PALUBA
March 19, 2024, 08:33:38 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Telegram kanal Paluba.Info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 51   Go Down
  Print  
Author Topic: Odnosi na relaciji Srbija - NATO  (Read 209606 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 819


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« on: September 30, 2008, 05:12:52 pm »

Ministar odbrane Dragan Šutanovac sutra u Briselu


30.09.2008.


Beograd - Ministar odbrane Dragan Šutanovac u ime Vlade Srbije sutra će u Briselu potpisati bezbednosni sporazum o razmeni informacija s NATO, čime će biti ispunjen preduslov za puno učešće zemlje u Partnerstvu za mir, nezvanično saznaje Danas. Ovim sporazumom biće omogućeno korišćenje svih potencijala i kapaciteta koji Srbiji stoje na raspolaganju u okviru NATO programa Partnerstvo za mir.

Ovim dokumentom prevashodno se reguliše način zaštite čuvanja i distribucije poverljivih informacija kada dođe do razmene, ali se njime potpisnici sporazuma ne obavezuju da razmenjuju te informacije.

Takođe, sporazumom će biti unapređena konkretna saradnja u oblasti odbrane i bezbednosti između Srbije i partnerskih zemalja, a ujedno će se otvoriti adekvatna kancelarija u Briselu.

Predviđa se unapređenje saradnje i u oblasti školovanja pripadnika vojske, policije i ostalih bezbednosnih struktura, ali i vojno-tehničke i vojno-ekonomske saradnje, čime će biti omogućeno izvođenje zajedničkih vojnih i policijskih vežbi.

Reč je o tipskom sporazumu, koji je do sada potpisalo više od 90 država i međunarodnih organizacija, među kojima su i UN, EU, OEBS, ali i Rusija.

Vlada Srbije odlučila je jula ove godine da se potpiše bezbednosni sporazum. U delegaciji koja je vodila pregovore o sporazumu bili su predstavnici ministarstava odbrane, spoljnih poslova i policije, kao i Bezbednosno-informativne agencije.


Izvor: Danas
« Last Edit: September 30, 2008, 05:15:25 pm by Broker » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1 on: October 03, 2008, 01:35:57 pm »


01.10. 2008. МИНИСТАР ШУТАНОВАЦ ПОТПИСАО БЕЗБЕДНОСНИ СПОРАЗУМ
 -------------------------------------------------------------------------

Министар одбране Драган Шутановац је данас у Бриселу у име Владе Републике Србије потписао споразум са Организацијом Северноатлантског пакта о безбедности информација.

Споразум је типски, до сада га је потписало више од 90 држава и међународних организација, а њиме се регулишу заштита и дистрибуција поверљивих информација када дође до њихове размене.

Одлуку о потписивању овог споразума донела је Влада Србије у јулу ове године.




------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Tekst Sporazuma
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
СПОРАЗУМ
ИЗМЕЂУ
ВЛАДЕ РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ
И
ОРГАНИЗАЦИЈЕ СЕВЕРНОАТЛАНТСКОГ ПАКТА
О
БЕЗБЕДНОСТИ ИНФОРМАЦИЈА
Влада Републике Србије,
коју представља
Њ.Е. господин Драган Шутановац
министар одбране
и
Организација северноатланског пакта (НАТО),
коју представља
Њ.Е. г-дин Јап де Хоп Схефер
генерални секретар НАТО,
У даљем тексту: Стране,
Узимајући у обзир да је Република Србија Кооперативна партнерска држава;
На основу постигнуте сагласности да се врше консултације о политичким и безбедносним питањима, као и да се прошири и интензивира политичка и војна сарадња широм Европе;
Схватајући да успешна сарадња у овим областима подразумева размену осетљивих и/или поверљивих информација између Страна;
Сагласиле су се о следећем:
Члан 1.
Стране ће:
(i) штитити и чувати информације и материјал који припадају другој Страни;
(ii) учинити све што је потребно да обезбеде да такве информације и материјал, уколико су поверљиви, задрже онај степен поверљивости који је одредила она Страна од које те информације и материјал потичу, као и да ће чувати такве информације и материјал у складу са договореним заједничким стадардима;
(iii) неће размењене информације и материјал користити у друге сврхе осим оних наведених у оквирима појединачних програма, као и одлука и резолуција који се на те програме односе,
(iv) неће такве информације и материјал откривати трећој страни без сагласности Стране од које исти потичу.
Члан 2.
(i) Влада Републике Србије прихвата обавезу да сви њени држављани, који у току обављања службених дужности захтевају или могу имати приступ
информацијама или материјалу размењеним у оквиру активности сарадње одобрених од стране Северноатлантског савета, буду подвргнути одговарајућој безбедносној провери пре него што им се одобри приступ таквим информацијама и материјалу.
(ii) Поступци безбедносне провере биће осмишљени тако да се утврди да ли појединац, узимајући у обзир његову лојалност и поузданост, може имати приступ поверљивој информацији без опасности по њену безбедност.
Члан 3.
Канцеларија за безбедност НАТО (NOS), под управом и у име генералног секретара и председавајућег Војног комитета НАТО, поступајући у име и по овлашћењу Северноатлантског савета и Војног комитета НАТО, одговорна је за безбедносне споразуме о заштити поверљивих информација размењених у оквиру активности сарадње које одобри Северноатлантски савет.
Члан 4.
Влада Републике Србије ће обавестити Канцеларију за безбедност НАТО (NOS) о томе која безбедносна инстанца у земљи има слична овлашћења. Посебни административни аранжмани ће бити израђени између Владе Републике Србије и НАТО који ће обухватати, између осталог, стандарде реципрочне безбедносне заштите информација које ће се размењивати, као и начине остваривања везе између тела за безбедност у Републици Србији и NOS.
Члан 5.
Пре размене било каквих поверљивих информација између Владе Републике Србије и НАТО, надлежна тела за безбедност ће међусобно утврдити, на обострано задовољство, да је Страна прималац спремна да информације које добија заштити у складу са захтевима Стране од које потичу.
Потврђујући наведено, горе поменути представници су потписали овај споразум.
Споразум је сачињен у Бриселу, дана 01. октобра 2008. године, у по два истоветна примерка на енглеском и француском језику, при чему су оба текста подједнако меродавна.

Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2 on: November 03, 2008, 07:16:39 pm »

03.11.2008.
 
Vlada Srbije donela je odluku o otvaranju Misije Srbije pri Organizaciji severnoatlantskog sporazuma u Briselu, objavljeno je u najnovijem "Službenom glasniku Republike Srbije".

Odluka je doneta pošto je, 1. oktobra, ministar odbrane Dragan Šutanovac, u ime Vlade Srbije, potpisao Sporazum o bezbednosti informacija sa NATO, a kojim je omogućeno Srbiji i da otvori Misiju.
Tekst sporazuma je tipski i do sada ga je potpisalo više od 90 država i međunarodnih organizacija, među kojima su i EU, OEBS i Rusija.
Sporazum bi trebalo da unapredi saradnju u oblasti školovanja pripadnika vojske, policije i ostalih bezbednosnih struktura i administracije Srbije u obrazovnim ustanovama zapadne alijanse.
Potpisan je "na osnovu postignute saglasnosti da se vrše konsultacije o političkim i bezbednosnim pitanjima, kao i da se proširi i intenzivira politička i vojna saradnja širom Evrope".
Potpisnici sporazuma saglasili su se da će "štititi i čuvati informacije i materijal koji pripadaju drugoj strani", navodi se u dokumentu koji su potpisali ministar odbrane Dragan Šutanovac i generalni sekretar NATO Jap de Hop Šefer.
U sporazumu se navodi i da su se potpisnici saglasili da "neće takve informacije i materijal otkrivati 'trećoj strani' bez saglasnosti strane od koje potiču".
Navodi se i da će, pre razmene bilo kakvih poverljivih informacija između Vlade Srbije i NATO, nadležna tela za bezbednost međusobno utvrditi da je strana primalac spremna da informacije koje dobija zaštiti u skladu sa zahtevima strane od koje potiču.
U odluci Vlade Srbije, koju je potpisao zamenik premijera Ivica Dačić, navodi se da će Ministarstva spoljnih poslova i odbrane preduzeti neophodne mere za sporovođenje ove odluke.
Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Izvor: Tanjug
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #3 on: January 26, 2009, 05:43:22 pm »

26. januar 2009. 
Beograd -- Češka je danas u Beogradu od Italije i formalno preuzela dužnost "kontakt tačke" između Srbije i NATO u naredne dve godine.

Na primopredaji dužnosti u Ambasadi Italije u Srbiji, italijanski predstavnik pri NATO ambasador Stefano Stefanini rekao da je u protekle dve godine ostvaren značajan napredak u saradnji Srbije sa tom organizacijom. Stefanini je naveo da od Srbije "zavisi koliko želi da razvije odnose sa NATO", ali je dodao da NATO želi Srbiju kao "partnera i prijatelja".

Državni sekretar Ministarstva odbrane Zoran Jeftić rekao je da očekuje uspešnu saradnju sa Češkom kao "kontakt tačkom" između Srbije i NATO.
Na pitanje novinara o podršci NATO-a Bezbednosnim snagama Kosova, Jeftić je rekao da je ta odluka NATO-a "velika greška", kao i da je normalno da zbog nje "ima određenih posledica" u saradnji Srbije sa NATO.

Italijanski ambasador u Srbiji Alesandro Merola ocenio je da je Italija u protekle dve godine učinila sve što je mogla da se prodube odnosi Srbije i NATO.

Merola je dodao da mu je drago što je Srbija izabrala put evropskih integracija.

Češka ambasadorka u Srbiji Hana Hubačkova je rekla da je obavljanje dužnosti "kontakt tačke" između Srbije i NATO veoma važan zadatak za njenu zemlju.

