PALUBA
March 28, 2024, 12:24:40 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 [45] 46 47 48 49 50 51   Go Down
  Print  
Author Topic: Odnosi na relaciji Srbija - NATO  (Read 210326 times)
 
0 Members and 3 Guests are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #660 on: June 25, 2019, 01:40:52 pm »


Učešće na takmičenju u gađanju u Velikoj Britaniji


Ekipa Vojske Srbije učestvovala je na svearmijskom takmičenju Britanske kopnene vojske u bojevom gađanju održanom protekle nedelje na strelištima u Pirbrajtu i Bizliju.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Tokom četiri takmičarska dana i 12 realizovanih gađanja, ekipe su odmeravale snage u gađanju pokretnih i nepokretnih ciljeva na daljinama od 100 i 500 metara, uz savladavanje prostora i prepreka, simulirajući tako angažovanje u napadnim i odbrambenim operacijama.
 
U konkurenciji međunarodnih timova, ekipa Vojske Srbije je zauzela četvrto mesto, iza višegodišnjih šampiona iz Oružanih snaga Omana, domaćina, Britanskih oružanih snaga i Oružanih snaga Kanade.

izvor


* bb.jpg (282.18 KB, 1200x675 - viewed 39 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #661 on: July 13, 2019, 05:10:17 am »

Чланство у НАТО-у као „поглавље 36” за Србију
Аутор: Биљана Баковић четвртак, 11.07.2019.

Приступање алијанси ће нам поставити као услов у евроинтеграцијама чим се реши косовско питање, каже бивши дипломата Срећко Ђукић

Од генералног секретара НАТО-а Јенса Столтенберга чули смо већ више пута да су у тој организацији задовољни садашњим степеном сарадње са Србијом и да су њене чланице свесне какво је (не)расположење српске јавности према могућности учлањења у ту војну алијансу. Званичници Европске уније никада нису јавно рекли да је чланство Србије у НАТО-у услов за њен улазак у ЕУ, а на повремена директна питања о томе одговорили би одрично. Ипак, кад бугарски европосланик изјави да је „право време да се Београду каже да ће европска интеграција Србије почети након што се ова земља пријави за чланство у НАТО-у”, додајући да он „тако отворено говори о томе” јер се у Бриселу о томе прича, његове речи код нас одјекну као да су изашле из уста неког од најутицајнијих челника ЕУ. Због чега? Због тога што се, у ствари, у добром делу јавности у Србији верује да тврдње Александра Јорданова нису без основа.

Јорданов, који је припадник партије Савез демократских снага и бивши амбасадор Бугарске у Северној Македонији, објаснио је да је проширење ЕУ на западном Балкану „процес који се може гарантовати једино ако земље гарантују своју безбедност”. „То јест, Србија треба да се поздрави са својом идејом да ће једног дана постати чланица Европске уније ако не постане чланица НАТО-а”, поручио је Бугарин. Јорданов је рекао јавну тајну, о којој нерадо причају стране којих се то тиче – српска, бриселска (и ЕУ и НАТО), али и Москва, каже бивши дипломата Срећко Ђукић и објашњава: „Између Срба и Албанаца води се тешка политичка битка, па се у ту шаховску игру нерадо укључују нове теме”. Ђукић је уверен да ће нам управо чланство у НАТО-у (дакле, не ни питање Сребренице, ни било шта друго) поставити као услов кад се реши косовско питање. Као што је, подсећа он, првих десетак година овог века једини услов за аплицирање Србије за чланство у ЕУ била пуна сарадња са Хашким трибуналом. Све док и Ратко Младић није доспео у Хаг, нико није говорио о Косову, још мање о НАТО-у, као условима за евроинтеграције.

„Централно питање је комплетирање Балкана као геополитичке целине у контексту евроатлантских интеграција. Око нас су све чланице НАТО-а, чак је и Косово суштински део тих структура, јер су тамо НАТО снаге. Северна Македонија је близу учлањења, а БиХ једном ногом јесте, једном није. Србија је острво у мору земаља чланица НАТО-а”, истиче Ђукић и закључује да се и код нас питање безбедности мора отворити и другачије поставити.

Наводећи да нико у ЕУ не условљава Србију чланством у НАТО-у, да се у оквиру 35 преговарачких поглавља тачно зна шта је то што се тражи од нас и да никаквих додатних захтева према Србији не може бити, Дејан Милетић, председник Центра за проучавање глобализације, указује да је, с друге стране, тешко поверовати у то да ће неко лако да прими државу која није безбедносно усклађена. А за сада је једина заштита вредности ЕУ и њених богатстава – НАТО. „У том контексту вероватно се очекује висок ниво сарадње, што ми у доброј мери и остварујемо. Притом смо окружени земљама НАТО-а и безбедност Срба на КиМ се обезбеђује у сарадњи са НАТО-ом, па не видим да би то само по себи могло да буде проблем”, каже Милетић.

Наглашавајући да од ЕУ сигурно нећемо формално добити такав захтев, додаје да ипак постоји одређени притисак – јер НАТО би сигурно желео да интегрише Србију. „Србија је регионални фактор и једно она може да да квалитет НАТО-у. Све друге државе западног Балкана немају ту тежину, ни војно, ни геополитички, ни стратешки као Србија. Није нелогично да ће тих притисака бити и да се очекује да, ако већ улази у ЕУ, буде и део НАТО-а. Ако, наравно, алијанса опстане као једини механизам заштите ЕУ. Наравно, то ће онда бити неформални захтеви, сугестије...”, додаје он.

