju preko TDMA prenosnih veza ne vode tabelu usmeravanja, te se ne zna da li je takvo čvorište aktivno ili ne.

Zahvaljujući automatizaciji kojom raspolaže komunikacijski sistem, nadzorna funkcija tokom normalnog rada upozorava odgovorno ljudstvo o stanju HDLC prenosnih veza upozorenjima na terminalu.

Upozorenja su tipa: "HDLC PRENOSNA VEZA 3 PREKINUTA" ili "HDLC PRENOSNA VEZA 3 RADI" i tome slično.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na gornjoj slici je prikazan primjer komuniciranja posistema unutar sistema KIS Stina Jadran. Kao primjer je uzeto komuniciranje između RTOP404 (adresa 21) koja se nalazi ispod otoka Visa blizu otočića Palagruža sa velikim VPBR34 (adresa 77) koji je skroz u vrhu Jadrana blizu Kopra. Operateru na RTOP404 je dovoljno da na svom terminalu naslovi svoju poruku da je za VPBR34 i pritiskom na dugme ista se sa stanovišta komunikacija preda preko radio uređaja i automatski dalje putije mrežam do terminala na VPBR34 te tamo upozori primaoca o dolasku.

Emitovanu poruku sa radio uređaja RTOP404 u ovom slučaju je prvo primio radio uređaj Stine-R na otoku Visu zatim je prosledio Stini-S u Šibeniku, a ova je zaključila da joj direktna veza sa Stinom-S u Puli nešto šepa pa je istu prosledila Stini–C u Žrnovnici. Dolaskom poruke na Stinu-C ova je sad prosleđuje Stini-S u Puli, a ova preko Stine-R u Lošinju na radar 9KR-409 na Učki. Na kraju radar svojim radio uređajem prosleđuje je na VPBR34 koju on prima sa svojim radio uređajem i prikazuje na svom podsistemu.

Sve se ovo odvija vremenski skoro trenutno, a od ljudstva koji su sa tim upoznati i angažovani su samo operater na RTOP404 i drugi na VPBR34. Jedni od uslova da bi mreža funkcionisala je da svi podsistemi moraju da imaju upisane iste kripto ključeve i da je realno vrijeme unešeno u podsisteme na svim unutar 30 sek.


* Vrsata komunikacija u Stini Jadran.JPG (136.12 KB, 1106x564 - viewed 126 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #312 on: June 16, 2013, 01:37:47 pm »

Načelna šema održavanje veze u TDMA

Manji podsistemi KIS-a , kao i svi koji su ugrađeni na mobilne objekte, u floti, na brodove, za vezu sa ostalim  podsistemima  KIS-a na raspolaganju  imaju mreže koje koriste protokol vremenskog multipleksa "VM", ( Izvorni naziv TDMA = “Time Division Multiple Access” u prevodu  “Pristup vezi u  višestrukoj raspodeli  vremena“ ).  Ovaj protokol je namijenjen za održavanje veze između više učesnika po principu "mreže" i  to prvenstveno  putem radio  prenosa.  

U  mreži  VM  razlikujemo  kao i kod svake druge organizovane mreže "UPRAVNU STANICU" i članove mreže.   Da  bi  se veza u mreži odvijala neometano u mreži mora da vlada disciplina o čemu vodi brigu "UPRAVNA STANICA" pozivajući članove npr.  po redu taktičkih  brojeva.   "UPRAVNA  STANICA"  vodi  brigu o disciplini veze, tj.  da se izbegne mogućnost istovremene  predaje  na  dvije ili  više  stanica, te vodi protokol. Rad VM se zasniva na unapred izvršenoj  podeli vremena i  tačnosti  internog  časovnika  koji  u dužem  periodu  (4,5  sati)  nakon  početne  sinronizacije održava tačnost od 0.00005 sek.

Da bi se veza mogla održati neometano, te da bi  se  na  mjestu prijema,  poruke  mogle  primati  i  jednoznačno  "otvarati" njihov sadržaj, izvršena je  tzv.  "Višestruka raspodjela vremena".   Prvo se  vremenski  ciklus  podjeli  na vremenske odsečke koji se dodjele pojedinim članovima mreže VM.  Ovim je osigurano da dva  ili  više  podsistema  ne  mogu istovremeno predavati poruke.  Podsistem kome se dodjeli vremenski odsečak br.1 postaje "UPRAVNA STANICA"  tog  VM i on ima poseban status.

Teoretski mogući broj vremenskih odsečaka kreće se od 1 do 64,  međutim u  praki  se  on  kreće  do  20,  a  u  svakom  konkretnom slučaju organizacije VM dozvoljeni  broj  vremenskih  odsečaka  naznačen  je  u  formularu  "TDMA  DETAILS" (Detaljni parametri VM).  Podsistemu se mora  dodjeliti  najmanje  jedan  vremenski  odsečak.   Ako  mu  se dodjeljuje  više  odsečaka oni mogu biti grupisani u nizu (npr. 3,4,5) ili raspoređeni po celokupnom ciklusu (npr.  3, 7,  19). U slučaju dodjele uzastopnih odsečaka povećava se "korisna dužina" za predaju informacija dok u slučaju nepovezanih odsečaka skraćuje se vrijeme pristupa predaji.  Sledeća podjela unutar ciklusa VM izvršena je tako da se svaki odsečak podjeli na polja,  a  svako  polje  ima svoje značenje i namjenu.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  
Učesniku kojem se planom mreže dodijeli odsečak br.1 prestavlja "UPRAVNU STANICU"   za   taj   vremenski   multipleks,  te  mora sinhronizirati ostale učesnike u mreži da bi oni  mogli  raditi  u režimu predaje. Sinhronizacija se izvodi na više načina:

1)  Definisanjem uređaja.

