PALUBA
March 28, 2024, 12:31:44 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 [22] 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32   Go Down
  Print  
Author Topic: OROSt-i i Obalska služba osmatranja i javljanja (OSOJ) u JRM  (Read 242224 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #315 on: June 16, 2013, 03:41:55 pm »


Ciro, odlucio sam da pohadjam kurs za Stinu! Koliko traje ovaj kurs kod tebe?

Po meni, ko se nikada nije sretao sa ovom problematikom, citajuci tvoje postove, sve ce mu biti jasno. Detaljno, precizno, jasno...

Ne zameri mi na gornjem pitanju. Samo sam se salio!!!!

Samo "guraj" dalje, cekam da saznam jos nesto novo!



Kurs ima svoju cijenu, litra prvoklasnog vina - crnjaka.  Grin

Pa i nastojim koliko mogu biti razumljiv iz razloga da nebudem dosadan. Ovo su sve tekstovi iz glave, vrlo površni sa
stanovišta struke. Inače kad bi se upustio u dublje razmatranje malo ko bi to i pogledao. I ovako po mome je tema nezahvalna
za ovakav tip Foruma. Upustio sam se u nju jer je deo života već ugasle Jugoslavenske ratne Mornarice, pa bar u ovom obliku da
ostane kao pisani trag za povijest/istoriju.

Da nisam na ovom Forumu priložio ovo nekoliko natpisa, niko nikad nebi ni znao da je to ikad postojalo u JRM.


Cena odgovara. Guraj dalje...
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #316 on: June 17, 2013, 09:03:39 am »

S obzirom da smo dosad instalirali podsisteme na njihove OSOJ pozicije i da smo ih spojili odgovarajućim vezama-komunikacijama,
da malo sagledamo, kakav je bio postupak ativiranja podsistema za upotrebu u normalnom radu.


Uključivanje podsistema


Programi za svaki podsistem čuvaju se po modulima na "winchester" disku i PROM memoriskoj pločici tipa MMM-01
kao vanjskim medijima. Svi ovi mediji se formiraju tj. pune sistemskim programima izvan podsistema Stina Jadran
tj. na posebnim računarima (Vax-osovima).

Nakon formiranja smeštaju se u podsistem, tako da disk podržava glavni računar,  a PROM  MMM-01 čuva
programe za računare kolor i c/b slike.

Naravno, ove radnje se izvode samo nakon modifikacije ili nekog otkazivanja.

Kada se svi navedeni memoriski mediji nalaze na svojim mjestima podsistem je spreman
za uključivanje.

Nakon uključivanja podsistema, sistemski programi se automatski prebacuju sa diska i iz PROM-a u
radne memorije računara.

Samo prebacivanje traje neko vreme (1-2 min), a po završetku istog pojavi se oznaka vremena (00 00 00) na
terminalu konzole (vreme se ažurira svakih deset sekundi), te upozorenje na terminalu konzole u obliku:
“T  M1.140.000-00  SYSTEM  START”

Upozorenja su znak odgovornom poslužiocu da je faza unošenja programa kompletna tj. završena. Završetkom
iste može se pristupiti definisanju podsistema na osnovi dokumenata za rad sa uključene konzole.
        


Unošenje parametara neophodnih za rad podsistema

Nakon uključivanja podsistema i završetka faze unošenja programa u radnu memoriju računara, odgovorni poslužioc pristupa
definisanju istog tj. unosi određene podatke na osnovi dokumenata.

Definisanje se može izvršiti sa konzole u podsistemu, koja se za tu svrhu opremi "Komandirskim ključem".

Da bi se započelo sa unošenjem određenih podataka, odgovorni poslužilac mora raspolagati sa "Komandirskim ključem" koga
stavlja u alfanumeričku tastaturu na upravljačkom panelu konzole.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Stavljanjem "Komandirskog ključa" (levi ključ na tastaturi) i zakreta njem istog u desno na tastaturi terminala pojaviće se
formular "PARAMETRI SISTEMA 1" čime započinje proces definisanja.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Da nebi previše duljio potrebno je u formulare unijeti sledeće podatke:

•   Kodno ime podsistema
•   Adresu
•   Tekući datum
•   Tekuće vrijeme (tačnost na svim podsistemima mora biti unutar 30 sek)
•   Vlastitu oznaku objekata
•   Opštu oznaku objekata
•   Vlastitu poziciju podsistema
•   Pretpostavljeni centar
•   Tekući kripto ključ
•   Vrstu saobraćaja u TDMA mreži
•   Vlastiti TDMA slot
•   Unijeti  kodno ime i adrese ostali učesnika u mreži
•   Unijeti kodno ime i ostale podatke ostali učesnika u Stini Jadran

Po unošenju predhodno navedenih podataka i pritiskom na funkcionalni ključ I Z V R Š I, čime je poslužioc konačno završio
sa unošenjem parametara neophodnih za normalni rad. Potrebno je pričekati neko vreme da kursor na terminalu siđe iz
formulara u liniju unošenja komandi da bi se moglo pristupiti završnoj fazi definisanja podsistema tj. aktiviranju komunikacija.