То што Црној Гори чланство у НАТО-у није донело превелико убрзање евроинтеграција, а Албанији још ни датум за отпочињање преговора са ЕУ, саговорници „Политике” објашњавају унутрашњим проблемима (корупција, криминал, одсуство неких слобода...) у овим земљама. Милетић наводи и да се међународни амбијент непрестано мења, па то што су у ранијем периоду НАТО интеграције убрзавале европски пут, као на пример у случају Румуније и Бугарске, више не мора да важи. Поготово сада када постоје размимоилажења између европских држава и руководства САД .

Ђукић, пак, сматра да би Србија, без обзира на то да ли је НАТО услов за ЕУ или не, требало да размотри ту опцију, али и све остале, јер мора да сагледа одрживост концепта националне безбедности у другачијим околностима. У прилог томе он поставља питање да ли територијални интегритет можемо да очувамо са НАТО земљама у окружењу, али и таквим изазовима као што су Санџак, јужна и источна Србија, Војводина. И да ли смо концепт војне неутралности, боље рећи ванблоковске земље, довели до краја? „Туркменистан је 1995. добио политичку и војну неутралност коју му гарантују УН. Ко нама гарантује безбедност? Наравно, ми никога нећемо напасти, али јесмо ли сигурни да нас неће нападати? Јесмо ли сигурни да нећемо добити ново Косово негде на својој територији? Концепт безбедности се стално мора евалуирати у новим условима”, истиче Ђукић.

Неприхватање српских националних интереса

Говорећи о већинском расположењу у Србији према чланству у НАТО-у, Дејан Милетић каже да наш отпор није везан за НАТО као НАТО, јер земље које су чланице ЕУ јесу и део те војне организације. „Ако немамо отпор према ЕУ, није природно да постоји отпор према НАТО-у, јер није НАТО нека ваннационална институција, него су исте те државе одлучивале о бомбардовању. Поента је у њиховом неприхватању да Србија има националне интересе који су распадом СФРЈ били расточени управо преко НАТО-а. Кад би се тај приступ променио, не види се зашто Србија не би прихватила чланство у НАТО-у, јер политика је питање прагматичних интереса, а не неких специјално емотивних односа. Народ би прихватио када би видео да НАТО разуме да и Србија и српски народ имају своје интересе, који су врло легитимни. У том контексту и НАТО не би био баук”, оцењује Милетић.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #662 on: July 17, 2019, 05:17:46 am »

Врховни командант НАТО снага у Европи стигао у Београд
уторак, 16.07.2019.

Врховни командант НАТО снага у Европи и командант америчких војних снага у Европи Тод Данијел Волтерс стигао је вечерас у Београд, сазнаје Танјуг.

Волтерс ће се сутра, како је раније данас најављено из Прес службе Председника, састати са председником Србије Александром Вучићем. „Глас Америке” је објавио, позивајући се на изворе у Врховном штабу савезничких снага у Европи, да Волтерс посећује Србију у оквиру турнеје обиласка команди и канцеларија НАТО у земљама Европе и атлантског региона.

„Војска Србије високо је цењена снага у мировним операцијама широм света”, наводи се у саопштењу САЦЕУР. САЦЕУР није прецизирао тачан термин његове турнеје, државе које ће обићи, нити потенцијални датум доласка у Србију, као и ко ће му бити саговорници, а указано је да је повод за то Волтерсово преузимање команде - што се догодило 3. маја ове године.

„Врховни штаб савезничких снага планира да се сусретне са лидерима како би што боље разумео стање на терену и истражио могућности за побољшање сарадње”, речено је Гласу Америке. Тод Данијел Волтерс је на позицију врховног команданта НАТО снага у Европи преузео од генерала Куртиса Скапаротија, а претходно је обављао функције команданта америчких ваздухопловних снага у Европи и америчких ваздухопловних снага у Африци.

Како се наводи, он је априла ове године изјавио током процедуре за поновно постављање у чин генерала и команданта у Одбору за оружане снаге Сената САД-а, да је америчко присуство на Косову потребно да би се ојачао отпор косовских партнера на, како се изразио, спољне малигне претње. Такође, тада је рекао и да америчка команда у Европи подржава развој Косовских безбедносних снага у складу са планом транзиције и у пуној у сарадњи са САД и земљама савезницама НАТО, преноси Танјуг.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #663 on: July 17, 2019, 06:14:29 pm »


"Ulazak u NATO nije nikakav preduslov za članstvo u Evropskoj Uniji"


Brža i bolja komunikacija KFORA, NATO i srpskih vlasti biće u budućnosti ključna za održavanje mira i stabilnosti na Kosovu, rekao je general Tod Volters.

Glavnokomandujući NATO snaga u Evropi general Tod Volters, u intervjuu za TV Prvu, je komentarisao i stvaranje vojske Kosova, kao i da li će Srbija pre ulaska u Evropsku Uniju morati da uđe u NATO.

Na pitanje kako tumači izostanak reakcije KFORA kada su teško naoružane specijalne jedinice kosovske policije intervenisale na severu KiM, a KFOR nije reagovao, i da li će se njegovim postavljanjem na čelo ove institucije nešto promeniti Volters kaže da je KFOR odgovoran da predstavlja NATO prema mandatu UN.

