PALUBA
March 19, 2024, 10:30:37 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Telegram kanal Paluba.Info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 51   Go Down
  Print  
Author Topic: Odnosi na relaciji Srbija - NATO  (Read 209622 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 743


« Reply #15 on: November 13, 2009, 08:28:38 pm »

Iznenađenje, barem za mene - neslužbeno se vrlo ozbiljno pričalo da na tu dužnost ide general Ponoš Zdravko.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #16 on: November 22, 2009, 03:41:47 pm »

FBD: NATO garancija bezbednosti u regonu


22.11.2009.

Forum za bezbednost i demokartiju (FBD) saopštio je danas da je u okviru "Moskovskih panela" potvrđeno da je članstvo zemalja regiona u NATO garancija za prevazilaženje bezbednosnih izazova.
 

Kako se navodi, na trećem zasedanju tog panela, kojim je obeleženo pet godina postojanja Foruma, učestvovali su članovi te organizacije i članovi Asocijacije stranih vojnih atašea akreditovanih u Beogradu. Na panelu je posebna pažnja posevećena bezbednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu i podsticanju daljih procesa evroatlantskih integracija u regionu.
 
"Afirmisano je stanovište da je NATO i dalje najracionalniji put i garancija za upešno suprotostavljanje i prevazilaženje bezbednosnih izazova, uključujići i one u vezi sa Kosovom, kao i važnost NATO integracije za BiH i budućnost Republike Srpske u njenim okvirima", navodi se u saopštenju.

Takođe, ukazano je i na sve "evidentniju potrebu političke hrabrosti da se u Srbiji prestane sa povlačenjem i prilagođavanjem pred, prevashodno unutrašnjim, pritiscima kojima se potiskuju vrednosti evroatlantske orijentacije i NATO orijentacije".

"Takva politička hrabrost najviše se očekuje od glavnih nosilaca i stratega vladajuće koalicije Za Evropsku Srbiju, iako upravo članovi Demokratske stranke prednjače u izjavama koje potiskuju potrebu ili zaustavljaju razgovore o razlozima NATO članstva za budućnost Srbije", navodi se u saopštenju.


Izvor: Beta 
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #17 on: December 01, 2009, 10:13:36 pm »

Rasmusen: Srbija ključni igrač na Balkanu


01.12.2009.

Generalni sekretar NATO-a Anders fog Rasmusen izjavio je da je posebno važno da sve zemlje zapadnog Balkana postanu članice Evropske unije i NATO-a, uključujući i Srbiju.


"Smatram da je Srbija ključni igrač na Balkanu. Veoma bih voleo da vidim napredak u odnosu između Srbije i NATO-a tokom mog mandata generalnog sekretara", rekao je Rasmusen u intrevjuu podgoričkoj TV "Atlas", nakon što je prošle sedmice boravio u Podgorici i Sarajevu.

On je izjavio da je imao sastanke sa srpskim liderima koje je, kako je rekao, pitao da dostave predloge o tome na koji način bi odnosi između Srbije i Alijanse mogli biti poboljšani.

Rasmusen je kazao da je "sasvim razumljivo" što su sećanja na 1999. godinu i intervenciju NATO-a na teritoriji SRJ, "još uvek živa", ali da smatra da je prisustvo NATO -a u zemljama zapadnog Balkana bilo uspešno.
 
"Morali smo preduzeti akcije 1999. godine i od tada smo marljivo radili da postignemo bezbednost i stabilnost u zemljama zapadnog Balkana, a uspeli smo da postignemo i jedno i drugo", zaključio je generalni sekratar NATO-a.

Rasmusen je zvaničnoj Podgorici poručio da se raduje crnogorsoj aplikaciji za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP), kao i da želi da vidi budući napredak u odnosima na toj relaciji.

"Posebno bih podsticao Vladu da ojača borbu protiv korupcije“, istakao je on.


Izvor: Tanjug
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #18 on: December 11, 2009, 05:24:27 pm »

Rupe u analizi „Stratfora”


11.12.2009

Ugledna teksaška globalna agencija „Stratfor” nije se baš proslavila najnovijom analizom odnosa u trouglu Srbije, Crne Gore i NATO-a.


Zapravo, to tako izgleda kada se posmatra iz Beograda, jer su nama neke stvari opšte poznate, a klijentima obaveštajnih procena i analiza „Stratfora” u SAD i u svetu verovatno i nisu. Dakle, u najnovijoj analizi te agencije, koja inače zapošljava trust mozgova bivših američkih generala i admirala, ali i nekadašnje funkcionere CIA, NSA i DIA, konstatuje se „da je Srbija sada, nakon što je Crna Gora dobila od NATO-a tzv. akcioni plan MAP, što je na korak od ulaska u NATO, kompletno okružena članicama NATO-a”. To je netačno, jer u NATO-u nisu ni Makedonija ni BiH.

Za Makedoniju je to pitanje njenog imena i odluke Grčke da Makedonija mora da promeni sadašnje ime ako želi da Grčka deblokira njen ulazak u EU i NATO. Što se tiče BiH, premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je pre nekoliko dana „kako je NATO sam sebi zatvorio vrata u BiH, jer je kao uslov da BiH uđe u alijansu zatražio ustavne promene koje Republika Srpska ne može da prihvati, jer bi te promene zapravo značile i ukidanje Republike Srpske”. Dakle, Srbija nije kompletno okružena članicama NATO-a, kako se to tvrdi u analizi „Stratfora”.

Ta agencija dalje kaže „da će ulaskom Crne Gore u NATO Srbija dospeti u situaciju duboke izolacije”, što je neverovatna teza. Ako se naša spoljna politika temelji na četiri stuba, a dva su Vašington i Brisel, tu su još Moskva i Peking. Osim toga, zašto bi Srbija dospela u izolaciju ako ne uđe u NATO? Srbija svojom naglašeno miroljubivom politikom ne preti nikome i nije faktor nestabilnosti u regionu. Ako su oko nas države članice NATO-a, a NATO takođe sprovodi miroljubivu politiku i nema agresivne planove u odnosu na Srbiju, onda nas u stvari upravo taj pojas zemalja NATO-a čuva od bilo kakve agresije, ne znam sve otkuda. Nije valjda vojno neutralna pozicija Srbije izazov ratnim planovima NATO-a. Ne mogu u to da poverujem. Naime, imam očito bolje mišljenje o miroljubivom karakteru današnjeg NATO-a nego analitičari „Stratfora”. Ne pretimo nikome, sve želimo da rešavamo diplomatski, a opet nam se preti izolacijom. Zašto, pa hladni rat je završen 1990.