Pre Italije dužnost "kontakt tačke" između Srbije i NATO obavljali su Norveška i Velika Britanija. Srbija je u decembru 2006. pristupila programu NATO-a Partnerstvo za mir.

Izvor: Beta
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4 on: April 08, 2009, 03:21:42 pm »

8. april 2009.
Ljubljana -- NATO kao tema u Srbiji još nije na dnevnom redu i o tome trenutno ni ne razmišljamo, rekao je u Ljubljani ministar odbrane Srbije Dragan Šutanovac.

Na konferenciji za novinare, nakon razgovora sa slovenačkom ministarkom odbrane Ljubicom Jelušič, ministar odbrane Srbije Dragan Šutanovac je na pitanje da li Srbija razmišlja o ulasku u NATO, podsetio da je 2007. godine parlament Srbije doneo odluku o vojnoj neutralnosti zemlje, ali i naveo da Srbija još nije iskoristila ni potencijale "Partnerstva za mir".

"Mi nismo iskoristili ni pun kapacitet iz 'Partnerstva za mir', tek treba da otvorimo kancelariju. NATO kao tema u Srbiji još uvek nije na dnevnom redu, ali je tema učestvovanje u 'Partnerstvu za mir' i mislim da postoje veliki kapaciteti, kako u Srbiji, tako i u okviru tog partnerstva, koji tek treba da izađu na površinu i da se iskoriste”, izjavio je Šutanovac.

“Samo učlanjenje u NATO je na dosta dugačkom štapu i o tome, trenutno, ni ne razmišljamo", rekao je ministar, navodeći da su uprkos tome standardi NATO-a, kao najbolji vojni standardi na svetu, ono čemu teži i na čemu radi Vojska Srbije.

Deo razgovora sa slovenačkom ministarkom posvećen je razmeni iskustava u vezi sa učešćem u mirovnim operacijama.

Govoreći o tome, ministar Šutanovac je rekao da Srbija nije srećna što na svojoj teritoriji ima mirovnu operaciju, ali je svesna da je to, pre svega, misija mira i da KFOR ima tu misiju, zbog čega je Srbija zahvalna i slovenačkim partnerima koji, u okviru KFOR-a imaju minimalno 380 vojnika koji garantuju bezbednost i Albancima i Srbima koji žive na Kosovu.

Slovenačka ministarka Ljubica Jelušić je današnjim razgovorima sa Šutanovcem vrlo zadovoljna, a podsetila je i na činjenicu da je ministar Šutanovac prvi strani ministar koji ju je posetio u njenom mandatu, ali i da je njegova poseta prva poseta ministra odbrane Srbije Sloveniji, pri čemu je prvi put u Sloveniji i intonirana nova himna Srbije.

Ministri Srbije i Slovenije su danas potpisali i Sporazum o saradnji vlada dveju zemalja u odbrambenoj i vojnoj oblasti, a razgovarali su i o konkretnoj saradnji.

Tom prilikom je ministar Šutanovac slovenačkoj ministarki predstavio mogućnosti školovanja na vojnoj akademiji u Srbiji.

Razgovori su vođeni i o saradnji u oblasti vojne diplomatije, ali i o želji Srbije da otvori kancelariju u "Partnerstvu za mir", u čemu bi Slovenija mogla da joj pomogne svojim iskustvima, kao i o iskustvima Slovenije po pitanju reformi vojske u pripremama za pristupanje NATO-u.

Ministar Šutanovac je rekao i da se zahvalio za pomoć koju Slovenija pruža Srbiji na putu ka evropskim integracijama i ka ukidanju viznog režima, jer je to "jako dobar način da iskažemo međusobno poštovanje i da podržimo jedni druge, naročito u situaciji u kojoj je Srbiji neophodna podrška za evropski put".

Tokom dvodnevne posete Sloveniji, ministra Šutanovca će primiti i slovenački premijer Borut Pahor, a razgovaraće i sa predsednikom odbora za odbranu slovenačkog parlamenta, Jožefom Jerovšekom.

Izvor: B92
Logged
KPoV
desetar
*
Offline Offline

Posts: 137


« Reply #5 on: April 09, 2009, 04:20:29 am »

Quote from: Shule=topic=4567.msg21340#msg21340 date=1239200502

Tom prilikom je ministar Šutanovac slovenačkoj ministarki predstavio mogućnosti školovanja na vojnoj akademiji u Srbiji.
Izvor: B92

Sigurno su Janezi bili ushiceni ovom ponudom.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #6 on: September 02, 2009, 07:37:37 am »

Mur: Ulaskom u NATO Balkan bi dobio na stabilnosti

02.09.2009.
Pristupanje zemalja zapadnog Balkana NATO u velikoj meri bi doprinelo stabilnosti regiona, ocenio je američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur.

On smatra da je u državama regiona, u proteklim godinama, postignut vidan napredak pomoću više regionalnih inicijativa, pa i uključivanjem svih zemalja tog područja u program NATO - Partnerstvo za mir, prenela je RTV Crne Gore.