"Njegova svrha je da podržava sigurnost i stabilnost i on će nastaviti to da radi. Svi mi imamo obavezu da sagledamo sve događaje koji se dešavaju, a naročito nakon završetka tih događaja, kako bismo našli načine na koje možemo da postanemo bolji. A kao što svi znamo, u mnogim vojnim situacijama ne možemo preterati sa komunikacijom. I ovo može biti slučaj u kom nastavljamo da nalazimo načine da komuniciramo sve brže i brže. U ovom kapacitetu, kao novi komandant Savezničke komande za operacije koja predstavlja NATO, jedan od mojih fokusa tokom prethodnih 75 dana bio je da pričam o stvarima koje možemo raditi sa vojnog stanovišta kako bismo unapredili brzinu, i nastavićemo da radimo na toj oblasti. Kao profesionalna vojna snaga, uvek revidiramo naše procese i procedure, kako bismo unapredili našu brzinu i linije komunikacije", rekao je Volters.

Skorašnja transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga u kosovsku vojsku dogodila se bez saglasnosti NATO-a. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da će se u Briselu diskutovati o tome na koji način će se sarađivati sa vojskom Kosova, a to se još nije dogodilo. Na pitanje da li to znači da se NATO prećutno slaže sa postojanjem kosovske vojske, Volters kaže da KFOR ima odgovornost i da će NATO nastaviti da radi u skladu sa vojnim mandatom.

"Sve ostale diskusije koje ste spomenuli njima se bavi političko krilo NATO, to je odgovornost generalnog sekretara i on je toga svestan u potpunosti. Ono što sam ja uradio u ime generalnog sekretara je da obezbedim da ono što se traži od KFOR-a nastavi da se sprovodi, i moj fokus će ostati na tome", rekao je Volters.

Na pitanje da li je za Srbiju možda budući uslov da pre stupanja u EU postane članica NATO-a, Volters kaže da ti preduslovi nisu tačni.

"Ne postoji uslov za članstvo u jednoj organizaciji u vidu članstva u drugoj. Znam da vam je to poznato i nije mi poznat taj komentar člana parlamenta. Ono što mogu da vam kažem ulazak u NATO nije nikakav preduslov za članstvo u Evropskoj Uniji. Srbija je ponosna, pametna, posvećena bezbednosti, miru i sami će te doneti odluku kojoj oganizaciji će te pripadati", zaključuje vrhovni komandant NATO za Evropu.

izvor
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #664 on: July 18, 2019, 07:01:41 pm »


"Ulazak u NATO nije nikakav preduslov za članstvo u Evropskoj Uniji"


Brža i bolja komunikacija KFORA, NATO i srpskih vlasti biće u budućnosti ključna za održavanje mira i stabilnosti na Kosovu, rekao je general Tod Volters.

Glavnokomandujući NATO snaga u Evropi general Tod Volters, u intervjuu za TV Prvu, je komentarisao i stvaranje vojske Kosova, kao i da li će Srbija pre ulaska u Evropsku Uniju morati da uđe u NATO.

Na pitanje kako tumači izostanak reakcije KFORA kada su teško naoružane specijalne jedinice kosovske policije intervenisale na severu KiM, a KFOR nije reagovao, i da li će se njegovim postavljanjem na čelo ove institucije nešto promeniti Volters kaže da je KFOR odgovoran da predstavlja NATO prema mandatu UN.

"Njegova svrha je da podržava sigurnost i stabilnost i on će nastaviti to da radi. Svi mi imamo obavezu da sagledamo sve događaje koji se dešavaju, a naročito nakon završetka tih događaja, kako bismo našli načine na koje možemo da postanemo bolji. A kao što svi znamo, u mnogim vojnim situacijama ne možemo preterati sa komunikacijom. I ovo može biti slučaj u kom nastavljamo da nalazimo načine da komuniciramo sve brže i brže. U ovom kapacitetu, kao novi komandant Savezničke komande za operacije koja predstavlja NATO, jedan od mojih fokusa tokom prethodnih 75 dana bio je da pričam o stvarima koje možemo raditi sa vojnog stanovišta kako bismo unapredili brzinu, i nastavićemo da radimo na toj oblasti. Kao profesionalna vojna snaga, uvek revidiramo naše procese i procedure, kako bismo unapredili našu brzinu i linije komunikacije", rekao je Volters.

Skorašnja transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga u kosovsku vojsku dogodila se bez saglasnosti NATO-a. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da će se u Briselu diskutovati o tome na koji način će se sarađivati sa vojskom Kosova, a to se još nije dogodilo. Na pitanje da li to znači da se NATO prećutno slaže sa postojanjem kosovske vojske, Volters kaže da KFOR ima odgovornost i da će NATO nastaviti da radi u skladu sa vojnim mandatom.

"Sve ostale diskusije koje ste spomenuli njima se bavi političko krilo NATO, to je odgovornost generalnog sekretara i on je toga svestan u potpunosti. Ono što sam ja uradio u ime generalnog sekretara je da obezbedim da ono što se traži od KFOR-a nastavi da se sprovodi, i moj fokus će ostati na tome", rekao je Volters.

Na pitanje da li je za Srbiju možda budući uslov da pre stupanja u EU postane članica NATO-a, Volters kaže da ti preduslovi nisu tačni.