Agencija „Stratfor” navodi i izjavu načelnika Generalštaba Vojske Srbije generala Miletića o okončanju procesa potpune profesionalizacije vojske u 2011. godini i to dovodi u vezu sa standardima NATO-a i ulaskom Srbije u NATO. U potpunoj profesionalizaciji Vojske Srbije i u vojnim standardima NATO-a „Stratfor” otkriva pritajenu ljubav za ulazak države Srbije u NATO. Malo je platonski to sagledano, ali od platonske ljubavi ponekad i počinje veza. Dalje, „Stratfor” navodi da Crna Gora već godinama uživa zapadne garancije za bezbednost, da se Milo Đukanović još 1997. suprotstavio Slobodanu Miloševiću i da se Crna Gora pre nekoliko godina odvojila od Srbije.

Spominje se i Otomanska imperija, ali Njegoša, začudo, nema. Zatim se kaže „da Crna Gora nije strateški važna za NATO, već je važna za Srbiju zbog izlaza na more, jer u blizini je Otrant, da su na Jadranu sve zemlje članice NATO-a, i da je Srbija najzainteresovanija država za stratešku poziciju Crne Gore upravo zbog luke Bar, koju Vlada Srbije želi da kupi, da odnosi između Beograda i Podgorice neće biti lošiji i kada Crna Gora uđe u NATO...”

Na kraju epohalne analize „Stratfora” ima još sjajnih otkrića, poput toga da su odnosi između Vojske Srbije i NATO-a sjajni, što i nije daleko od istine, kao i da su protiv ulaska Srbije u NATO samo srpski nacionalisti, što je samo delomično tačno.

No, posle analize ovako ugledne privatne obaveštajne agencije, sada mi je jasno kako je britanska obaveštajna zajednica napad na Irak u proleće 2003. godine navodno zasnivala na razgovoru jednog iračkog taksiste sa jednim iračkim oficirom. Sadašnja istraga u Londonu otkriva da je taksista nešto izbrbljao tokom vožnje iračkom oficiru, a on to preneo britanskoj tajnoj službi. I London se 2003. pridružio Vašingtonu.

Što će reći, ima svakojakih analiza.


Miroslav Lazanski
Izvor: Politika online
Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #19 on: December 11, 2009, 05:50:26 pm »

Ja sam pretplaćen na Stratfor, i ovo im nije prvi put da izvedu neke pogrešne zaključke, ali, ruku na srce, pouzdaniji su od Lazanskog. GrinTongue

Evo i spornog teksta u celini, bez Miroslavljevog spinovanja:

Quote
NATO: Montenegro's Membership and Serbia's Position
December 7, 2009 | 1527 GMT

Summary
NATO’s foreign ministers decided Dec. 4 to extend a Membership Action Plan to Montenegro. Serbia, in the meantime, has said its army will strive to become fully professional by 2011. After Montenegro joins NATO, Serbia will be completely surrounded by EU and NATO members. Belgrade will have to choose between deeper isolation and membership in Western alliances.

Analysis
During a meeting in Brussels, NATO foreign ministers decided Dec. 4 to give Montenegro a roadmap for membership. The Membership Action Plan (MAP) is the last step before a country joins the alliance. The day before the NATO announcement on Montenegro, Serbian Army Chief of General Staff Lt. Gen. Miloje Miletic said the Serbian army would strive to become fully professional — thus supposedly ending its conscription-based service — by 2011 and would train its officers according to NATO standards.

Montenegro’s entry into MAP is not altogether surprising. The small Adriatic country of just under 700,000 people effectively joined the Western security alliance when its longtime leader Milo Djukanovic split from his former political mentor, Serbian strongman Slobodan Milosevic, in 1997. Montenegro won its independence from Serbia officially in a 2006 referendum, which made official what had been for almost 10 years a de facto separation.

For NATO, Montenegro is not strategically important today other than as the last plug on Serbia’s access to the Adriatic Sea. It does sit on the Straits of Otranto, which allow access to the Adriatic, but the other countries abutting the Adriatic are members of NATO. Montenegro is most famous for maintaining its independence from the Ottoman Empire — independence that stemmed as much from its ability to resist the Ottomans as for Istanbul’s indifference to conquering what is essentially the cul-de-sac of the Balkans. The only country in the region that considers Montenegro strategic is Serbia, since the port of Bar — which the Serbian government is trying to purchase — is Belgrade’s only link to sea lanes since the collapse of Yugoslavia.

With Montenegro’s entry into NATO, relations between Serbia and Montenegro are not expected to worsen. Montenegrins think of themselves as “original Serbs,” so ethnic relations are good, if somewhat tense due to the 2006 separation. Since the split with Serbia, Montenegro has strived to join the elite club of European micronations (most of which are exceedingly rich) and has toyed with the idea of staying out of the European Union and becoming a playground of the rich and famous. As such, it has drifted apart from its neighbor Serbia, which, due to internal political debates, has declared itself neutral and has the policy of not striving to join NATO. However, with Montenegro officially in NATO, Serbia will be completely surrounded by the West’s military alliance.

This is what makes Miletic’s comments about the Serbian army interesting. The publicly pro-EU government of Serbian President Boris Tadic has worked recently on establishing strong strategic partnerships with Russia and even China. While these may appear to be sincere attempts by Belgrade to fashion a multipronged foreign policy that is independent — and perhaps in opposition — to the West, the government may be using the policy mainly for internal consumption. The Serbian public is split between pro-EU and hardened nationalist parties. The nationalists are against NATO membership — as is the majority of Serbia’s population, due to fresh memories of the 1999 NATO air war against Serbia — and are quick to use any NATO-friendly moves Tadic makes as a way to undermine him politically.