Silaskom kursora na komandnu liniju terminala, istovremeno se aktiviraju i kumunikacijske linije podsistema kojom prilikom se
isti prestavi ostalim učesnicima u KIS- Stina Jadran, a usput i pokupi potrebne komunikacijske podatke za daljni rad.

Svi podaci koji su uneti u formulare za vreme definisanja podsistema osim tekućeg datuma, tekućeg vremena i kripto ključa
pohranjuju se na disk. Tako su bez obzira na isključivanje i ponovno uključivanje podsistema uvek prisutni unutar formulara.
Naravno njihova naknadna izmena unutar formulara moguća je ulaskom pojedinačno u svaki formular jedino upotrebom
"Komandirskog ključa" i određene pripadajuće komande.

Kad je podsistem spreman za upotrebu, odgovorno lice vadi i uzima sa sobom "Komandirski ključ", a obično ljudstvo,
poslužioci, nastavljaju sa radom uz upotrebu “Operaterskog ključa” (desni ključ na tastaturi).

Stime su vitalni radni parametri Stine Jadran u normalnom radu bili zaštićeni od zloupotrebe ili nehotični postupaka.


* Tekst terminal za definisanje podsistema .JPG (161.52 KB, 1000x1011 - viewed 140 times.)

* Pocetni Formular za definisanje podsistema.jpg (30.24 KB, 733x395 - viewed 75 times.)
« Last Edit: June 18, 2013, 10:59:20 am by SOLARIS 1972 » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #317 on: June 18, 2013, 11:01:11 am »



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* terminal.jpg (172.95 KB, 600x680 - viewed 98 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #318 on: June 18, 2013, 12:00:33 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

E svaka ti čast. Pa gde ga nađe.. , mislim na gornju sliku Tekst terminala.
Upravo se ovakav koristio u kompletnom KIS-u Stina Jadran. Negde upravo ovako
na manjim podsistemima, a na većiim u sklopu konzole.

Odlično majstore....
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #319 on: June 18, 2013, 08:25:26 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

E svaka ti čast. Pa gde ga nađe.. , mislim na gornju sliku Tekst terminala.
Upravo se ovakav koristio u kompletnom KIS-u Stina Jadran. Negde upravo ovako
na manjim podsistemima, a na većiim u sklopu konzole.

Odlično majstore....

Nažalost, istina je da su se ovi terminali kasnije u radu pokazali dasta ranjivi. Često su crkavali, češće, nego bi se to i očekivalo
od milutary tehnologije. Ustvari, kasnije se zaključilo da i nisu pravljeni i specificirani po military standardu. Bili su to klasični
kancelarijski ili kućni tekst terminali, koje su nam Švedi ugradili, a niko nije obraćao pažnju na to.

Elektronika u monitoru je dosta često otkazivala, a i sama tastatura je bila dosta "mlitava" i svakodnevnom upotrebom, često je
delimično ili skroz otkazivala.

Sve u svemu, imali smo dosta muke sa time....
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #320 on: June 19, 2013, 09:15:28 am »

Radno stanje konzole


Ativiranjem podsistena tj. silaskom kursora na komandnu liniju tekst terminala, aktiviraju se i sve uključene konzole.

•   Pojavljuje se slika na PPI ekranima.
•   Aktiviraju se operatorski paneli sa namjenskim ključevima – dugmadima za manipulaciju informacijama na ekranima.
•   Aktivira se alfanumetička tastatura za unošenje komandi i teksta
•   Aktivira se rotirajuća kugla za označavanje - pozicioniranje na ekranu


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Slika na kolor konzoli se prikazuje u četiri boje:

•   crvenoj,
•   zelenoj,
•   žutoj
•   narandžastoj.

-   U crvenoj boji prikazuju se objekti vlastiti i neutralni.
-   U zelenoj boji prikazuju se objekti neprijateljski i nepoznati.
-   U žutoj boji prikazuju se geografske informacije (mapa i ostalo).
-   U narandžastoj boji prikazuju se ukazivači, vektori, tekstovi, smjerovi i taktičke funkcije.


Toliko ukratko o prikazivanju na kolor konzolama.

O prikazivanju na c/b konzolama već je prikazano i opisano na ovom postu.

Radno pristupanje podsistemu se izvodi sa konzole upotrebom operatorskog panela 1 i 2. U tom smislu poslužiocima su na
raspolaganju namjenski ključevi (termini usvojeni u KIS-u za dugmad na prednjem panelu) kao i set komandi.

Na podsistemima sa više konzola pristup sa bilo koje je ravnopravan u smislu operatike.