"Ne postoji uslov za članstvo u jednoj organizaciji u vidu članstva u drugoj. Znam da vam je to poznato i nije mi poznat taj komentar člana parlamenta. Ono što mogu da vam kažem ulazak u NATO nije nikakav preduslov za članstvo u Evropskoj Uniji. Srbija je ponosna, pametna, posvećena bezbednosti, miru i sami će te doneti odluku kojoj oganizaciji će te pripadati", zaključuje vrhovni komandant NATO za Evropu.

izvor


Одговори на ова прва два питања су: "тандара мандара броћ". Није рекао ама баш ништа...Дакле, остаје све по старом, КФОР гледа кроз прсте и прави се наиван...
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #665 on: July 18, 2019, 07:45:56 pm »

Videćemo, kada se otvori predzadnje poglavlje za ulazak Sr u EU  pravilo . Hoće li i tada ovako govoriti?
Iskreno - ne verujem! 
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #666 on: July 20, 2019, 07:22:39 pm »

"Morali smo da upotrebimo silu" Vrhovni komandant NATO u Evropi za "Blic" o bombardovanju Srbije
Milica Bajić  20.07.2019.

Vrhovni komandant Savezničkih snaga u Evropi general Tod D. Volters,koji je prethodnih dana boravio u Beogradu u sklopu posete regionu, u intervjuu za “Blic” govorio je o saradnji srpske vojske i NATO-a, projektima na kojima sarađuju i globalnim izazovima.

Poseta Balkanu prvi je Vaš dolazak u region od kada ste u maju preuzeli funkciju vrhovnog komandanta NATO snaga u Evropi. Zbog čega upravo sada?

- Dolazimo u ovu posetu kako bismo se sastali sa srpskim liderima, podstakli komunikaciju i istražili mogućnosti da povećamo saradnju između NATO-a i Srbije pružanjem podrške vojnim reformama Srbije, pri čemu u potpunosti poštujemo njenu vojnu neutralnost. Ova saradnja osigurava da naše snage ostanu spremne i agilne prilikom suočavanja sa današnjim složenim bezbednosnim okruženjem. Vojska Srbije je na dobrom glasu u mirovnim misijama širom sveta. Vaši vojnici su istrajni, imaju osećaj dužnosti i posvećeni su izvršenju misija. Stabilnost i sigurnost na Zapadnom Balkanu su od ključne važnosti za NATO, u čemu Srbija igra važnu ulogu.

NATO u potpunosti poštuje Srbiju i njenu odluku da ostane vojno neutralna. Na Srbiji je da odluči kakav odnos želi da ima sa NATO-om. Mi zajedno sa Srbijom sarađujemo na praktičnim pitanjima, kao što su uništenje zastarelih i opasnih ubojnih sredstava i priprema stanovništva za suočavanje sa prirodnim nepogodama. Pored toga, Srbija pomaže NATO-u u nekim aktivnostima, kao što su medicinska obuka iračkih vojnih lekara. Naše partnerstvo je dobro za Srbiju, dobro za Zapadni Balkan i dobro za NATO. Zajedničkim radom osiguravamo bezbednost na Balkanu i u širem međunarodnom kontekstu.


Kako su se među učesnicima vojne vežbe "Trenutni odgovor 19" (Immediate Response 19) održane u Hrvatskoj u maju i junu ove godine našli i pripadnici takozvane vojske Kosova, s obzirom da NATO zvanično ne podržava transformaciju KBS u vojsku?

- Vežba "Trenutni odgovor" bila je multinacionalna vežba kojom su zajedno rukovodile oružane snage Hrvatske, Slovenije i američke snage u Evropi. To nije bila vežba NATO-a i postoji već neko vreme. Na primer, Vojska Srbije učestvovala je u vežbi „Immediate Response 13“. Važno je razumeti da postoje vežbe NATO-a, ali i nacionalne, bilateralne, regionalne i multinacionalne vežbe. Vežba „Immediate Response“ fokusirana je na logistiku, osmišljena je da testira i unapredi sposobnost za brz transport snaga i opreme s jedne lokacije na drugu. KBS su pozvane da učestvuju u svom sadašnjem mandatu.

Srbija ove godine obeležava 20 godina od NATO bombardovanja. Kako Vi danas gledate na tu intervenciju s obzirom na to da postoje oprečna mišljenja o njenom legitimitetu?

- To je bilo izazovno vreme. NATO je doneo tu tešku odluku nakon što su više od godinu dana UN i Kontakt-grupa, čiji je član bila i Rusija, ulagali velike napore da dovedu do mirnog rešenja sukoba i konflikta na Kosovu. Imajući u vidu razvoj krize i neuspeh diplomatije, NATO je upotrebio silu, što je bilo neophodno i legitimno, kako bi se sprečilo kontinuirano kršenje ljudskih prava velikih razmera i ubijanje civila. Savet bezbednosti UN je više puta istakao kršenje ljudskih prava na Kosovu i sve veći broj porodica koje su bile primorane da napuste svoje domove kao pretnju po međunarodni mir i bezbednost. Generalni sekretar Stoltenberg je jasno stavio do znanja prilikom poseta Srbiji da kampanja nikad nije bila usmerena protiv srpskog naroda – ona je sprovedena kako bi se okončala kršenja ljudskih prava u velikoj razmeri koja je sprovodio Miloševićev režim, sa direktnim posledicama po regionalnu i evropsku bezbednost. Operacija "Saveznička snaga" usledila je nakon više od godinu dana intenzivnih napora da se dođe do mirnog rešenja krize putem pregovora. Svaki izgubljen nedužni život je tragedija, zbog čega NATO duboko žali. Sada je vreme da idemo napred i radimo zajedno na oblastima od obostranog interesa, uključujući vežbe i obuke.