However, the Serbian military has in recent years established good relations with the West and the United States, in particular — especially the Ohio National Guard, with which it often trains. A number of Serbian officers receive training in U.S. military academies. Furthermore, Miletic’s statement that the army would become professional, a necessary step prior to becoming a NATO member, seems to be an indication that Serbia wants to move toward NATO membership. Switching to a professional army is very expensive, and it is unlikely that cash-strapped Belgrade would do it without a strategic goal in mind.

Ultimately, all the talk from Belgrade of strategic partnerships with Moscow and Beijing has to be taken with a grain of salt. Serbia is isolated and surrounded by EU and NATO member states. It remembers the fact that Russia abandoned it in the 1990s during ethnic wars in the region, including the confrontation with NATO in 1999. However, Tadic is constrained domestically on moving closer to the West and geopolitically by the European Union’s continued stalling on giving Belgrade a clear path to membership. Tadic, however, may be simply playing a game of non-alignment for internal consumption. After all, Montenegro’s acceptance into NATO will only make this isolation more stark and Serbia’s choice between integration into the West’s security structures or complete isolation more clear.

Back to top
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« Reply #20 on: December 11, 2009, 08:04:55 pm »

Свака обавештајна анализа која се објави јесте нека врста притиска, односно има намену и циљ у који се "пуца". У јавно мњење, ако ништа друго. То им и јесте намена. Лазански као да не зна да се многе "поуздане" информације, како у новинарским, тако и обавештајним круговима добијају посредством или директно од "Радио Милеве". А шире их и новинари. Отприлике овако: обавештајац скроји  вест (обично полуистину или неистину) ал је незгодно да је пласира у земљи, граду где ради; да је новинару (или да пријатељу да исприча новинарима) у иностранству, посебно онима који много не питају;Овај  вест објави по формулацији "како сазнајемо из поузданог извора блиским..." Онда чекам да неке друге "невине" и "озбиљне" новине (новинска агенција) преузме "вест" по формули: "како јављају стране агенције поздано се може тврдити..." Е, тада обавештајни аналитичар (или новинар аналитичар) каже свом шефу, наручиоцу:   "извесно је да ће.... 

Ипак, некад и потрефе.

Logged
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« Reply #21 on: January 11, 2010, 02:10:03 am »

09. 01. 2010

Intervju, Dragan Šutanovac, ministar odbrane
Šutanovac: Srbija u NATO,što da ne

"Srbiju niko ne uslovljava da uđe u NATO, ali ukoliko želimo u Srbiji evropske sisteme vrednosti, to podrazumeva i evroatlantski sistem bezbednosti"

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ministar odbrane Dragan Šutanovac kaže za Press da Srbija ne mora da postane članica NATO-a da bi bila deo EU. Ali ističe da je približavanje NATO-u "prirodan tok stvari u Evropi". On dodaje da je pitanje ulaska Srbije u NATO ne samo političko, već i ekonomsko, i naglašava da Srbija, odnosno Vojska, pre NATO-a treba da iskoristi sve prednosti Partnerstva za mir.

- Istina je da Srbiju niko ne uslovljava da uđe u NATO kako bi postala članica EU, ali je istina i da ukoliko želimo da u Srbiji uspostavimo evropske sisteme vrednosti, to podrazumeva i evroatlantski sistem bezbednosti. Srbija je u ovom trenutku članica Partnerstva za mir (PZM), kao što su i Irska, Austrija, Finska, Švedska, koje imaju razvijene armije, ali nisu u NATO-u. Za Srbiju članstvo u NATO-u nije nužno, ali Partnerstvo jeste.

Šta je bolje za Srbiju: vojna neutralnost ili ulazak u NATO?

- Najbolji odgovor na ovo pitanje treba da daju oni koji se bave realnim životom u Srbiji, a to su ljudi iz privrede i bezbednosti. Ako se pitamo da li je NATO dobar za Srbiju, možda je pravo pitanje da li je bolje da nekretnine u Srbiji vrede više ili manje, da Srbija ima bolji ili lošiji kreditni rejting, da smo integrisani lideri u regionu ili izolovano ostrvo...

Hoćete da kažete da bi ulaskom u NATO cene nekretnina skočile?

- Ako Makedonija u reklami koju emituje u svetskim medijima naglasi da je "kandidat za EU i NATO", znači da su svesni koliko je to bitno i da time podižu svoj rejting. Hrvatskoj je za jedan stepen skočio kreditni rejting u danu kada su dobili Akcioni plan za priključenje NATO-u. Rumunija i Mađarska su imale višestruko veće investicije u godinama nakon dobijanja članstva nego ranije.

Šta Srbija gubi u slučaju da uđe u NATO?

- Ne vidim nijednu negativnu pojavu po Srbiju.

Pa, u čemu je problem, zašto ne predložite da uđemo u NATO?

- Srbija ima objektivan problem, bombardovanje pre 10 godina. Mislim da ćemo o toj temi morati da razgovaramo, pre svega imajući u vidu da svi želimo da poboljšamo životni standard u Srbiji. Ali, danas je najvažnija potpuna participacija Srbije u PZM.

Da li o ulasku u NATO razgovarate na sastancima državnog vrha?

- Diskusija o ovom pitanju se odvija u dve ravni. Jedna je bezbednosna, a druga spoljnopolitička. Srbija, ako želi da bude lider u regionu, pre ili kasnije moraće aktivnije da se uključi u tzv. sistem evroatlantske bezbednosti. Sa spoljnopolitičke strane, Srbija ima interes da sačuva Kosovo i Metohiju i postoji viđenje da bi svako dalje približavanje NATO-u ugrozilo taj interes.

Da prevedemo, vi kažete da bi Srbija imala problem sa Rusijom oko ulaska u NATO, jer nas oni podržavaju u vezi sa Kosovom?

- Ne vidim da Rusija ima problem sa Bugarskom koja je u NATO-u. Vidim da je Rusija potpisala sa Bugarskom sporazum o gasovodu "Južni tok", vidim i da je Hrvatsku, članicu NATO-a, posetio Vladimir Putin... Sa ove pozicije ne vidim kakva bi to bila šteta.