* Primjer prikaza na kolor konzoli.jpg (124.01 KB, 1000x629 - viewed 115 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #321 on: June 19, 2013, 08:42:09 pm »

Načini i metode pristupu informacijama


Sve primljene, kao i unešene informacije raznog tipa u svakom od podsistema Stina Jadran, mogle su se prikazivati
u slikovnom obliku na ekranima konzola ili tekstualno u obliku slobodnog teksta ili u namjenskim formularima na tekst
terminalima. Također po potrebi i printati na štampačima.

Postojala je i mogućnost na podsistemima sa više konzola, informacije određenim komandama selektirati i
preusmjeravati prema željama i potrebama.

Za sve to postići na svakoj od konzola su postojala dva operatorska panela preko kojih se ulazilo u podsistem.

Operatorski panel 1, raspolagao je sa namjenskim ključevima (dugmadima) pomoću kojih su se unosili pojedini podaci u
podsistem, kao i manipulacija PPI slikom na ekranu.

Operatorski panel 2 (alfanumerička tastatura) omogućavao je unošenje svih mogućih komandi preko tekst terminala,
a koje su se korustile za manipulaciju sa informacijama.

Tako su se postupci sa ključevima i komandama, međusobno dopunjavali i preklapali, zavisno od dovitljivosti operatera
na konzoli i tim načinom i metodom informacije unosile u podsistem ili prikazivale.  

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Evo samo malog segmenta komadi koje su se koristile u KIS-u Stina Jadran.


Pregled komandi koje se koriste u Stini Jadran


1.SYSTEM INITIATION              DEFINISANJE SISTEMA

ADdress                    ADresa
ADress  GROUp                 GRupne ADrese
DEFine  REPorting                      DEFinisanje RAPortiranja
DEFine  RESPonsible Operator           DEFinisanje Odgovornog POSlužioca                                                
DEFine  RESPonsibility Area           DEFinisanje Zona ODGovornosti
DEFine  SYstem 1                      DEFinisanje SIStema 1
DEFine  SYstem 2                      DEFinisanje SIStema 2
DEFine TEChnical Operator             ODRedjivanje TEHni~kog POSlužioca
Key                            Ključ
RADio CHannel Status              STAnje Radio KAnala
RADio SILence ON <code>             Radio Šutnja UKljučena <kod>
RADio SILence OFF <code>           Radio Šutnja ISKljučena <kod>  
TDma BAsic                  DEFinisanje VM
TDma DETails                 TDma DETails
HF  BAsic                         DEFinisanje KT
HDlc BAsic                         DEFinisanje HDlc

2.TARGET MANAGEMENT      RUKOVANJE OBJEKTIMA

ACCept <tgt>                 PRIHvati <obj>
COMBine <tgt1> <tgt2>                   KOMbinuj <obj1> <obj2>
COMPare <tgt1> <tgt2>      UPOredi <obj1> <obj2>
CONvoy <Kx> OFF         Konvoj <Kx> ISKlju~i
CONvoy <Kx> ON                 Konvoj <Kx> UKlju~i
COPy <tgt1> <tgt2>              KOPiraj <obj1> <obj2>
DEFine CONvoy                 DEFinisanje Konvoja
DEFine SELection                      DEFinisanje IZBora
DEFine TArget                 DEFinisanje Objekta
DELete CONvoy <Kx>              BRIši Konvoj <Kx>
DELete <tgt>                 BRIši <obj>
EXChange <tgt1> <tgt2>      ZAMeni <obj1> <obj2>
GLObal  TArget                 OPšti Objekt
LOCal  TArget                 VLastiti Objekt
PRESent COMBined              PRIkaži KOMbinovane
PRESent DELeted                    PRIkaži Izbrisane Objekte
PRESent NOT ACCepted              PRIkaži Neprihva}ene Objekte
PRESent REPort ADressees           PRIkaži ADrese RAPortiranja
PRESent REPorted TArgets <code>   PRIkaži Raportirane Objekte <kod>
PRESent TArget PPi <sel>           PRIkaži Objekt PPi <izbor>
PRESent TArget TERMimal <sel>   PRIka. Objekta Tekst Term.<izbor>
RELease DELeted <tgt>              OTPusti Izbrisane <obj>
REQuest <tgt>                 ZAHtev <obj>
SENd <code> <sel>              ŠALji <kod> <izbor>
SENd ONCE <code> <sel>      ŠALji Jednom <kod> <izbor>
SPlit <tgt>                         RAZdvoji <obj>
STOp SENd <code>              PREkini SLAnje <kod>
TArget <tgt>                 Objekt <obj>
TArget <tgt1> <tgt2>                   Objekt <obj1> <obj2>
TArget <tgt1> <code>                  Objekt <obj1> <kod>
TArget <tgt1> <pos>                    Objekt <obj1> <poz>
TRack <tgt>                 PRAti <obj>
VELocity VECtor OFf <sel>           BRzina VEKtor ISKljuči <izbor>
VELocity VECtor OFf ALL      BRzina VEKtor ISKljuči SVI
VELocity VECtor ON <sel>           BRzina VEKtor UKljuči <izbor>
VELocity VECtor ON ALL              BRzina VEKtor UKljuči SVI

...............................................................................................