„Ne mogu da kažem da samo NATO može da obezbedi mir. Smatramo da bi pristupanje zemalja regiona Alijansi u velikoj meri doprinelo stabilnosti”, rekao je Mur, posle panel diskusije u okviru regionalnog evroatlantskog kampa „REACT 2009”, koji se održava na Glavi Zete.

Mur kaže da su NATO i Evropska unija u velikoj meri komplementarne organizacije.

„Skoro sve nove članice EU, koje su i članice NATO, prvo su ušle u Alijansu. Ali, nisu konkretno povezani ti procesi pridruživanja”, napomenuo je američki ambasador.
 
Činjenica je, kako je dodao, da EU i NATO uglavnom traže isto od aplikanata za članstvo, a to uključuje sistem vrednosti koji se poklapa sa sistemom vrednosti postojećih članica tih organizacija.

Izvor: FoNet
« Last Edit: October 30, 2009, 04:14:04 pm by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #7 on: September 30, 2009, 03:16:07 pm »

30.09.2009
Beograd - Ministar odbrane Dragan Šutanovac ocenio je da dilema da li Srbija treba da ostane vojno neutralna ili da pristupi NATO postoji samo u javnosti jer niko iz Severnoatlantskog pakta nije ponudio Srbiji da se priključi tom savezu.

„Srbija još nije uzela ni potpuno učešće u Partnerstvu za mir. Mislim da u okviru tog partnerstva postoji veliki broj mogućnosti i kvalitetnih aktivnosti koje Srbija tek treba da iskoristi”, rekao je Šutanovac u intervjuu za nedeljnik „Vreme”.

On je rekao da je činjenica da postoji parlamentarna odluka o neutralnosti, ali i da ta odluka nije urađena na osnovu strategijskih dokumenata i strateške vizije o saradnji u budućnosti, imajući u vidu da će Srbija vrlo brzo biti okružena NATO zemljama ili državama koje imaju NATO snage na svom prostoru.

„Kakav odnos treba da imamo prema tradicionalno prijateljskim zemljama Grčkoj, Rumuniji, Slovačkoj, Španiji.., od kojih očekujemo i imamo jaku podršku iako su u NATO-u? Mislim da se o tome izvesno vreme neće voditi debata, ali će doći trenutak kada će i to važno pitanje biti postavljeno pred nas. Biće potrebno dovoljno hrabrosti da se građanima objasni kakva je sve korist od bezbednosnih integracija”, rekao je Šutanovac.

On je rekao da je opcija eventualnog učešća pripadnika Vojske Srbije u borbenim misijama u svetu suviše daleka i dodao da se u ovom trenutku razgovara samo o opcijama učešća u mirovnim operacijama koje su manje složene.


Izvor: Beta
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #8 on: October 08, 2009, 03:43:11 pm »

Jovičić: Misija Srbije pri NATO do kraja godine

08.10.2009.

Državni sekretar Ministarstva odbrane Igor Jovičić izjavio je da će misija Srbije pri NATO biti otvorena do kraja godine, ali nije želeo da otkrije ime prvog ambasadora pri Alijansi.

"U toku je tiha procedura gde će u zemljama članicama biti sagledan naš predlog i onda bi do kraja godine mogli imati ambasadora u NATO", kazao je državni sekretar Jovičić u emisiji "Replika" televizije B92.

Republika Srbija otvara misiju saglasno svom članstvu u programu NATO "Partnerstvu za mir" (PfP), kazao je Jovičić, koji nije želeo da obelodani ime prvog srpskog ambasadora pri Alijansi.

Srbija je pristupila programu PfP na samitu NATO u Istanbulu 14. decembra 2006, zajedno sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. U svom prezentacionom dokumentu za PfP koji su podneli u NATO u Septembru 2007, zvaničnici Serbije su ukazali na nameru da zemlja postane aktivan učesnik u ovom programu Alijanse.

Ministar odbrane Dragan Šutanovac i ondašnji generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer su 1. oktobra 2008. u sedištu Alijanse potpisali Bezbednosni sporazum o PfP. To je standardni dokument za članice programa PfP koji im omogućava da razmene poverljive informacije sa NATO.

Srbija je dogovorila svoj prvi Individualni program za partnerstvo (IPP) sa NATO početkom 2009 i tim dokumentom su zajednički ustanovljeni prioriteti u saradnji Beograda sa Alijansom. Prema NATO, u središtu saradnje Alijanse sa Srbijom su demokratske, institutionalne i reforme u oblasti odbrane.


Izvor: Tanjug
« Last Edit: August 22, 2012, 10:43:40 am by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #9 on: October 09, 2009, 08:06:15 am »

09.10.2009

Beograd - Ministar odbrane Dragan Šutanovac ocenio je u četvrtak uveče da je članstvo države u programu Partnerstvo za mir dovoljna mera saradnje Srbije i NATO-a.

"Ukoliko jedna Austrija, Švedska ili Irska mogu da budu u Partnerstvu za mir, a nisu u NATO-u zašto ne bi mogli mi? Sve te zemlje su članice EU i sve su vrlo uticajne. Čak i Švajcarska koja nije članica EU je u partnerstvu i ne vidim zbog čega mi ne bi mogli", rekao je Šutanovac televiziji B92.