Niste odgovorili da li bismo imali problem sa Rusijom oko NATO-a?


- Naprotiv, mislim da svima koji su prijateljski nastrojeni prema Srbiji ne može da smeta ukoliko Srbija želi da se razvija u pozitivnom pravcu. I nijedan naš prijatelj ne može da bude protiv nas ukoliko mi želimo našim građanima da omogućimo bolji život. Interes građana Srbije ne sme da bude smetnja saradnje sa bilo kim.

Kako Vojska reaguje na pitanje ulaska u NATO?

- Vojska izvršava naređenja, ali Vojska može da pomogne da se u Srbiji bolje živi i bez članstva u NATO-u. Vojska ima razvojne mogućnosti, ona se bavi i naučno-tehničkim razvojem. Kada Vojska otvori neku svoju bazu, čitav region se ekonomski i bezbednosno osloni na nju. Očekujemo da će tako biti i na jugu Srbije, gde smo nedavno otvorili bazu "Jug". Vojska je ogroman spoljnopolitički potencijal, a činjenica da učestvujemo u mirovnim operacijama u svetu pokazuje koliko doprinosimo poboljšanju ugleda naše zemlje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Sa Norveškom smo od prošle godine u Čadu, a Norveška ima najveću investiciju u Srbiji - "Telenor". Sa Španijom planiramo učešće u mirovnoj misiji, a ona je sada preuzela predsedavanje EU. Samo u prošloj godini osam ministara odbrane bilo je u Srbiji, a ja sam imao 18 poseta inostranstvu. Sve to govori o mogućnostima Vojske da se unapredi saradnja sa drugim državama, a istovremeno poboljša život u Srbiji.

Namenska industrija bila je u prošloj godini najbolji deo naše privrede, jer ste sklopili ugovore vredne više od milijardu dolara za izvoz oružja i opreme.

- Evidentno je da je naša odbrambena industrija napravila veliki prodor na inostrano tržište. Jedan od prioriteta rada Ministarstva bio je da promovišemo našu odbrambenu industriju, i uz veliki broj putovanja koje sam imao, angažman naših vojnih izaslanika i ambasadora, sada imamo ugovore koji su rekordno veliki, čak i u odnosu na bivšu SFRJ. Najveći poslovi su nam u Iraku, Alžiru, Egiptu, otvaraju se mogućnosti u Libiji, a nadamo se i Kuvajtu. Možda najvažnija karika u odnosima naše vojske i namenske industrije sa armijama tih zemalja jesu stotine stranih oficira koji su se školovali na našoj Vojnoj akademiji.

Profesionalizacija Vojske treba da se završi do kraja 2010. Šta to znači?

- To znači da od 2011. više neće biti obaveznog služenja vojnog roka. A oni koji to budu želeli imaće mogućnost da prođu obuku i da na kraju dobiju sertifikat.

A kako će da izgleda profesionalni vojnik Srbije, kolika mu je plata, ima li stan...

- Profesionalni vojnik Srbije sklapa ugovor na određeno vreme, ukoliko se pokaže kao dobar može da dobije mogućnost da se aktivira kao podoficir. Plata profesionalnog vojnika je trenutno oko 300 evra, a oni nemaju pravo na rešavanje stambenog pitanja.

Izvinite, a ko će vam se javiti za platu od 300 evra?

- Ne mislim da je 300 evra jedini imperativ, a da će glavni, kao i svuda u svetu, biti odlazak u mirovne operacije. Tu već govorimo o zaradi od 1.500 do 3.000 dolara mesečno, plus plata koju dobijaju u Srbiji. Pouzdano znam i da u pojedinim zemljama čak postoji i korupcija za odlazak vojnika u mirovne operacije.

Koliko će biti otkaza u vojsci?

- Mi smo u prethodnoj godini otpustili oko hiljadu ljudi iz Zavoda u Čačku i Batajnici, kao i oko 460 radnika koji su radili u vojnim ustanovama. Postoje mesta koja ukidamo, ali oficirima koji su sposobni za dalji rad nudimo druge pozicije. S druge strane, zapošljavamo i veliki broj ljudi, pored profesionalnih vojnika, biće potreba u VBA i VOA i sektorima unutar Ministarstva. I sa ovim restriktivnim budžetom, verujem da ćemo biti jedan od najvećih poslodavaca u ovoj godini. Suština je u tome da smanjujemo administraciju, a povećavamo brojčano stanje operativnih snaga!

Glavni zadatak Srbije jeste hapšenje Ratka Mladića. Šta vi radite na potrazi za njim?


- Nisam uključen u dnevnooperativne poslove. Deo akcionog tima je Vojnobezbednosna agencija, koja radi svoj deo posla. Ono što je meni važno jeste da smo ispunili obećanje - da niko više neće imati sumnju da Vojska čuva Mladića! Kada će Mladić biti uhapšen, teško je predvideti, ali mislim da je i juče kasno.

Vi ste i potpredsednik DS-a, šta očekujete od izborne skupštine stranke?

- Ne očekujem nikakve tenzije, mislim da je stranka stabilna i trenutno u državnim institucijama radi najbolje što može i u interesu građana Srbije.

Mislite li da DS treba da se promeni?

- Svi treba da se menjamo. Predstoje nam promene koje se tiču naših programskih dokumenata, verovatno i Statuta. Ali, kao potpredsednik DS-a o tome ne bih pričao u javnosti, već ću svoje stavove izneti na stranačkim organima.

Hoćete li se kandidovati za potpredsednika?

- Nikada se nisam kandidovao za potpredsednika, a ako me stranački odbori opet budu predložili, sa velikim zadovoljstvom ću ponovo prihvatiti. Za mene je ta funkcija od najvećeg značaja i najveće časti, od svih koje sam do sada obavljao.

Da li Vam smeta to što DS povezuju sa korupcijom?


- To je stvar koju treba u 2010. godini da demistifikujemo. Mi smo prvo bili domaći izdajnici i strani plaćenici, a trebalo nam je nekoliko godina da pokažemo da to nije tačno. DS nije stranka korupcije, a to što neki mediji bez dokaza optužuju neke u DS za korupciju...