Ovo je samo delimični prikaz komandi da bi se vidjelo kako su u suštini izgledale. Ukupno je bilo 180 (sto osamdeset)
razni komandi za potpunu manipulaciju sa informacijama u KIS-u Stina Jadran. To su sve komande za upotrebu sa
Operatorskog stanovišta kod svakodnevne upotrebe podsistema.

U daljnjem tekstu navedene su i ostale funkcije koje su se koristile u Stini i koje su
raspolagale sa svojim skupom komandi.



3.MISSCELLANEOUS               RAZNO

4.GEOGRAPHICAL INFORMATION    GEOGRAFSKE INFORMACIJE

5.BEARING HANDLING               RUKOVANJE SMEROVIMA

6.POINTER/VECTOR HANDLING    UKAZIVAČ/VEKTOR

7.SIMULATION                  SIMULACIJA

8.ADDITONAL INFORMATION       DOPUNSKE INFORMACIJE

9.TACTICAL EVALUATION AND PLANNING     TAKTIČKA PROCENA I PLANIRANJE
                                          
9.1 SEARCH/GROWING                ZONA PRETRAŽIVANJA/KONTAMINACIJE
                                          
9.2 SURVEILLANCE                NADZIRANJE
                                          
9.3 PREDICTION                   PREDVIDJANJE
                                          
9.4  THREAT                   PRETNJA
                                          
9.5  INTERCEPT                   PRESRETANJE
                                          
10. HISTORY                   HISTORIJA

11. PRINT/LOG                    ŠTAMPAJ/BELEŽI

12. SEMIGRAPH                   GRAFIČKI POKAZIVAČ - GRAFP

13.EXTRACTOR CONTROL              UPRAVLJANJE RADOM EKSTRAKTORA

13.1  EXTRACTOR SUBCOMMAND       KOMANDE ZA EKSTRAKTOR
          
14.MESSAGE HANDLING                  RUKOVANJE PORUKAMA

15.KOMANDE TEHNIČKE PODRŠKE
                                                            
    NETwork INFormation          NETwork INFormation (Diagnostika mreže)  


Prema tome, kad se sve sagleda, mogućnosti Stine Jadran su bile impozantne, a bogami valjalo se i
potruditi za sve to iskoristiti.

Iskustva su šarolika, koliko se moglo sagledati za vrijeme Stine u operativi. Uglavnom su mlađi ljudi bili
zainteresovani. Starije je trebalo tjerati i “puškom”.  Grin


* Prednji panel na konzoli.jpg (137.74 KB, 700x916 - viewed 126 times.)
« Last Edit: June 19, 2013, 08:53:12 pm by ORIĆAREB » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #322 on: June 21, 2013, 10:10:52 am »

Objekti i njihovo prikazivanje u podsistemu

Od sijaset informacija koje se slijevaju i prate u KIS-u Stina Jadran, elementarne su informacije o objektima
ili jednostavno rečeno OBJEKTI.

Objekti u podsisteme se uglavnom dobijaju automatski praćenjem od strane radara ili unošenjem ručno ili na
neki drugi način na osnovu informacija dobijenih na osnovu drugih informacija, tipa osmatranja, dojavom telefonom
ili od drugih radara koji se ne uklapaju u Stina sistem.

Suma sumarum, objekti u podsistem Stina se prikupljaju automatski ili ručnim unošenjem.

Već smo ranije rekli da se automatski dobijaju iz radarskog ekstraktora kao gotovi praćeni objekti ili plotovi
(tačke na ekranu) čije praćenje inicira operator u radaru ili nekom udaljenom Stina podsitemu.

Ručno unošenje se izvodi upotrebom namjenski komandi preko tekst terminala i popunjavanjem pridošli podataka
u tabelu pripadajućeg objekta ili preko Operatorskog panela 1 upotrebom odgovarajućih ključeva.

Svi objekti pristigli u bilo koji podsistem ili unečeni na samom njemu vode se u bazi o objektima koja je višeslojna.

Višeslojnost se ogleda u tome da se vode zazebno «još ne prihvaćeni objekti», zatim «prihvaćeni objekti» i
na kraju «brisani objekti».

•   Još neprihvaćeni objekti – su objekti koji su pristigli u podsistem kroz komunikacije, ali ih operateri iz nekih razloga još
      nisu  prihvatili i ne tretiraju ih u potpunosti u smislu korisni iformacija o njima.