Ostale  učesnike  u  mreži  vremenskog   multipleksa sinhronizira  "UPRAVNA  STANICA"  onog momenta kad popuni formular "DEFINISANJE UČESNIKA U VEZI".  To je također  i zadnji   formular   koji   se  pojavljuje  automatski  na terminalu za vreme definisanja uređaja. Na sinhronizaciju treba pričekati  negdje  oko  jedne minute  pa  tek  poslije toga početi sa slanjem poruka.  
Iz ovog proizilazi da se uređaj  koji  predstavlja  "UPRAVNU STANICU"  u  mreži  vremenskog  multipleksa  mora  zadnji uključiti i definisati.

2)  Slanjem poruke "UPRAVNE STANICE".

Svaki put kad "UPRAVNA STANICA" u  mreži  vremenskog multipleksa    šalje  poruku    istovremeno    vrši   i sinhronizaciju ostalih učesnika mreže.   Sinhronizirajuća sekvenca  se  šalje  uvijek  kad  "UPRAVNA STANICA" šalje poruku u prvom vremenskom odsječku.  Međutim ovakav oblik sinhronizacije  je  nesiguran,  pošto  se podsistemu koji predstavlja "UPRAVNU STANICU" obično pored prvog odsječka dodjeljuju  još  i neki drugi vremenski odsečci.  Ukoliko se izvrši predaja u odsečku koji ne nosi broj jedan nego u nekom drugom odsečku neće se izvršiti sinhronizacija.

3)  Automatskom predajom sinhronizirajuće poruke.

Ako nije  slala  nikakvu  poruku  u  toku  4.5  sata "UPRAVNA STANICA" automatski šalje poruku sinhronizacije, da bi mrežu držala sinhroniziranom.

4)  Promenom parametara u formularu.

Pozivanjem formulara komandom  "TD  BA", (Definisanje  VM), na uređaju koji predstavlja "UPRAVNU STANICU" i promenom nekog od parametara, te  izlaskom  iz istog uputiće se poruka sinhronizacije ostalim učesnicima mreže vremenskog multipleksa.  Posle ovog ponovnim pozivanjem  formulara  te  promjenjenom  parametru ponovnim upisivanjem vratiti  prethodno   stanje. Ovo je istovremeno naj jednostavniji   i  najsigurniji  način  sinhronizacije mreže vremenskog multipleksa.

Međutim,  ukoliko  član mreža  ne   predstavlja "UPRAVNU STANICU" u mreži vremenskog multipleksa u kojoj učestvuje, mora čekati na sinhronizaciju od strane "UPRAVNE STANICE", da bi se mogao  uključiti  u  vezu  vremenskog  multipleksa tj.  raditi i u režimu predaje.

Konačno nakon svega predhodno  navedenog,  tj.nakon  unošenja parametara neophodnih  za rad i aktiviranja komunikacija, čime se omogućava veza sa ostalim podsistemima KIS-a, uređaj je spreman za normalnu upotrebu.

Još jedan od bitnih uslova da bi se odvijala nesmetana razmjena informacija u mreži je i to da svi članovi mreže moraju imati unešene iste kripto ključeve, kao i to da unešeno realno vrijeme na svim podsistemima mora biti unutar 30 sek razlike.


Eto toliko o komunikacijama u KIS Stina Jadran u najkraćem mogućem obliku.... marinero


* TDMA Protokol.jpg (119.35 KB, 720x1260 - viewed 151 times.)
« Last Edit: June 16, 2013, 01:44:40 pm by ORIĆAREB » Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #313 on: June 16, 2013, 02:34:17 pm »


Ciro, odlucio sam da pohadjam kurs za Stinu! Koliko traje ovaj kurs kod tebe?

Po meni, ko se nikada nije sretao sa ovom problematikom, citajuci tvoje postove, sve ce mu biti jasno. Detaljno, precizno, jasno...

Ne zameri mi na gornjem pitanju. Samo sam se salio!!!!

Samo "guraj" dalje, cekam da saznam jos nesto novo!

Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #314 on: June 16, 2013, 03:35:59 pm »


Ciro, odlucio sam da pohadjam kurs za Stinu! Koliko traje ovaj kurs kod tebe?

Po meni, ko se nikada nije sretao sa ovom problematikom, citajuci tvoje postove, sve ce mu biti jasno. Detaljno, precizno, jasno...

Ne zameri mi na gornjem pitanju. Samo sam se salio!!!!

Samo "guraj" dalje, cekam da saznam jos nesto novo!



Kurs ima svoju cijenu, litra prvoklasnog vina - crnjaka.  Grin

Pa i nastojim koliko mogu biti razumljiv iz razloga da nebudem dosadan. Ovo su sve tekstovi iz glave, vrlo površni sa
stanovišta struke. Inače kad bi se upustio u dublje razmatranje malo ko bi to i pogledao. I ovako po mome je tema nezahvalna
za ovakav tip Foruma. Upustio sam se u nju jer je deo života već ugasle Jugoslavenske ratne Mornarice, pa bar u ovom obliku da
ostane kao pisani trag za povijest/istoriju.

Da nisam na ovom Forumu priložio ovo nekoliko natpisa, niko nikad nebi ni znao da je to ikad postojalo u JRM.
Logged
Pages:  1 ... 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 [21] 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 24 queries.