S obzirom da su Srbija i NATO održale više zajedničkih vojnih vežbi do sada, koliko srpska vojska doprinosi Alijansi u međusobnoj saradnji? Kako biste ocenili obučenost sprskih vojnika?

- Pre svega, želim da se zahvalim Vojsci Srbije na pomoći koju pruža mirovnim naporima širom sveta. Vojska Srbije predstavlja primer toga kako Srbija svojom posvećenošću i profesionalnošću doprinosi konsolidaciji mira i stabilnosti širom Zapadnog Balkana. Vojska Srbije je na dobrom glasu u mirovnim misijama širom sveta. Srbija je poznata i veoma poštovana u domenu vojne medicine, i radila je sa NATO-om na obuci iračkih vojnih lekara, čime je pomogla u donošenju stabilnosti na Bliski istok. Odnosi između NATO-a i Srbije u praktičnoj sferi su dobri. Kao država partner, Srbija ima visok nivo saradnje sa NATO-om i NATO potpuno poštuje politiku vojne neutralnosti Srbije. NATO i Srbija sarađuju na više načina, od reformi nacionalnih bezbednosnih struktura, preko upravljanja posledicama vanrednih situacija, do naučne saradnje i zajedničkih vežbi. Srbija sama bira kako će da nastavi svoju saradnju sa NATO-om prema Individualnom akcionom planu partnerstva. Ovde su najvažniji obostrano poverenje i poštovanje.

Jedan od projekata na kom NATO i Srbija sarađuju je i uništavanje viška naoružanja u Tehničko remontnom zavodu (TRZ) u Kragujevcu. Ove godine projekat se završava. Kakvi su rezultati?

- NATO ulaže u Srbiju kroz razne projekte zasnovane na sporazumu između Srbije i Agencije za podršku i nabavku NATO-a. U ovom sporazumu uspostavljeni su načini na koje Srbija može da sprovodi praktične projekte u oblasti demilitarizacije, transformacije odbrane ili izgradnje kapaciteta, tako što omogućava pojedinačnim članicama NATO-a i partnerima da pružaju sredstva putem poverilačkih fondova. Od 2003, saveznici NATO-a podržavaju više projekata pod okriljem NATO poverilačkih fondova, što je omogućilo Srbiji da dobije finansiranje u iznosu od preko 16,9 miliona evra. To obuhvata bezbedno uništenje 28.000 komada zastarelog lakog i malokalibarskog naoružanja, koje je završeno 2003, kao i 1,4 miliona mina i municije, koje je završeno 2007. Još jedan petogodišnji projekat, koji je završen 2011, a sprovela ga je Međunarodna organizacija za migracije, pomogao je skoro 6.000 ljudi koji su bili višak vojnog kadra u Srbiji da otvore mala preduzeća.

Naročito, NATO saveznici i partneri su pomogli Srbiji da izgradi postrojenja za bezbedno odlaganje opasne zastarele municije u Tehničko-remontnom zavodu Kragujevac (TRZ). Velika Britanija je glavna država na projektu, uz podršku Češke, Nemačke, Mađarske, Japana, Irske, Italije, Norveške, Slovačke, Švajcarske, Turske i SAD. Projekat za dalji razvoj kapaciteta Tehničko-remontnog zavoda za demilitarizaciju naoružanja u vlasništvu države je još u toku, kako bi se demilitarizovalo do 2.000 tona zastarele municije.

Zastarela municija i oružje predstavljaju opasnost po ljude koji žive blizu skladišta. Postoji mogućnost da dođe do smrtonosnih nesreća zbog velikog rizika od eksplozije. Projekat TRZ Kragujevac uključuje uništenje viška municije na osnovu onoga što Srbija želi i smatra prikladnim. Ovo je u potpunosti odgovornost i odluka Srbije.


Srbija je skoro u potpunosti okružena NATO članicama. Da li je to stavlja u nepovoljan položaj u regionu? (u smislu da li to što nije NATO član otvara mogućnost raznih pritisaka)

- NATO u potpunosti poštuje pravo Srbije da donosi svoje odluke i raduje ga produbljivanje našeg jakog partnerstva. NATO već ima jake odnose sa partnerima koji nisu članice, među kojima su Austrija, Irska, Finska i Švedska (između ostalih). NATO u potpunosti poštuje pravo Srbije da donosi sopstvene političke i bezbednosne odluke. Srbija daje važan doprinos regionalnoj i međunarodnoj bezbednosti, koji su od ključne važnosti za stabilnost i prosperitet u regionu. Poslednja zemlja iz regiona koja je zvanično postala deo Alijanse je Crna Gora. S obzirom da je u pitanju zemlja koja ima najmanju vojsku u regionu (nešto više do 2.300 vojnika) na koji način Crna Gora doprinosi NATO-u?

Crna Gora je saveznik kog jako cenimo, sa jednako jakim glasom u oblikovanju odluka na nivou Saveza. Crna Gora pruža značajan doprinos evroatlantskoj bezbednosti i učestvuje u raznim misijama i vežbama NATO-a. Istovremeno, drago nam je što Crna Gora povećava svoja budžetska izdvajanja za odbranu, s jasnim planom da do 2024. ulaže 2% BDP-a u odbranu. Pored toga, naša misija za zaštitu vazdušnog prostora osigurava bezbednost vazdušnog prostora Crne Gore, uz avione iz Italije i Grčke. Kako NATO može da računa na Crnu Goru, tako i Crna Gora može da računa na NATO. Vojska Crne Gore je dobro obučena i spremna i deli vrednosti evroatlantskog mira i stabilnosti i posvećena je tom cilju.