•   Prihvaćeni objekti – su objekti koji se već prate i obrađuju u svakom smislu.

•   Brisani objekti - su oni koji su operateri obrisali, ali oni se još neki period vremena drže u bazi podataka
      i po potrebi se mogu "pozvati" natrag u mod praćenja.

Svi objekti čim napuste ekstraktor ili se unesu ručno u podsistem, smještaju se u bazu objekata i prikazuju na
ekranima konzola u obliku razno razni simbola.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Simboli su uobličeni na osnovu kategorije i pripadnosti objekta.

•   Kategorija – površinski, vazdušni, pod vodom....
•   Pripadnost – nepoznat, neprijateljski, vlastiti, neutralni...


Na kolor konzolama, a to smo već i ranije naglasili, objekti se označavaju:

•   Crveno – vlastiti i neutralni,
•   Zeleno – nepoznati i neprijateljski.


Svaki objekat koji se nalazi u podsistemu, bez obzira na svoj status, raspolaže svojom vlastitom tabelom,
koja se može u svako doba pozvati komandom na tekst terminal.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kao i što se vidi na slici ima dosta polja u formularu kroz koja je definisan objekt. Osnovno je da se oznaka
objekta (GZ13), pozicija (POZ) unose automatski od strane podsistema, a ostale podatke moraju popuniti
operateri na osnovu svoji saznjanja. Također, kurs u brzina se automatski ažuriraju od strane sistema.

Također, u svako doba moguće je pozvati i prikazati skupnu tabelu praćeni objekat na tekst terminalu. To se
izvodi odgovarajućim namjenskim komandama.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

To je moguće i za «još neprihvaćene objekte», kao i za «brisane».

Sve objekte koji se nalaze u bazi podata o objektima, sistem nadgleda i ažurira im automatski bilo kakve promjene.
Vazdušnim svako 10 sekundi, a površinskim, svako 2 minuta, a po potrebi i češće.  



* Simboli objekata.JPG (157.54 KB, 1000x1294 - viewed 111 times.)

* Formular detaljni podaraka o objektu.jpg (58.64 KB, 759x433 - viewed 92 times.)

* Tabela praceni objekata.jpg (53.38 KB, 759x445 - viewed 98 times.)
« Last Edit: June 21, 2013, 10:19:30 am by ORIĆAREB » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #323 on: June 21, 2013, 02:49:57 pm »


Jedna sličica konzola brodskog podsistema 9C3-509 E,F, na velikim patrolnim brodovima VPBR.
Vrlo rijetka slika jednog podsistema Stine Jadran.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Vertikalno je Color konzola na kojoj se vidi sintetička slika sa simbolima objekata i mapom.

U sredini je monitor tekst terminala na kome su u tekstualnom obliku traženi podaci o objektima.

U horizontali je c/b konzola na kojoj je sirova radarska slika od vlastitog radara. Na toj konzoli
postojala je i mogućnost odabira objekata i njihovog praćenja, s čime su se dobijali i novi simboli
skupa sa radarskom slikom.

Jedan prizor čisto radi male relaksacije teme, da ne zastranimo sa dosadom... Grin   marinero


* Konzole 9C3-509E,F.jpg (88.47 KB, 562x469 - viewed 115 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #324 on: June 23, 2013, 09:18:44 am »

Označavanje objekata u KIS Stina Jadran

   
Svraha označavanja objekata
              
U sistemu kao KIS Stina Jadran, a koji se sastoji od velikog broja podsistema prilikom razmene informacija u
obliku objekata i praćenja istih nužno je određeno označavanje. Ukoliko to nebi bilo izvedeno nastao bi haos u
sistemu.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
                   Označavanje objekata u KIS-u

Ono se izvodi automatski od strane sistema. Organizacija unutar KIS-a je hierarhiska. Tačno se zna ko je kome potčinjen,
odnosno ko je kome predpostavljeni centar. Protok informacija, u ovom slučaju objekata, moguć je u oba smera, ali uglavnom
većina njih se šalje odozdo od najnižih podsistema pa sve dalje i dalje prema najvišem.

Svi ti objekti se prikazuju u podsistemima negde više, negde manje ovisno mogućnostima samog podsistema. U toj situaciji
da bi se izbegla bilo kakva zabuna, a postigla potpuna razumljivost, vrši se označavanje objekata.

Označavanje je dvojako tj. postoje dva oblika oznaavanja i to vlastito označavanje i opšte označavanje objekata.

•   Vlastito označavanje omogućuje potpunu razumljivost u smislu protoka informacija od najnižeg podsistema prema
     najvišem, odnosno u hijerarhiski višem, i najvišem podsistemu moguće je tačno utvrditi odakle je objekt poslat tj.
     ko je izvor dotinog.