Prema njegovim rečima, niko u Srbiji nije objasnio koje su eventualne koristi ili štete od mogućeg članstva u Severnoatlantskom savezu niti postoji računica koliko košta ulazak u NATO, a koliko vojna neutralnost.


Izvor: FoNet
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #10 on: October 12, 2009, 02:57:22 pm »

Džejms Apaturaj, portparol alijanse,
u razgovoru za „Politiku” kaže da ova organizacija
nijednu zemlju ne tera da joj se pridruži


12.10.2009

Džejms Apaturaj (Foto NATO)
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Brisel – NATO nikad ne traži nove članice. Nikad nismo zvali zemlje da nam se pridruže, neophodno je prvo da nam određena zemlja ukaže da želi da se učlani, ističe Džejms Apaturaj, portparol Severnoatlantske alijanse, razbijajući tezu prisutnu u srpskoj javnosti da članstvo Srbije u ovom savezu nije realno pitanje jer „nas niko nije ni zvao da se pridružimo NATO-u”. Štaviše, nekoliko različitih diplomatskih izvora u sedištu alijanse u Briselu potvrdilo je za „Politiku” da bi eventualna želja Srbije da se pridruži ovoj organizaciji bila prihvaćena sa velikim simpatijama.

Apaturaj u razgovoru za naš list objašnjava da kada određena zemlja iskaže želju da se pridruži alijansi, prema članu 10 Vašingtonskog ugovora, članice NATO-a imaju obavezu da to razmotre.

„Nema sumnje da ukoliko Srbija bude zainteresovana za članstvo i formalno nam ukaže na to da će njen zahtev biti razmotren kao bilo koje druge zemlje”, kaže Apaturaj i ponavlja da NATO neće nikoga pitati ili pokušati da ubedi neku zemlju da mu se pridruži, ali da politika „otvorenih vrata” važi i za Srbiju.

Na pitanje kako NATO gleda na održivost vojne neutralnosti Srbije, Apaturaj ističe da je isključivo na Srbiji da odredi svoju stratešku orijentaciju i da nema sumnje da niko neće terati Srbiju ni u kojem pravcu, barem niko iz NATO-a.

„Ipak, verujemo da je Srbija presudna zemlja za bezbednost na Balkanu. Rastuće partnerstvo Srbije i njenih suseda, kao i Srbije i NATO-a je, prema našem mišljenju, odlučujuće za stabilnost Balkana. Drugo, svi saveznici bi želeli da vide situaciju u kojoj će Srbija naći svoj dom u integracijama, a to znači EU i NATO. Što se tiče neutralnosti, to je na Srbiji da odluči, ali moram da napomenem da mi imamo veoma dobre odnose sa Švajcarskom, Austrijom, Švedskom. Neutralnost ne znači izolovanost”, kaže Apaturaj i dodaje da neke zemlje mogu da budu neutralne, kao što su Irska i Finska, a da ipak znatno doprinose bezbednosti i misijama NATO-a, kao što je misija u Avganistanu.

Na pitanje da ocene saradnju Srbije i NATO-a, pre svega kroz program Partnerstva za mir, više visokopozicioniranih diplomatskih izvora u ovoj organizaciji istaklo je da je „mnogo datih obećanja sa srpske strane, ali i mnogo propuštenih rokova”. Njima, kako kažu, nije jasno zašto je neophodno bezmalo tri godine za imenovanje ambasadora i otvaranje misije Srbije pri NATO-u.

„Nije uvek lako protumačiti šta se misli u Beogradu”, kaže jedan diplomatski izvor dobro upoznat sa situacijom na Balkanu, dodajući da u NATO-u žele da vide punu saradnju Srbije u Partnerstvu za mir, kao i konstruktivnu saradnju i jak politički dijalog o problemima u regionu.

Međutim, problem Kosova i Metohije je, kako „Politika” saznaje, bio uzrok da se sadašnje učešće Srbije u Partnerstvu za mir ocenjuje kao „tiho”. Od proglašenja nezavisnosti Kosova, potom priznavanja od članica NATO-a, kao i početka NATO-ove obuke Kosovskih snaga bezbednosti, iz Beograda su drastično usporeni svi koraci ka realizaciji projekata u okviru Partnerstva za mir, koje inače bezmalo u potpunosti finansira NATO. Osim toga, zvanični Beograd zabrinula je i odluka alijanse da od januara 2010. godine počne sa smanjenjem broja vojnika Kfora i to za početak sa 15.000 na 10.000 vojnika.

Portparol NATO-a kaže da je generalni sekretar Anders Fog Rasmusen svestan važnosti Kfora ne samo za kosovske Albance već i za kosovske Srbe, ali i za sigurnost u regionu. S druge strane, dodaje on, gledište svih članica je da na Kosovu i Metohiji primarni problem nije bezbednost.