Ne treba mediji da optužuju nikog, DS-u je dovoljan predsednik Boris Tadić, koji najviše optužuje DS...

- Predsednik kritikuje, a to nema veze sa korupcijom. Predsednik Tadić neće štititi nikog ko se bavi kriminalom, što je i pokazao. A kritika koju uputi predsednik u medijima se predstavi kao optužba.


Ekskluzivno: Srpska bespilotna letelica na proleće!

- U ovoj godini Ministarstvo odbrane priprema veliko iznenađenje. Na proleće ćemo promovisati novi proizvod - bespilotnu letelicu koja je proizvedena u našem Vojnotehničkom institutu! Uveren sam da će ovaj proizvod još više podići ugled našeg sistema odbrane u svetu.

18. januara u posetu Srbiji dolazi ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić, kada će biće stavljena tačka na šest aviona tipa "galeb" koje će dobiti Vojska Srbije, a biće pušten u rad simulator leta koji smo dobili od Vlade CG.


Reformatori nikad nisu bili popularni

Da li Vam smeta što niste na listama najpopularnijih političara?

- Političar koji misli da popularnost donosi podršku, vara se. Najveći političar za mene, o kome čitam intenzivno u poslednje vreme, a ujedno i vojskovođa, bio je Kemal-paša Ataturk. Da je u vreme kad je modernizovao Tursku rađeno istraživanje, on bi sigurno bio najnepopularniji političar na svetu! Prevođenje Turske u sekularnu državu, menjanje pisma u evropsko, sve su to stvari koje nikad ne bi imale podršku većine. Znate li da je od 15 državnika koji su ubijeni u atentatu u Evropi, šest iz Srbije! Od Karađorđa do Zorana Đinđića, i svi su bili reformatori. Drago mi je da Vojska napreduje i da ima najveće poverenje naroda. Dokle god bude tako, a podsetiću vas da se svi slažu da je vojska ponovo na mestu koje joj pripada, mene neće brinuti lična popularnost.


Ponoš nije sfera mog interesovanja

- Sve što sam imao da kažem o generalu Zdravku Ponošu rekao sam pre godinu dana na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost. Meni je najvažnije da su u Ministarstvu bile dve kontrole, od kojih jedna na moj poziv, budžetska inspekcija Ministarstva finansija i državna revizorska, koje su dokazale da optužbe koje su tada iznete ne stoje. Šta će posle penzionisanja biti s njim, nije sfera mog interesovanja. Ukoliko neko od mojih kolega smatra da može da mu pomogne, neka mu pomaže. Ja ga nisam ni postavio za načelnika Generalštaba, niti sam ga smenio.


* O SNS: Jako je dobro što danas u Srbiji možete da čujete mog oponenta Aleksandra Vučića kako kaže da Srbija mora da ima najbolje odnose sa SAD i da ne treba praviti mitinge kad dođe do hapšenja Ratka Mladića.

* O povratku Šešelja: Biće interesantno kada se Vojislav Šešelj vrati u Srbiju. Očekujem da ćemo konačno čuti istinu o prošlosti SRS-a, ali štošta i o SNS-u. Naravno, i TV duele između Tomislava Nikolića i Vojislava Šešelja ću gledati kao trenutak istine.

* O Čedomiru Jovanoviću: Politika koju zagovara predsednik LDP-a Čedomir Jovanović je u stvari politika najbliža onome što u Srbiji propagira nevladin sektor. I mislim da tako nešto u Srbiji treba da postoji. On ne predstavlja opasnost po DS.


* Susret sa Robertom Gejtsom

- Sastanak sa državnim sekretarom za odbranu SAD Robertom Gejtsom pamtiću po nekoliko stvari. Po iznenađujućem protokolu, policijskoj motornoj pratnji, koja je u SAD privilegija malog broja gostiju, po srpskoj zastavi ispred Pentagona. Ali najzanimljivija stvar bila je što nam je Robert Gejts ispričao da je sa svojim saradnicima razgovarao na, kako kaže, srpsko-hrvatskom, koji je učio još 70-ih godina.


* Fotografisanje sa Silviom Berluskonijem

- Kada smo pre zvaničnog fotografisanja sa italijanskim premijerom Silviom Berluskonijem ušli u salu gde je bilo obeleženo ko će gde stajati, pogledao sam gde je moje ime i video da se nalazi odmah iza premijera. Ukazao sam protokolu da to nije dobro i ispostavilo se da nije. Ali, posle fotografisanja Berluskoni mi je na kraju rekao: "Izvinite, gospodine ministre", i priznao da je moje premeštanje bila šala. To i jeste bilo duhovito, svi smo se smejali i nikome to nije zasmetalo. Mislim da je Berluskoni čovek koji vrlo vešto manipuliše javnošću i medijima.


Izvor: Press Online


* sutanovac-1.jpg (32.75 KB, 400x274 - viewed 167 times.)

* sutanovac-2.jpg (19.88 KB, 400x278 - viewed 169 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #22 on: January 14, 2010, 08:50:04 am »

NATO i ekonomski ekfekti


14.01.2010.

Članstvo neke države u NATO-u donosi brojne pozitivne ekonomske efekte,
ali sa sobom nosi i određene negativne posledice, piše “Politika”.

 

Pokreteanje rasprave o eventualnom ulasku Srbije u NATO otvara pitanje koliko bi naša zemlja, kao nova članica, imala koristi od pridruživanja toj vojnoj alijansi, ali i koliko bi je to ”zadovoljstvo” koštalo. Dok se ti podaci ne sakupe, izračunaju i objave, moguće je koristiti kao primer podatke država iz okruženja koje su postale članice NATO-a.

Učlanjenje Bugarske i Rumunije (aprila 2004) i Hrvatske i Albanije (aprila 2009) imalo je blagotvoran uticaj na ekonomsku stabilnost, spoljnu i unutrašnju bezbednost, rast direktnih stranih investicija i bruto domaćeg proizvoda.