•   Opšte označavanje omogućuje potpunu razumljivost u smislu dosega informacije sa stanovišta posmatranja
     najnižeg podsistema tj. najniši podsistem može tačno zaključiti do kog je nivoa stigao njegov objekt koga je on
     predhodno poslao.


Što se tiče objekata u većini podsistema pojavljuju se dva tipa i to
realni i simulirani objekti. Naravno i jednom i drugom tipu objekata dodeljuje se određena oznaka.


Vlastita oznaka objekata


REALNI OBJEKTI

Svim objektima koji se prate u podsistemima kao što su 9C3 509, 9C3 202, 9C3 209, STINA-R, STINA-S i STINA-C
automatski se dodeljuje vlastita oznaka u formi "xynn".
                

•   x-pokazuje koji od podsistema je odgovoran za praćenje objekata.

•   x=W Pokazuje da je radar 9KR 409 odgovoran za praćenje. U ovom slučaju drugo slovo u oznaci je vlastita oznaka
      radara. (PRIMER WA10).
•   x=X Pokazuje da je radar 9KR 409 odgovoran za praćenje, ali je objekt na radaru specificiran i prenesen CIC procedurom
      tj. nije obrađen u ekstraktoru objekata. U ovom slučaju drugo slovo u oznaci je vlastita oznaka radara. (PRIMER XA11).
•   x=A-V Pokazuje vlastitu oznaku preostalih podsistema u KIS-u od (9C3 509 do STINA-C )koji su odgovorni za praćenje.
      (PRIMER AZ13).

•   y-Pokazuje ko je izvor informacije o objektu.

•   y=X Pokazuje da je izvor informacije vlastiti radar. Ovo važi samo za brodske podsisteme. (PRIMER BX13).
•   y=Y Pokazuje ručno praćenje u nekom od podsistema na osnovu radarskog plota. (PRIMER AY33).
•   y=Z Pokazuje ručno praćenje u nekom od podsistema na osnovu ostalih informacija. (PRIMER AZ55).
•   y=A-G Pokazuje vlastitu oznaku radara 9KR 409. U ovom slučaju izvor informacija je radar u vidu plota, a praćenje
     je automatsko i izvedeno u nekom od podsistema. (PRIMER AD44)

•   nn-Pokazuje broj, objekta od 01-99.

Objekte koje šalje DLT-200 smatraju se objektima praćenim na osnovu ostalih informacija te im podsistem na koga se š
alju dodeljuje oznaku

•   xZnn gde je x=vlastita oznaka podsistema na koga su poslati.

Objekte koje šalju 9C3 202 i 9C3 209 su uglavnom objekti koje dobivaju od vlastitih radara te na osnovu tog im
dodeljuju oznaku

•   xXnn gde je x=vlastita oznaka.

Ukoliko se sa njih šalju ručno uneseni objekti postupiće sa njima kao i u slučaju sa DLT 200. Dobiće oznaku

•   xZnn gde je x=vlastita oznaka podsistema na koga su poslati objekti.



Napomena:

Nesme se doći u situaciju da istovremeno unutar KIS-a postoje dva ili više podsistema sa istom vlastitom oznakom, osim za
radar koji može imati vlastitu oznaku identičnu sa nekim drugim podsistemom.

Vlastita oznaka nekog podsistema mora se također uneti u određene formulare svih podsistema koji su mu predpostavljeni od
onog prvog iznad njega do najvišeg i obrnuto.

Distribucija vlastitih oznaka vrši se jedinstveno u dokumentima za rad sistema KIS STINA JADRAN.
      


SIMULIRANI OBJEKTI

Simulacija kao funkcija može se izvesti u podsistemima 9C3 509 te u svim STINA podsistemima. Pošto se simulacija može
odvijati istovremeno sa realnom situacijom moralo se na neki način obezbediti razlikovanje između realnih i simuliranih objekata.
To se postiže dodelom vlastite oznake za simulirane objekte koja je različita od vlastite oznake za realne objekte.

Oznaka za simulirane objekte ima format "xSnn"

•   x-Pokazuje koji je podsistem izvor simuliranih objekata.
•   x=A-V Predstavlja vlastitu oznaku podsistema.

•   S-Unosi se za svaki objekt kod pripreme simulacije da bi kasnije u oznaci objekta bilo kao jedno od osnovnih obeležja s
     imuliranog objekta.

•   nn-Pokazuje broj objekta od 01-99.

Postoji i mogućnost simulacije objekata kao da su poslani sa radara 9KR 409, a oznaka im je u formi "Zynn".

•   y-zamišljena vlastita oznaka radara, a koriste se slova A-G.

•   nn-broj objekta od 01-99.

Ovakav oblik simulacije koristi se jedino u okviru interne simulacije.