„Naravno, postoji opasnost od nestabilnosti ali za rešavanje tog problema su sposobne civilne policijske snage. Kfor nije pozvan da interveniše od martovskog nasilja što je bilo davno. Osim toga, za svaki stepen smanjenja snaga biće neophodna politička odluka zasnovana na vojnoj proceni i naglašavam da ništa neće biti urađeno ukoliko to ne dozvole bezbednosni uslovi”, kaže Apaturaj i dodaje da nema potpunog povlačenja Kfora, jer će na kraju procesa smanjenja trupa ostati 2.200 vojnika za slučaj da je neophodna brza reakcija.


Milinković veoma poštovan u NATO-u

Profesor dr Branislav Milinković bi do kraja godine trebalo da bude zvanično proglašen za ambasadora Srbije pri NATO-u, kao i da tada bude otvorena zvanična srpska misija (i civilna i vojna) pri ovoj organizaciji.

Kako „Politika” saznaje iz više diplomatskih izvora u alijansi, Milinković je među ambasadorima članica i partnera NATO-a veoma poštovan, kako zbog svog velikog znanja u pitanjima bezbednosti tako i zbog izuzetnih diplomatskih sposobnosti u zagovaranju srpskih interesa.

On je, inače, još od 2004. godine u sedištu alijanse u Briselu prvo kao predstavnik državne zajednice Srbija i Crna Gora, a potom kao specijalni izaslanik Srbije.

Pre ovih funkcija, Milinković je bio ambasador SCG pri OEBS-u, kao i predstavnik u UN i drugim organizacijama, a kao profesor međunarodnog prava i međunarodnih odnosa specijalizovao se za pitanja bezbednosti i funkcionisanja međunarodnih organizacija.


Nenad Radičević
Itvor: Politika Online


* James-Appathurai2.jpg (12.96 KB, 250x168 - viewed 349 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #11 on: October 15, 2009, 12:39:41 pm »

Srbija trenutno nije zainteresovana za članstvo u NATO


15.10.2009.

Ministar odbrane Dragan Šutanovac ocenio da Srbija trenutno nije zainteresovana za podnošenje zahteva za članstvo u NATO, niti je ta organizacija ikada to postavila kao uslov za dalje unapređenje saradnje.


Naprotiv, Srbija je usvojila skupštinsku rezoluciju o vojnoj neutralnosti u odnosu na postojeće vojne saveze i taj koncept je potrebno dodatno razraditi, rekao je ministar Šutanovac i podsetio da ovih dana Narodna skupština, pored seta zakona iz oblasti odbrane, razmatra i usvajanje Strategije nacionalne bezbednosti i Strategije odbrane.

U autorskom tekstu za najnoviji broj nedeljnika NIN, Šutanovac je ocenio da se ova tema u našoj zemlji otvara periodično, radi zadovoljenja, kako je rekao, demagoških, partijskih interesa, vođena na bazi pretpostavki, spekulacija i predrasuda, a ne znanja i činjenica.

Imajući u vidu loše iskustvo iz 1999. godine, kao i kulminaciju pogrešne politike, potrebno je da već sada otvorimo konstruktivnu debatu i u saradnji sa stručnom javnošću, izradimo racionalnu analizu o najkorisnijem stepenu sadnje Srbije sa NATO, naveo je on.

Ministar odbrane Srbije smatra da NATO više nije onaj isti vojni savez 12 država osnivača, koji je stvoren kao odgovor na početak ideološkog sukoba na relaciji Istok-Zapad.

Danas je to političko-vojni savez 28 država, koji je, prema njegovoj oceni, široko prihvaćen kao suštinski elemenat evropskog i međunarodnog bezbednosnog poretka.

On naših suseda, Mađarska, Rumunija, Bugarska, Albanija i Hrvatska su punopravne članice, Makedonija je pred vratima, a Crna Gora i Bosna i Hercegovina su članstvo u Alijansi definisale kao spoljnopolitički cilj, podseća Šutanovac.

Takođe, NATO je fizički prisutan i na teritoriji Kosova i Metohije (KiM), pri čemu je saradnja KFOR-a i Vojske Srbije ključ stabilnosti za ceo region, istakao je on, podsetivši da je Srbija učesnica NATO programa Partnerstvo za mir.

"Za nas je sada prioritet da iskoristimo sve mehanizme da bi postali aktivna članica ovog programa i da dostignemo status 'napredne' učesnice programa Partnerstvo za mir, poput Austrije, Švajcarske, Finske, Švedske i Irske", rekao je on i naglasio da nam, kao jedan od najvažnijih zadataka, predstoji otvaranje misije u Briselu, planirano za kraj ove godine.

Prema njegovim rečima, u prilog raspravi o odnosu Srbije sa NATO, može poslužiti i teza da je NATO organizacija sa najvišim bezbednosnim standardima u svetu. Takođe, prijateljske države poput Grčke, Španije, Rumunije, Slovačke, koje podržavaju našu zemlju u vezi sa statusom KiM, članice su NATO.