Kao pozitivan efekat izdvaja se, pre svega, percepcija investitora da je ta zemlja sigurno mesto za ulaganje. Taj efekat nije nimalo beznačajan jer će ova i naredne godine biti period kada će se države utrkivati da privuku kapital za investicije.

Tako su na primer u godini kad je Rumunija pristupila NATO-u, direktne strane investicije u tu zemlju porasle čak 166 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a u Bugarskoj 47,5 odsto.

Isti trend rasta zabeležen je i kod rasta bruto domaćeg proizvoda: u Rumuniji je BDP za samo godinu dana porastao za 3,3 odsto, a u Bugarskoj je od 2004. do 2009. godine beležio konstantni rast iznad šest odsto.

Pored tih makroekonomskih, postoje i konkretni pokazatelji o koristima članstva u NATO-u: nove članice mogu da koriste novac iz fondova za izgradnju infrastrukture, zatim da dobiju pomoć za uništavanje viška naoružanja i municije, a ekonomske prednosti donosi i konverzija namene bivših vojnih objekata.

Učešće u vojnim misijama NATO-a takođe stvara priliku i za angažovanje civilnih i vojnih kompanija zemlje članice. Pored ovih benefita, nove članice imaju i određene troškove, pre svega u povećanju dela budžeta koji se troši za modernizaciju oružanih snaga.

Hrvatska, na primer, planira da do 2015. godine za modernizaciju vojske potroši milijardu evra, ali su i dalje nategnuti planovi za opremanje vojske višenamenskim borbenim avionima iz straha da bi to bilo preveliko naprezanje budžeta.

Nesumnjivo negativan efekat može imati i to što se modernizacija vojske u novim članicama NATO-a obavlja opremom koju ne proizvode domaća preduzeća nego se ona uglavnom uvozi, tako da je time ugrožena domaća vojna industrija.

Tako je Rumunija pre ulaska u NATO iz domaće vojne industrije obezbeđivala 85 odsto potreba oružanih snaga, a na primer 2009. godine stranim kompanijama plaćeno je za vojnu opremu 292 miliona evra, a domaćim firmama 194 miliona.

Nove članice takođe imaju obavezu da prilikom ulaska u vojni savez plaćaju i deo troškova učešća njihovih jedinica u međunarodnim mirovnim misijama, a za neke države nije zanemarljiva ni suma koju treba da plate kao članarinu (u slučaju Hrvatske to je tri miliona evra).


Izvor: Politika
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #23 on: January 16, 2010, 02:31:38 pm »

Čekić, krava i NATO


16.01.2010.

Kada uđemo u NATO kako ćemo da ustanovimo jesu li nam tajno smestili i atomsko oružje na našoj teritoriji? Samo čekićem i lupkanjem

Ovi iz grupe 200 intelektualaca koji traže referendum o NATO-u uopšte me nisu zvali da me pitaju bih li ja to potpisao. Najmanje su dva razloga što me nisu zvali: ili, kao prvo, smatraju da nisam intelektualac, jer se javno deklarišem kao militarista, a militaristi, bože moj, vole sve armije i sve paktove na svetu, pa i NATO. Ili, kao drugo, kako je moja malenkost prva na prostoru cele bivše SFRJ posećivala NATO komande još pre 30 godina, kada su neki od sadašnjih javnih zaljubljenika u NATO još slavili Lenjina, to verovatno ovi drugi misle da ja volim NATO iznad svega. Dođe mi nekako drago da i dalje tako misle, iako je cela ta gužva oko pitanja hoćemo li ili nećemo u NATO previše emocionalna i previše profitabilna.

Naime, da bi interesni savez Srbije i NATO-a funkcionisao koliko-toliko treba da postoji bar minimum obostranog poštovanja. NATO prema Srbiji tog poštovanja izgleda da nema, jer kada komandant Južne združene komande NATO-a u Napulju američki admiral Mark Ficdžerald kaže „da su paralelne strukture srpske vlasti na severu Kosova pretnja bezbednosti u regionu, da nisu u skladu sa Rezolucijom UN 1244”, kada komandant Kfora general Markus Bentler podrži takav stav admirala Ficdžeralda, onda se pitam kako je admiral Ficdžerald mogao da bude takav? Kako je brzo zaboravio silna gostovanja u Beogradu, u domu Garde na Topčideru, koktele, ćevapčiće i sarmice. Kako to da niko iz Vlade Srbije ne priupita američkog admirala je li i jednostrano proglašena nezavisnost Kosova takođe u skladu sa Rezolucijom UN 1244? Ministarstvo odbrane Srbije američkom admiralu u Topčideru sarmice, a on celoj Vladi Srbije da ona ugrožava bezbednost regiona? Nije lepo, nije pošteno.

Mi već godinama tražimo od NATO-a da nam dozvoli vraćanje civilnog radara na Kopaonik, da poboljšamo kontrolu civilnog saobraćaja u našem vazdušnom prostoru, NATO se na to i ne osvrće. Umesto radara na Kopaoniku moramo da se oslonimo na krave, koje su nedavno izazvale uzbunu stanovnika jednog srpskog sela na administrativnoj liniji sa Kosovom. Trebalo je da prođe cela noć i pola dana da se ustanovi da li je reč o pripadnicima OVK-a koji reflektorima osvetljavaju srpsko selo, ili je za sve kriva krava. A da su nam ovi iz NATO-a donirali radare za kopnene objekte odmah bismo locirali kravu u nedozvoljenoj misiji.

Jer mi težimo standardima NATO-a. Koji za pilote glase da treba godišnje da lete po 160 sati. Naši piloti sada godišnje lete po 30 sati. Kada uđemo u NATO moraće da lete približno kao i drugi, ukoliko ne želimo da budemo četvrta liga unutar NATO-a. Dakle, ne po 160 sati, ali ne i manje od 90 sati. A to košta, jer niko ništa ne poklanja. Kada uđemo u NATO moraćemo da za vojsku izdvajamo više nego sada, jer moramo dostići standarde NATO-a, koji za vojnika pešadinca glase da ima bojeva gađanja na svakih sedam dana. Sada naši vojnici omirišu barut dva ili tri puta za šest meseci. Kada uđemo u NATO treba da nabavimo i nove čekiće. Zašto čekiće? Pa jedino lupkanjem čekićem po bojevoj glavi možemo da ustanovimo je li nam neki avion NATO-a stigao u goste, a stizaće, sa nuklearnom, ili konvencionalnom bojevom glavom. Drugu tehnologiju za takvu proveru mi nemamo, a američka službena politika nikada ne demantuje niti potvrđuje je li neko borbeno sredstvo opremljeno nuklearnim ili konvencionalnim oružjem.