              

Opšta oznaka objekta
              
Svim objektima koji se prate u podsistemu kao što je 9C3 509 i podsistemima tipa STINA dodeljuje se pored vlastite oznake i
opšta oznaka. Da bi se to postiglo mora se određenim podsistemima uneti opšta oznaka prilikom specificiranja istih.

Međutim navedena oznaka se ne unosi svima. Unosi se jedino podsistemu na centralnom nivou (STINA-C) i podsistemima
na nivou sektora (STINA-S). Može i podsistemima STINA-R ili 9C3 509 ukoliko preuzimaju ulogu podsistema na nivou sektora,
u slučaju podjele zone odgovornosti nekog sektorskog podsistema , kada ovaj iz bilo kog razloga ne može obavljati svoju funkciju.

Za unošenje opšte oznake koriste se slova A-Z. Inače se mora na nivou KIS-a dokumentima za rad obezbediti da dva ili
više podsistema nemaju istu opštu oznaku.

Što se tiče samog označavanja objekata u ravnopravnoj su situaciji i realni i simulirani objekti tj. princip označavanja im je isti.


* Oznacavanje objekata u Stini Jadran.jpg (184.14 KB, 1000x970 - viewed 98 times.)
« Last Edit: June 23, 2013, 09:30:02 am by ORIĆAREB » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #325 on: June 24, 2013, 09:29:44 am »

I šta još na kraju

Šta se sve još moglo pored objekata, obrađivati i prikazivati na ekranima konzola podsistema KIS-a.

•   Smjerovi -  Upotrebom novih elektronskih sredstava za otkrivanje aktivnih izvora zračenja dobila se još jednu
     informaciju tz. informaciju o smeru koju je trebalo na neki način primeniti i prikazati u podsistemima KIS-a.
     Te informacije se se unosile ručnim putem preko ostalih podsistema tipa DLT-200 koji su članovi mreže KIS-a,
     a pokazuju smer na izvor zračenja.

•   Merni vektori – slikovna i tekstualna funkcija kojom se na nešto upozorava u daljinskom i smernom smislu.

•   Ukazivači - Može se prihvatiti najviše 3 ukazivača koje su poslali drugi podsistemi. Takve ukazivače zovemo
      "VANJSKI UKAZIVAČI", a simbol im je krićić sa  oznakom "E". U podsistemu postoje još i tz. "UNUTRAŠNJI UKAZIVAČI"
      koje poslužioci mogu slati jedan drugome između konzola. Imaju za simbol križić i broj koji pokazuju trenutni položaj
      upravljačke kugle na panoramskom pokazivaču pošiljaoca i broj konzole odakle je poslat.  Pomeranjem upravljačke
      kugle na konzoli pošiljaoca menja se i položaj  

•   Poruke slobodnog teksta – Podsistemi Stina Jadran  pored ostalih informacija mogli su  da primaju i šalju poruke
      slobodnog teksta. Kad primi takvu poruku sistem upozorava poslužioca upozorenjem "PRIMLJENA PORUKA". Može se
      desiti da istovremeno dođe više poruka. Tada će se prikazati prvo ona poruka koja ima najveći prioritet. Primljene poruke
      mogle su se "listati" funkcionalnim ključevima PREDHOD i SLEDEĆ.

•   Simulacija

•   Taktičke procjene i planiranje – zona pretraživanja/kontaminacije, nadziranje, predviđanje, pretnja, presretanje…..  



To bi bilo otprilike ukratko mogućnosti KIS-a Stina Jadran.  

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Naravno mnogo toga bi se još moglo reći o KIS –u Stina Jadran. Međutim, lično mislim da je ovo dovoljno sa forumske
tačke gledišta, da bi se shvatila filizofija sistema. Daljni prilozi bi samo rastegli temu, a niko nebi čitao, što nema smisla.

S ovime takođe se završava i moji prilozi o automatizaciji OSOJ službe u JRM, čime se Jugoslovenska Ratna Mornarica
bila svrstala u sam svjetski vrh u smislu prikupljanja, obrađivanja, prikazivanja i odlučivanja kod komandovanja.

Stina Jadran bila je toliko moćan i kvalitetan sistem, da se s njenim podacima i pravilnim komandovanjem, mogli čak i
oružani topovski i raketni sistemi navoditi kod gađanja.

Izbijanjem Balkanskog cunamija (1991 god.), došlo je do potpunog povlačenja JRM sa velikog dijela svog vojišta na
područje Južnog Jadrana tj. Boke.

Te godine u jesenjim mjesecima prestaje i OSOJ služba sa svojim radom. Ukidaju se i svi OROST-i na području
Severnog Jadrana, a na Srednjem Dugi Otok i Žirje.

Orost Vis i Lastovo prestaće sa radom negde krajem proljća 1992 god.

U jesen, 1991 god, svi radari i svi podsistemi Stine Jadran, sa područja Hrvatske, osim podsistema STINA – C u Žrnovnići,
demontirani su i prebačeni u područje Boke.