Srbija i NATO su imale tešku istoriju i uspomene na to su sveže i teške. Ali, deset godina kasnije, potrebno je bar da pronađemo način da otvorimo konstuktivan dijalog u društvu u vezi sa NATO-om, a ne da svaki pokušaj istog svodimo na priče oko kvazipatriotizma i jeftine demagogije.

"Možda je vreme da razmotrimo mogućnost emocionalnog 'resetovanja' odnosa sa NATO, kroz korišćenje punog potencijala programa Partnerstvo za mir", zaključio je Šutanovac.


Izvor: Tanjug
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #12 on: October 30, 2009, 04:13:47 pm »

Intervju: Žan-Pjer Ševenman, bivši francuski ministar odbrane

Vojna neutralnost Srbije sasvim prihvatljiva


30.10.2009

U potpunosti mogu da razumem insistiranje Srbije da njeno pristupanje EU ne treba da znači i njeno rasparčavanje. To je sasvim prirodno i svaka bi druga država postupila isto
 
Srbija ključna na Balkanu:
Žan-Pjer Ševenman
(Foto D. Jevremović)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Jedan od ključnih francuskih političara u poslednjih trideset godina, bivši ministar odbrane i unutrašnjih poslova Žan-Pjer Ševenman došao je u Beograd na poziv Fonda „Slobodan Jovanović” kako bi održao predavanje na temu globalizacije, Evropske unije i mesta nacije u savremenom svetu. U razgovoru sa novinarima predsednik Republikanskog i građanskog pokreta, senator i usamljeni glas u francuskoj politici protiv priznavanja kosovske nezavisnosti, pomenuo je još jedan razlog posete Srbiji.

„Došao sam iz simpatija prema srpskom narodu. Mnogo Francuza zna za junaštvo Srba”, kaže Ševenman, koji je ovih dana u Senatu predložio da prvi predsednik Evropske unije umesto predloženog Tonija Blera bude italijanski pisac Umberto Eko, ili „ako treba izabrati nekog poznatog Francuza, onda neka bude Zinedin Zidan”.

Bili ste protivnik Evropskog ustava. Šta mislite o Lisabonskom sporazumu i o tome što većini građana EU nije dopušteno da se o njemu izjasne?

Francuzi su masovno odbacili Evropski ustav, sa preko 55 odsto glasova, a Holanđani sa čak 60 odsto. U istoriji, međutim, nismo imali ovakav presedan da se krši pravo suverenog naroda i da je to učinjeno odlukom parlamenta. Predsednik Sarkozi je rekao da će u parlamentu biti usvojen „mini-sporazum”, ali je u usvojeni Lisabonski sporazum uneta suština propalog ustava. Pre nekoliko dana sam u Senatu rekao da Lisabonski sporazum ima jednu veliku urođenu manu – uvek će moći da bude kritikovan zbog nedostatka legitimiteta. Sporazum će verovatno stupiti na snagu, ali evropske institucije su veoma daleko od demokratije. Treba znati da je Ustavni sud Nemačke u Karlsrueu u svom stavu o Lisabonskom sporazumu od 30. juna ove godine naglasio da legitimitet imaju države i narodi, jer ne postoji nekakav evropski narod. Postoje određene odredbe u Lisabonskom sporazumu koje proširuju ovlašćenja za glasanje putem kvalifikovane većine, a koje je nemački Ustavni sud odbacio. Samo zbog potpunog mraka koji je nametnut javnosti, građani ne znaju za odluku ovog suda.

Pobornici Lisabonskog sporazuma tvrde da će njegovim stupanjem na snagu nacionalni parlamenti dobiti bitniju ulogu.

O tome će konačnu presudu davati Sud pravde, a treba znati da EU funkcioniše na osnovu tri institucije koje nemaju potvrdu na izborima – Evropske komisije, Centralne banke, koja ne prihvata nijednu odluku demokratski izabranih nacionalnih vlada ni Saveta EU, i Suda pravde sastavljenog od sudija koji su nominovani, ne izabrani.
 
To je jedno fantastično tehnokratsko ustrojstvo zasnovano na ideji da volju naroda treba skrajnuti. Možemo reći da će Lisabonski sporazum u neku ruku ojačati ulogu Saveta EU i da unosi raspodelu glasova na osnovu demografske snage država. Veće zemlje će imati mnogo više uticaja nego mala, pa će Nemačka imati 200 puta veći uticaj od Malte. Idemo ka Evropi u kojoj će velike države imati ogromnu ulogu, ali pošto one konkurišu jedna drugoj, ostaće mesta i za male države.

Kakvo mesto vidite za Srbiju u takvoj Evropi?

Mislim da će Srbija igrati ključnu ulogu na Balkanu, jer su Srbi veliki narod. Iskreno, meni je žao nestanka Jugoslavije, ali sam i realista i shvatam da ovde danas postoje dve važne države – Srbija i Hrvatska. U potpunosti mogu da razumem insistiranje Srbije da njeno pristupanje EU ne treba da znači i njeno rasparčavanje. To je sasvim prirodno i svaka bi druga država postupila isto. Važno je da se od Evropske unije ne pravi lažna slika nečega što spolja liči na tigra, a zapravo je tigar od papira.