Kako su „Strateški principi NATO-a”, usvojeni još 24. aprila 1999., i dalje aktuelni, a oni govore da će alijansa zadržati u Evropi odgovarajuće nuklearne snage, to je sada za nas u Srbiji velika šansa da unovčimo našu teritoriju. Naime, američki nuklearni arsenal u Evropi sastoji se od 180 atomskih bombi raspoređenih u sedam raznih zemalja. To su bombe tipa B-61 i B-61-10, u proseku deset puta jače od one bačene na Hirošimu. Čuvaju se u specijalnim skladištima tipa WS3, u cilindrima od cementa ukopanim u zemlju, u raznim bazama. U Italiji je u vreme hladnog rata bilo čak 700 komada atomskog oružja, a da parlament i šira javnost o tome pojma nisu imali. U bazi Avijano je 1999. godine bilo 18 atomskih bombi pod isključivo američkim ključem, u bazi Geda 11 atomskih bombi. Kako je vreme prolazilo bilo je potrebno podići nivo trajanja i bezbednosti tih nuklearnih skladišta. Niko o tome ne želi da priča, to je stvar vojnih komandi i tajnih sporazuma. Da li će NATO ta skladišta da premesti na teritoriju novih članica alijanse? Naravno, iz NATO-a će to odmah da demantuju. Atomsko oružje zahteva održavanje, a promena lokacije tog oružja vojna je tajna.

Kada uđemo u NATO kako ćemo da ustanovimo jesu li nam tajno smestili i atomsko oružje na našoj teritoriji? Samo čekićem i lupkanjem. Ako nam to ne dozvole, onda da pustimo kravu na lokaciju gde sumnjamo da su uskladištene atomske bombe. Ako krava izazove uzbunu, to je onda sigurno atomsko skladište koje nisu prijavili. I šta onda da uradimo?

Pa, ništa.

Miroslav Lazanski
Izvor: Politika
Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 868



« Reply #24 on: January 16, 2010, 03:26:06 pm »

Čekić, krava i NATO


16.01.2010.

Kada uđemo u NATO kako ćemo da ustanovimo jesu li nam tajno smestili i atomsko oružje na našoj teritoriji? Samo čekićem i lupkanjem


Kako su „Strateški principi NATO-a”, usvojeni još 24. aprila 1999., i dalje aktuelni, a oni govore da će alijansa zadržati u Evropi odgovarajuće nuklearne snage, to je sada za nas u Srbiji velika šansa da unovčimo našu teritoriju. Naime, američki nuklearni arsenal u Evropi sastoji se od 180 atomskih bombi raspoređenih u sedam raznih zemalja. To su bombe tipa B-61 i B-61-10, u proseku deset puta jače od one bačene na Hirošimu. Čuvaju se u specijalnim skladištima tipa WS3, u cilindrima od cementa ukopanim u zemlju, u raznim bazama. U Italiji je u vreme hladnog rata bilo čak 700 komada atomskog oružja, a da parlament i šira javnost o tome pojma nisu imali. U bazi Avijano je 1999. godine bilo 18 atomskih bombi pod isključivo američkim ključem, u bazi Geda 11 atomskih bombi. Kako je vreme prolazilo bilo je potrebno podići nivo trajanja i bezbednosti tih nuklearnih skladišta. Niko o tome ne želi da priča, to je stvar vojnih komandi i tajnih sporazuma. Da li će NATO ta skladišta da premesti na teritoriju novih članica alijanse? Naravno, iz NATO-a će to odmah da demantuju. Atomsko oružje zahteva održavanje, a promena lokacije tog oružja vojna je tajna.

O WS3 (weapon storage and Security system)
http://www.nrdc.org/nuclear/euro/euro.pdf
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #25 on: January 21, 2010, 08:53:06 am »

Basesku poziva Srbiju u NATO
 

21.01.2010.

Bukurešt – Predsednik Rumunije Trajan Basesku izjavio je juče u Bukureštu
da je evroatlantska integracija Srbije nacionalni interes za njegovu zemlju.



 „Zahvaljujući bliskom susedstvu i njenoj specifičnoj situaciji, Srbija ima za nas poseban značaj, pa baš zbog toga približavanje Srbije Evropskoj uniji i NATO-u predstavlja nacionalni interes Rumunije”, rekao je Basesku predstavljajući prioritete spoljne politike Rumunije na godišnjem sastanku sa ambasadorima akreditovanim u toj zemlji. Sastanku je prisustvovao i ambasador Srbije u Bukureštu Zoran Popović, prenosi Beta.

Basesku je rekao da je Rumuniji u bliskom susedstvu potrebna stabilna i prosperitetna zona, što, kada je reč o zemljama zapadnog Balkana, znači podržavanje procesa evropske i evroatlantske integracije.

Naveo je da je ekonomska saradnja Rumunije za zemljama zapadnog Balkana u porastu, kao i saradnja na projektima regionalnog razvoja, kao što je saobraćajni koridor na Dunavu.