Stina –R sa Visa demontirana je u proljeće 1992 god i također prebačena u Boku.

Šta se dalje dešavalo sa Stinom Jadran nakom 1992 god. priložiću u jednom drugom postu, čisto radi istorije da se zna…..


* Milos Ciro i Dragan.jpg (214.05 KB, 2028x3086 - viewed 130 times.)
« Last Edit: June 24, 2013, 09:35:35 am by ORIĆAREB » Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #326 on: June 24, 2013, 10:06:31 am »

 
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #327 on: June 24, 2013, 11:38:18 am »

Bravo oriĆ ljepo opisano.
Odmah i jedno pitanje ili prije pojašnjenje.

Naime zanima me kakve su bile mogućnosti sistema u protu elektronskoj borbi.
Otpornost na ometanje, prisluškivanje i sl.

hvala poz.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #328 on: June 24, 2013, 11:40:02 am »

Dok hakeri razrađuju svoje evo i malo retro štiva.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
poz.



* orost2.jpg (363.77 KB, 543x1200 - viewed 116 times.)

* orost3.jpg (390.33 KB, 461x1200 - viewed 108 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #329 on: June 24, 2013, 12:23:12 pm »

Bravo oriĆ ljepo opisano.
Odmah i jedno pitanje ili prije pojašnjenje.

Naime zanima me kakve su bile mogućnosti sistema u protu elektronskoj borbi.
Otpornost na ometanje, prisluškivanje i sl.

hvala poz.

Naravno najranjiviji deo Stine Jadran bili su senzori, tj. radari 9KR-409 na svojim OROST pozicijama. Tu se posebno nebi
moglo šta reći. Oni bi u ratnim uslovima bili ometani kao i bilo koji drugi radari na svijetu. Doduše KR radari su imali duple
magnetrone i još pri tome sa agilnom mogućnošću. Agilnost se sastojala u tome da su magnetroni u radu konstantno
mjenjali predajni signal u unapred definisanom f-ventnom području.

Kako bi to izgledalo u ratu na sreću nismo imali tu mogućnost provjere, čak ni za vrijeme NATO napada kasniji godina.

Što se tiče ostalog tj. prisluškivanja komunikacija i informacija Stine Jadran, one su bile svedene bar teoretski gledano,
(a u praksi i nije ništa primjećeno) na minimum. Sve informacije su prvenstveno saobraćale kablovskim komunikacijama,
gde je prisluškivanje bez direktnog priključenja i nemoguće.

Dalje, sve informacije, svih tipova u Stini Jadran su bile komprimirane, tj. narodski rečeno, sabijene, i samo su se slale
natuknice kroz komunikacije, a primaoci su na starni prijema otvarali i raspakivali poruku. Tako je poruka na komunikaciji
djelovala vremenski skoro trenutno.

I na kraju, sve informacije su bile kripto zaštićene, najsavremenijim oblikom kripro ključa kompjuterski proračunavanog
kod pripreme. Svaki kripto ključ sastojao se og 14 grupa ključa od 5 karaktera u redu, uz koji su išla i 2 dodatna
(znači 7 u redu) koji su bili izračun posebnog algoritma i ukoliko bi operater pogrešio kod unošenja nije se pihvatao.
Na kraju i 15 grupa ključa kao algoritam kompletnih prethodnih 14 grupa. Tu nije smjelo biti omaške kod unošenja u sistem
jer jednostavno se nebi prihvatilo i sve se moralo ponoviti do ispravnog unošenja. Ni sam operator kod unošenja nije ništa
na ekranu mogao vidjeti sem zvjezduca.

Kripto ključeve je pripremala posebna ustanova na nivou JNA u Beogradu. Distribuirana je u jedinice na poseban sigurnosni
način, a sa njima su raspolagali jedino ljudi šifrerske specijalnosti i posebno odabrana lica sa odobrenjem za to.

Po analizama, tih godina, sredinom devedesetih, ukoliko bi neko i uhvatio poruku iz domena Stine Jadran, a nije raspolagao
kripto ključem, uz najsavreneniju opremu na svijetu, trebalo mu je po analizamo oko 4 sata da razbije poruku. To je po vojnim
mjerilima sasvim dovoljno da bi se izvršio neki zadatak i očuvala tajnost.

Naravno u to vrijeme najviše nas je brinulo oticanje podataka putem distribucione mreže vanjskog strujnog napajanja. Već se uveliko u to vrijeme tražilo rešenje i za to, i vjerovatno bi se i tu zaštita riješila, ali Cunami je sve prekinuo, a poslije i nije bilo važno....


Eto toliko od mene po tom pitanju.... Tongue

« Last Edit: June 24, 2013, 12:31:44 pm by ORIĆAREB » Logged
Pages:  1 ... 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 [22] 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.04 seconds with 24 queries.