Da li Srbija može da bude vojno neutralna?

Bio sam protiv bombardovanja Srbije i imam razumevanje za to što vaša zemlja ne žuri ka NATO-u. Svaki narod ima svoje dostojanstvo. Može se biti članica EU, a da ne budete član NATO-a, što pokazuju i primeri Austrije, Irske, Kipra, Malte... Neutralnost Srbije je sasvim prihvatljiva, i to sa tačke gledišta evropske bezbednosti.

Koja je uloga NATO-a posle hladnog rata?

Dogovor na kraju hladnog rata, a ja sam tada bio ministar odbrane i učestvovao sam u pregovorima, bio je da NATO ne postavlja svoje baze na istoku. Ujedinjena Nemačka bi bila članica NATO-a, ali bi vojne snage ostale na zapadu zemlje. Sada su zemlje koje su bile članice Varšavskog pakta ušle u NATO, a u Rumuniji je napravljena američka baza. Postavljanje vojnih instalacija je kršenje duha dogovora „četiri plus dva” i rezultat je Bušove politike. Mislim da je politika Obamine administracije drugačija. Amerikanci su odustali od raketnog štita, bar onakvog kakav je u početku planiran, a ulazak Ukrajine i Gruzije nije više na dnevnom redu. Ne smemo da stvorimo novu zonu sukoba u Evropi, a ja mnogo više verujem u saradnju Evrope i Rusije.

U čemu je tu onda uloga NATO-a?

Amerikanci hoće da podele teret, da mi šaljemo svoje vojnike u ratove kao što je avganistanski da bismo podržali njihove napore. Evropske vlade su prilično skeptične prema tome, pa ima veoma malo deljenja tereta i još manje deljenja odgovornosti.

Dakle, NATO samo štiti američke intrese?

Pa, to je organizacija koju vodi američki general. Sada je tu i jedan francuski general, ali on se bavi razmišljanjima o budućnosti. Kad smo kod toga, u budućnosti će Amerikance mnogo više od Evrope interesovati Bliski istok i naročito Kina. Mislim da Evropa ubuduće u odbrani mora da se osloni na svoje snage.


Vladimir Radomirović
Izvor: Politika


* ZZan-Pjer-SSevenm-f.jpg (13.66 KB, 180x220 - viewed 489 times.)
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 819


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #13 on: November 04, 2009, 12:03:55 pm »

Spreman štab za NATO

4.11.2009.

Beograd - U ministarstvima spoljnih poslova i odbrane
ubrzano se vrše pripreme za otvaranje misije Srbije pri
NATO-u, saznaju "Novosti".



Vlada je nedavno imenovala Branislava Milinkovića za ambasadora pri Alijansi, i on će najverovatnije do kraja godine predati akreditive. Uskoro bi trebalo i da se reši pitanje smeštaja naše misije pri štabu NATO u Briselu, ali i stavi tačka na ostala kadrovska rešenja.

Naime, ambasador Srbije pri NATO neće u Misiji sedeti sam, jer će u Brisel biti "odaslat" i vojni predstavnik.

Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Dušan Spasojević kaže da će krajem ove nedelje, kada na snagu stupe izmene i dopune Zakona o odbrani i Vojsci, biti zvanično pokrenuta procedura za izbor kadrova za naše vojno predstavništvo u Briselu.

"Izvesno je da će naš vojni predstavnik biti u činu generala, koga će na predlog ministra odbrane, ukazom postaviti predsednik Boris Tadić. Pored njega, u Misiju će biti poslato još osam oficira, od kojih će šest biti iz nadležnosti vidova Vojske, a dvojica eksperti iz oblasti politike odbrane", kaže Spasojević.

On objašnjava da je svrha Misije bolja svakodnevna komunikacija sa Alijansom, učešće u radu 100 stručnih komiteta i unapređenje saradnje sa 50 država-članica ovog političkog saveza.

Sve misije država učesnica Partnerstva za mir smeštene su u štabu NATO-a, u prostorijama predviđenim za partnere. U ogromnom kompleksu Alijanse, lociranom u predgrađu Brisela, trenutno se traže prostorije u koje bi bile smeštene srpske kancelarije.


Izvor: Večernje novosti
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #14 on: November 13, 2009, 12:36:16 pm »

Branislav Milinković postavljen ta šefa misije pri NATO

13.11.2009

Beograd – Predsednik Srbije Boris Tadić doneo je ukaz o postavljenju Branislava Milinkovića na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora - šefa Misije Srbije pri NATO u Briselu, objavljeno je u najnovijem „Službenom glasniku”.

Srbija bi, u okviru saradnje sa NATO programom „Partnerstvo za mir”, kako su u prethodnom periodu najavljivali srpski zvaničnici, trebala da do kraja godine otvori i Misiju u Briselu.


Izvor: Tanjug
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 51   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 24 queries.