Izvor: Politika
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« Reply #26 on: January 21, 2010, 09:58:43 pm »

Неко је у јавности, наравно не случајно, покренуо дискусију типа "НАТО - приступити или не". Група "интелектуалаца" објавила писмо-позив да се распише референдум. Пре него је и објављено, бар у новинама, скочили су "аналитичари" и "стручњаци" опште праксе да то нападају и да нас убеђују да у НАТО треба одмах ући, не само због безбедности већ и због економије. Ако смо у НАТО привреда ће да процвета, а ми само да уживамо. Један од њих је чак устврдио да ако приступимо НАТО-у у Авганистан (сутра кад се крене) неће ићи наша деца, већ професионални војници. Дотични је, дакле, утврдио да професионални војници немају оца и мајку и да нису ничија деца. Мада је могуће да су им родитељи већ помрли па неће имати ко да их жали. А ко им је крив када су професионални војници. Све у свему мало ко се озбиљно дотакао ове теме.Углавном свако заузео бусију зависно од политичког опредељења или пара која добија за то што пише или говори. Е сад, шта је то озбиљна анализа? Отприлике питања за то би било оваква:

1. Какав и који политички и економски интерес има ова држава? Како мисли да га остварује? Може ли сама, а ако не може ко би мога да јој помогне.
2. Какав је интерес наши суседа? Какав је интерес оних у ширем окружењу и какав је итерес оних који у светским размерама утичу на економију и политику?
3. Са ким нам се интереси поклапају, са ким само додирују, а са ким су  супротстављени и у чему? Ко су савезници онима са којима нам се интереси не поклапају?
4. Како мислимо да бранимо наш интерес? Можемо ли сами и како (колико то кошта)?Ако не можемо можемо ли се удружити са неким(а) и у ком обиму? Шта савезници траже за узврат (имати на уму стару паролу "нема џабе ни код старе бабе")? Можемо ли им то пружити и докле се може ићи у уступцима?
5. Где се налазе савезници (географски), колико су јаки (политички, економски) и колико реално могу помоћи (поузданост, снага, удаљеност)?Колико ће трајно бити савезништво?Колико смо ми значајни савезнику(цима)?
6. Ако желимо бити неутрални хоће ли то поштовати прво наши суседи, земље региони и водеће светске силе?Шта суштински подразумева неутралност и колико је могућа  у датим условима?Можемо ли је бранити (политички, економски, војно) и колико кошта, односно шта тиме добијамо?

Све ово треба проценити хладне главе, а на временску дистанцу од 5-10  и 10-20 година. Ту анализу предочити јавности. Наравно не буквално, у виду стручне књиге, већ кроз озбиљне округле столове, јавне трибине где би иступали и критичари, односно заговорници и једне и друге или треће опције. После тога видеће се да ли треба или не организовати референдум.

Независно од тога, ни један савез, па био он и НАТО неће решити проблеме сам по себи. И за приступање и за не приступање потребна је свест и воља грађана  да раде у изабраном, већинском правцу. Приликом опредељивања не треба се првенствено водити  тренутном политиком већ дугорочним интересом.
Logged
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 208



« Reply #27 on: January 22, 2010, 12:12:16 am »

Неко је у јавности, наравно не случајно, покренуо дискусију типа "НАТО - приступити или не". Група "интелектуалаца" објавила писмо-позив да се распише референдум. Пре него је и објављено, бар у новинама, скочили су "аналитичари" и "стручњаци" опште праксе да то нападају и да нас убеђују да у НАТО треба одмах ући, не само због безбедности већ и због економије. Ако смо у НАТО привреда ће да процвета, а ми само да уживамо.


Jao @Dzumba, mi ovo slusamo godinama. Sreca nasa sto nas Grcka zeza za ulazak u NATO, pa politicari i "analiticari" mogu jos uvek da prodaju maglu.
Tek se sada javljaju po neki analiticari koji kazu istinu, da NATO ne donosi ekonomski prosperitet, vec samo neku kakvu takvu bezbednosnu garanciju, i da se ulazak u NATO placa novcano na godisnjoj osnovi.
Sta ces, svugde je isto. Sad
Logged
Bane
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 933


« Reply #28 on: January 22, 2010, 04:00:09 am »

Kada uđemo u NATO kako ćemo da ustanovimo jesu li nam tajno smestili i atomsko oružje na našoj teritoriji? Samo čekićem i lupkanjem

Ovo može samo Lazanski da napiše. NATO je blesava i luda organizacija da stavlja bojeve nuklearne glave na teritoriju zemlje koja je, primera radi, tek stupila u NATO? Da li je on svestan koliko obezbeđenje NATO mora da napravi za te nuklearne glave? Sam je pomenuo prvo bazu Avijano, a posle pominje krave i livade, a to je tako isto Roll Eyes

Čak i da uđemo u NATO, u šta čisto sumnjam jer im više nismo interesantni, njima je ova teritorija kompletno neinteresantna pre svega zbog loše infrastrukture u koju nije ulagano ne godinama već decenijama. Da li se iko zapita da li je NATO-u potreban bilo koji naš vojni aerodrom koji su svi od reda u veoma lošem stanju? NATO (čitaj: Amerikanci) je pre određenog vremena napustio aerodrom u Tuzli, koji im je bio najvažnija tačka na ovim prostorima i koji su oni sami doradili, unapređivali i vodili. Jednostavno ljudi imaju važnije prioritete, pokupili su se i otišli!

Lazanski i njemu slični non-stop pokušavaju da naprave od Srbije centar ovog dela univerzuma, kao da se sve oko nas vrti, kao da se Rusija i Amerika prosto utrkuju kojoj ćemo se strani prikloniti, kao da Evropska Unija jedva čeka da postane član Srbije, a ne obratno. Niti nas NATO zove, niti je Rusija voljna da nam pomogne u bilo kom pogledu (dovoljno je pogledati katastrofalni fijasko sa čuvenim kreditom).
Logged
Daba82
razvodnik
*
Offline Offline

Posts: 70



« Reply #29 on: January 22, 2010, 03:24:59 pm »

Sumnjam da je NATO-u Srbija manje  interesantna od  Crne Gore ili  BIH.U trenutnoj situaciji(sukob u Iraku,Avganistanu)ne vjerujem da infrastruktura potencijalne clanice igra bitnu ulogu kod razmatranja o njenom prijemu.NATO-u je mnogo vaznije da li bi buduca clanica mogla da obezbjedi pojacanje u pjesadiji na sadasnjim zaristima u koje se uvukao.Na zalost,za losu (vojnu) infrastrukturu u Srbiji moglo bi se "zahvaliti" i NATO-u.
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 51   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 23 queries.