Ruski sistem S 400 stigao je Ankaru, uprkos pretnjama SAD sankcijama i isključivanjem Turske iz programa F-35. Kako će kupovina ovog sistema odraziti na saradnju NATO i Turske?

- Od pojedinačnih saveznika zavisi koju vojnu opremu kupuju. Međutim, kao Alijansu, brinu nas moguće posledice odluke Turske da kupi sistem S 400. Interoperabilnost naših oružanih snaga je suštinski važna za NATO zbog sprovođenja naših operacija i misija. Pozdravljamo to što Turska sarađuje sa nekoliko saveznika na razvoju sistema za protivvazdušnu i protivraketnu odbranu dugog dometa.

Pre nekoliko dana Rusija je suspendovala svoje učešće u sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Prethodno, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je najavio da će NATO preduzeti određene mere ako se to dogodi. Kakav je odgovor Alijanse na odluku Kremlja?

- Sve članice Saveta NATO-Rusija se slažu da je Sporazum bio veoma važan za evroatlantsku bezbednost. Ako se Rusija ne vrati u njegove okvire do 2. avgusta 2019, ona će snositi potpunu odgovornost za neuspeh Sporazuma. NATO nastavlja da traži od Rusije da ide odgovornim putem. Do sada nije bilo naznaka da Rusija to namerava. Stoga se Alijansa sprema za svet bez INF sporazuma, sa mnogo više ruskih projektila u Evropi. NATO ostaje veoma posvećen efektivnoj kontroli naoružanja, razoružanju i neširenju nuklearnog naoružanja. Nemamo nameru da postavljamo nove nuklearne projektile na tlo Evrope. Nećemo raditi ono što Rusija radi. Ne želimo novu trku u naoružanju. Ali moramo da održavamo kredibilno i delotvorno odvraćanje i odbranu. To je posao NATO-a.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #667 on: July 30, 2019, 05:48:46 am »

НАТО: Поштујемо право Србије да бира своје аранжмане
понедељак, 29.07.2019.

ПРАГ - НАТО у потпуности поштује суверено право свих држава, укључујући Србију, да бирају своје политичке и безбедносне аранжмане, наводи се у одговору Северноатлантске алијансе на питање Радија Слободна Европа (РСЕ) о руској донацији војне опреме Србији, а имајући у виду западне санкције Москви због припајања Крима.

На питање о одлуци Румуније да блокира транспорт поменутог војног континента преко њене територије, НАТО у саопштењу наводи да би о том конкретном догађају питање требало упутити властима у Букурешту, преноси Танјуг. НАТО у саопштењу истиче партнерски однос који има са Србијом.

„Србија је била домаћин највеће цивилне вежбе у случају ванредних ситуација, чиме је помогла НАТО савезницима, али и самој себи и другим партнерима да буде боље припремљена у суочавању са природним катастрофама, као што су поплаве и шумски пожар”, наводи НАТО и истиче заједнички напор на реформи снага безбедности и институција у Србији. Када је реч о другим видовима сарадње, НАТО посебан значај придаје обуци припадника Војске Србије, чиме им се помаже да дају свој допринос у међународним мировним мисијама.

„Инвестирали смо милионе евра како бисмо помогли Србији да уништи више од 200 тона муниције. Србија је такође заједно са НАТО радила на обуци ирачког војно-медицинског особља, чиме је допринела стабилности на Блиском истоку”, стоји у саопштењу.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #668 on: July 30, 2019, 05:05:51 pm »

Zapad više neće da toleriše vojnu saradnju Moskve i Beograda
Piše: G. Vlaović   30. jula 2019.

Činjenica da je Rumunija nedavno onemogućila brodovima na kojima se nalazilo rusko naoružanje namenjeno Srbiji dalji transport ka našoj zemlji predstavlja jasnu poruku NATO da više neće tolerisati bilo kakvu vojnu saradnju između Moskve i Beograda, kaže za Danas vojni analitičar Aleksandar Radić.

Ministarstvo odbrane Rumunije je ovih dana saopštilo da je na osnovu sankcija Evropske unije prema Rusiji zbog situacije u Ukrajini blokiralo isporuku rečnim putem vojne opreme namenjene Srbiji. Na to je veoma energično reagovalo rusko Ministarstvo odbrane koje je kategorično negiralo sve navode zvaničnog Bukurešta. Moskva naime tvrdi da nikakva vojna oprema nije prevožena Dunavom ka Srbiji, tako da rumunska strana nije mogla ni da zaustavi navodni transport ka našoj zemlji. Ministarstvo odbrane Rusije je pak potvrdilo da je dogovorena isporuka odgovarajuće vojne opreme Srbiji i da je shodno tome Beogradu isporučen određeni broj oklopnih vozila BRDM-2. I zaista tokom jučerašnjeg prikaza naoružanja i vojne opreme u kasarni „Mija Stanimirović“ u Nišu prikazano je deset izviđačkih oklopnih vozila BRDM-2 koje je Ruska Federacija poklonila Srbiji.

