Na ovu temu bi se dalo dosta pisati, pa za početak jedan članak iz današnje
SD.
-----------------------
Kvaliteta usluga brodara glavni je čimbenik konkurentnosti u pomorstvu, ali tu svakako treba uključiti i sposobnost kompanije da u svojem poslovanju jamči sigurnost i zaštitu okoliša.
Mjerama koje se poduzimaju kako bi se povećala pomorska sigurnost i spriječilo onečišćenje, kao što su konvencije SOLAS, MARPOL i STCW, dijagnosticira se stanje sigurnosti na brodu, te se pripremaju potrebni dokumenti i razni materijali za podršku zapovjednicima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Cilj je predvidjeti, planirati, programirati i nadzirati logistiku koja će biti najprimjerenija na brodu i u kompaniji. Zadatak je pridonijeti suvremenom menadžmentu u pomorstvu, kao sredstvu boljeg upravljanja i razvitka pomorskog prometnog sustava, jačanju individualne kompetencije pojedinca i stvaranju dobre strukture za odgovore na buduće izazove.
Upravljanje krizom podrazumijeva vrlo složene operacije u koje moraju biti uključeni svi resursi i pojedinci koji su ugroženi. Zbog toga je potrebno educirati se i pripremati, ali i razvijati što bolju suradnju sa susjednim državama te institucijama EU-a. Nove mjere koje se poduzimaju kako bi se povećala pomorska sigurnost na Jadranu i njihov uspjeh ovise o onome tko ih primjenjuje, dakle o njegovoj stručnosti i vještini.
U slučaju kada se treba donijeti ključna odluka za brod koji se našao u nevolji zbog bilo kojeg razloga (nevremena, tehničkog kvara, problema s posadom...), koja se temelji na odlukama viših razina odlučivanja, rezultat može narušiti učinkovitost sustava, a posljedice mogu biti katastrofalne.
Sustav za podršku odlučivanja (SPO) minimizira mogućnost donošenja pogrešne odluke, a on pruža potpunu podršku odluci nadležne osobe pružajući joj sve potrebne informacije i upozorenja u pravo vrijeme. Projekt “Određivanje mjesta zakloništa za brodove u nevolji u RH” rezultirao je izradom baze podataka “Adria-GIS“ i računalne aplikacije “SPO Zakloništa“ koja je od 2007. u upotrebi u Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, čije je sjedište u Rijeci.
No, Barcelonska konvencija o zaštiti Sredozemnog mora uključuje širu mediteransku suradnju između industrijskih sektora i javnih institucija u regiji odgovornih za aktivnosti protiv onečišćenja mora. Prijedlog osnivanja regionalnog intervencijskog plana protiv iznenadnog onečišćenja Jadrana ujedno je temelj začetka europskih integracija, a uključio bi sve zemlje na obalama Jadranskog mora.
Po uzoru na druge mediteranske zemlje koje imaju svoje intervencijske planove, u sklopu plana Adriaticpol svake bi se godine organizirale simulacijske reakcije na slučajno onečišćenje mora, te sastanci nadležnih tijela Hrvatske i susjednih zemalja. Takve bi aktivnosti nadležnim tijelima omogućile osiguranje bržeg odgovora na stvarno onečišćenje, razvijanje novih tehničkih rješenja, stjecanje boljeg razumijevanja svojih organizacija za borbu protiv onečišćenja, te razvoj svojih sustava na osnovi zajedničkog iskustva.
Dakle, svaka zemlja imala bi koristi od iskustava svojih susjeda, a ujedno bi to bila prilika za upoznavanje, familijarizaciju i timski rad svih odgovornih institucija u slučaju iznenadnog onečišćenja Jadrana. Odgovoriti profesionalno u skladu s međunarodnim kodeksom o uzroku pomorske nesreće, okolnosti su i pitanja na koja danas, na početku 21. stoljeća, čovjek još nije dao pravi odgovor.
Velike pomorske nesreće obično za sobom donesu i nove pomorske zakone, što nam ukazuje na činjenicu da Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i njezina legislativa uvijek idu iza pomorskih katastrofa. Naša nadležna ministarstva prihvatila su načela IMO-ove rezolucije o zaštiti mora i priobalnog pojasa, a Hrvatska je, što se tiče pomorskih propisa, već odavno u Europi jer je unaprijed usvojila zahtjeve EU-a, znatno prije ulaska u Uniju.
Kao prijedlog preduvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite Jadrana od onečišćenja zasigurno je suradnja sa susjedima, osnivanje intervencijskog plana, organizacijska kultura koja temelji svoj rad na multikulturološkom i timskom sustavu vrijednosti, te nacionalni pomorski upravitelj, kao glavni zapovjednik i oslonac državnog djelovanja na moru.
PIŠE mr. Martin Bilić