Na pitanje novinara kako su ova oklopno-izviđačka vozila ušla u Srbiju kada je Rumunija odbila da dozvoli transport preko njene teritorije, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je prisustvovao događaju u Nišu, nije želeo da odgovori. Ipak, on je tom prilikom kazao da su ta vozila „nekako došla“ i „pala sa neba“, a na konferenciji za novinare dodao da prilikom njihovog dolaska u Srbiju, kako je rekao, nisu prekršeni propisi. Sve to je prilično zbunilo javnost, odnosno stvorilo dilemu kako je vojna oprema dospela u Srbiju ako je prethodno zaustavljena na reci Dunav na teritoriji Rumunije.

– Potpuno je logično pretpostaviti da su oklopna vozila BRMD-2 prebačena iz Rusije u Srbiju transportnim avionima. Reč je o vozilima koja su prikazana na skupu u Nišu. S druge strane, na Dunavu su Rumuni zaustavili brodove kojima su iz Rusije za potrebe Srbije prevoženi tenkovi koji su mnogo teži od oklopnih vozila, pa je sasvim uobičajeno da se umesto avionima prevoze brodovima. Ta pošiljka je zaustavljena i njome je poslata politička poruka NATO i EU Srbiji koja glasi „nećemo više tolerisati vašu vojnu saradnju sa Moskvom. Dosad smo ignorisali i zajedničke vojne vežbe i isporuke naoružanja ali to više nećemo činiti“. Rusi su da bi sačuvali svoju čast objavili saopštenje u kome sve oštro demantuju a na Beogradu je da dobro razmisli da li je vojna saradnja sa Rusijom u bilo kom obliku oportuna u situaciji kada Srbija želi da se integriše u EU čija je većina članica ujedno i članica vojnog saveza NATO, a istovremeno je naša zemlja okružena članicama NATO. Na Beogradu je da proceni da li mu se u takvim okolnostima vojna saradnja sa Moskvom isplati ili ne – navodi naš sagovornik.

Radić dodaje da sankcije EU Rusiji u vojničkom smislu ne štete Srbiji na bilo koji način jer od te zemlje dobijamo opremu i naoružanje koje već posedujemo.

– Oklopna vozila BRDM kupujemo od Moskve još od 1957. godine. Takvih vozila, ali i ruskih tenkova, imamo više nego tenkista. Iz toga se lako može zaključiti da nam rusko naoružanje nije prioritet, niti da bilo šta gubimo zbog sankcija EU toj zemlji. Kada je reč o novim BRDM vozilima koja smo dobili, reč je o istim modelima koje već posedujemo, samo sa unapređenim motorom i nekim drugim delovima. Međutim, i pored toga što je reč o unapređenom modelu Vojska Srbije nabavkom BRDM-2 ne dobija ništa u smislu osavremenjivanja svog arsenala oružja i vojne opreme. Ako se to uzme u obzir, ponovo se može postaviti logično pitanje da li se, u takvoj situaciji, Srbiji uopšte isplati vojna saradnja bilo kog tipa sa Rusijom – zaključuje Radić.

Izvor: www.danas.rs
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #669 on: July 30, 2019, 07:55:35 pm »

Quote
– Oklopna vozila BRDM kupujemo od Moskve još od 1957. godine. Takvih vozila, ali i ruskih tenkova, imamo više nego tenkista. Iz toga se lako može zaključiti da nam rusko naoružanje nije prioritet, niti da bilo šta gubimo zbog sankcija EU toj zemlji. Kada je reč o novim BRDM vozilima koja smo dobili, reč je o istim modelima koje već posedujemo, samo sa unapređenim motorom i nekim drugim delovima. Međutim, i pored toga što je reč o unapređenom modelu Vojska Srbije nabavkom BRDM-2 ne dobija ništa u smislu osavremenjivanja svog arsenala oružja i vojne opreme. Ako se to uzme u obzir, ponovo se može postaviti logično pitanje da li se, u takvoj situaciji, Srbiji uopšte isplati vojna saradnja bilo kog tipa sa Rusijom – zaključuje Radić.

Кључно питање је шта "Запад" (тачније САД) нуди наместо ове сарадње. За сада, осим притиска у неких формалних заједничких обука са Националном гардом Охаја практично ништа, посебно не од опреме и наоружања. Нешто се купује од европских земаља, као и од Руса, и ту нема неких великих проблема. Проблем вештачки стварају САД, које с једне стране донирају наоружање и опрему суседним земљама, а са друге стране сарадња са Русијом им боде оче. Нека се Американци мало више "отворе" па ће се и Србија отворити.
« Last Edit: July 30, 2019, 07:58:26 pm by MOTORISTA, Reason: Uređen citat » Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #670 on: July 30, 2019, 08:41:31 pm »

"Данас" и Радић наводе воду на Зна-Се-Чију воденицу. Интересантно је, између осталог, да се овим БРДМовима налази хиљаду и једна мана, а донација оних Хамвија, најпростијих могућих и без икакве додатне опреме, се хвалила на сва уста.
Logged
torpedo011
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 222


« Reply #671 on: July 30, 2019, 10:21:50 pm »

ЧЕкај, ако је НАТО против руске опреме и наоружања, зашто онда нису зауставили испоруку БРДМ-2, МиГ-ова 29 и Ми-17?

Што се мене тиче, БРДМ-2 је добар јер може да плива за разлику од других возила која су нам поклоњена или која набављамо. Приметио сам да ових 10 највонијих има некакав сандук на месту млазнице позади, а да су са стране симетрично постављени неки поклопци којих није било у основној верзији. Надам се да су испоручени БРДМ-ови задржали способност да пливају.

Код старог модела између предње и задње осовине налазила су се по два помоћна точка са сваке стране који су се извлачили по потреби, а ради спречавања насађивања возила као и због повећања проходности. Сада тих точкова нема јер се на средини налазе врата.

И једни и други пишу нетачне ствари везано за све ово. Први говоре да се ради о ''зверима'', а други наводе да се овим ништа не добија. У сваком случају добро је да Србија добила ово што је добила.
Logged
relja
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 593


« Reply #672 on: July 31, 2019, 12:01:59 am »

Zapad više neće da toleriše vojnu saradnju Moskve i Beograda
Piše: G. Vlaović   30. jula 2019.


Na pitanje novinara kako su ova oklopno-izviđačka vozila ušla u Srbiju kada je Rumunija odbila da dozvoli transport preko njene teritorije, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je prisustvovao događaju u Nišu, nije želeo da odgovori. Ipak, on je tom prilikom kazao da su ta vozila „nekako došla“ i „pala sa neba“, a na konferenciji za novinare dodao da prilikom njihovog dolaska u Srbiju, kako je rekao, nisu prekršeni propisi. Sve to je prilično zbunilo javnost, odnosno stvorilo dilemu kako je vojna oprema dospela u Srbiju ako je prethodno zaustavljena na reci Dunav na teritoriji Rumunije.

– Potpuno je logično pretpostaviti da su oklopna vozila BRMD-2 prebačena iz Rusije u Srbiju transportnim avionima. ..........zaključuje Radić.

Izvor: www.danas.rs



https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2019&mm=07&dd=23&nav_id=1569482

Quote
Sleteli u Batajnicu: Ruski transporteri stigli u Srbiju

Beograd -- Trideset oklopnih transportera BRDM-2 stiglo je iz Rusije oko 13 časova na aerodrom u Batajnicu.
Izvor: Sputnik utorak, 23.07.2019. | 15:18

 Grin
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 879


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #673 on: July 31, 2019, 09:35:56 am »

Nemojte da ostavljate samo ovako linkove do vesti.
Ima razloga i zašto.
Za 10 godina je jako izvesno da taj link neće raditi odnosno neće nikuda voditi.
A pošto se iskopira ovako:

Sleteli u Batajnicu: Ruski transporteri stigli u Srbiju

23.07.2019.

Beograd - Trideset oklopnih transportera BRDM-2 stiglo je iz Rusije oko 13 časova na aerodrom u Batajnicu.

Reč je o realizaciji dela dogovora koji su postigli predsednici Vladimir Putin i Aleksandar Vučić o doniranju 30 ruskih tenkova i 30 oklopnih vozila za Vojsku Srbije.

Glavni adut BRDM-2 predstavlja teški mitraljez sa metkom kalibra 14,5 mm. Taj metak nastao je u Drugom svetskom ratu namenski za uništavanje tenkova iz protivtenkovskih pušaka. Borbeni komplet je 500 metaka.

 U ručno pokretanoj kupoli nalazi se i spregnuti mitraljez PKT 7,62mm, a posada je naoružana i standardnim ličnim oružjem za posade oklopnih vozila.

Danas se taj oklopni izviđački automobil koristi u u četama komandnih bataljona kopnene vojske i u svim tenkovskim i mehanizovanim bataljonima.

Tokom životnog veka ovo vozilo je za potrebe armija nekadašnjeg Varšavskog ugovora proizvođeno u mnogobrojnim verzijama različite namene.

Sada su aktuelni i mnogi projekti modernizacije ovog vozila, sa ciljem povećanja borbene vrednosti i upotrebnog veka, piše Sputnjik.

Ta vozila nekadašnja Jugoslovenska narodna armija nabavljala je od 1967. do 1985. godine i tada je stiglo oko 280 oklopnjaka.

U ratnim uslovima u pratnji pešadije pokazao se kao vrlo korisno vozilo zbog pokretljivosti i preciznosti mitraljeza. U današnje vreme u Vojsci Srbije jedino je operativna izviđačka verzija BRDM-2.

Izvor:
https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2019&mm=07&dd=23&nav_id=1569482

E sada već mogu da brišu, prekrajaju, kriju, projektuju... ali izvorna vest će ostati na Palubi.
Ko ne veruje, neka pogleda početke Palube pre 10 i više godina, i videće da jedan deo tih linkova ne radi odnosno ne vodi nigde (daje grešku).

Off
Vratite se putem interneta u '90-te na našem jugoslovenskom govornom području, (te godine su velikim delom naknadno ubacivane ne Internet mrežu), na nekim portalima koji imaju i te godine u javno dostupnoj arhivi. Ono kada vidim, imam utisak kao da sam živeo u inostranstvu a ne u Jugoslaviji.
Nisam gledao CNN i BBC i ostale kuće iz tih godina, ali bih tamo baš lepo mogao da se informišem ono što nismo radili, te da upoznam i spoznam sebe Grin Cool Grin
/Off
Logged
relja
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 593


« Reply #674 on: July 31, 2019, 03:15:17 pm »

Slažem se, Brok, samo, vest o sletanju aviona sa BDRMovima na Batajnicu je ranije preneta na temi o nabavkama i investicijama za VS, tako da vest sa B92.net već imamo prenetu u celosti.

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,2258.msg518260.html#msg518260
Logged
Pages:  1 ... 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 [45] 46 47 48 49 50 51   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 24 queries.