PALUBA
March 29, 2024, 12:38:56 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5]   Go Down
  Print  
Author Topic: Ускршњи устанак у Ирској 1916. године  (Read 7703 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #60 on: January 02, 2022, 12:18:42 pm »

Beogradske novine, 1. augusta 1916. Bernhard Shaw za Casementa.
Sada se u jednom dopisu u 'Manchester Guardianu' i Bernhard Shaw opredjeljuje o pitanju, koje sada u veliko zanima sve engleske listove, naime hoće li se izvršiti smrtna presuda izrečena nad Sir Roger Casementom. Shaw se u naprijed ogradjuje protiv toga, da on govori iz kakve sentimentalnosti. Casement je, veli, stavio na kocku i proigrao svoj život. Ako se dakle izvršenje presude pokaže kao pametna mjera, ne treba njime oklijevati. 'Hoću čak da odem tako daleko, veli Shaw, da priznam da ne bi bilo zgoreg, da se objese svi ljudi preko 52 godine, koji učestvuju u javnome životu - ma da bi i ja sam u tome slučaju morao iskusiti tu mjeru, kad bi za cijelu Evropu važila takva odredba, možda bi danas stvari u svijetu bolje stojale'.
Shiaw dalje veli, da Casementov slučaj ne treba da se smatra kao izvanredan slučaj. Naša javnost zna I za druge izdajnike - prije svega Christian de Wet. 'Ako bi de Wet bio poštedjen, a Casement obješen, to se može samo zakjlučiti, da je Casement platio glavom ne kao izdajnik, već kao Irac. Mi u ostalom svi znamo čitav niz neosudjenih i čak šta više neoptuženih izdajnika, koji su znatno doprinjeli vjerovanju u Njemačkoj, da se mi nećemo umješati, ako bi ona napala Francusku. Pošto sva ta gospoda (pisac misli na Carsona i ulsterske buntovnike u proljeće 1914. godine) pripadaju istoj pоlitičkoj stranci, to će činjenica da su ostali nekažnjeni, a u slučaju da Casement bude obješen dopustiti još i taj zaključak, da je Casementova krivica bila ne samo u tome što je blo Irac, već što je bio irski nacijonaIista'.
'Cascment, kao god i Sir Edvard Grey i svi diplomati od zanata, dobro zna da je za sve narode najbolnija tačka britanske svjetske moći naše gоspodarstvo nad morem. On je zaključio, da će, ako bi Engleska ikad bila pobjedjena, pobjedilac prije svega voditi računa o tome, da nam se za budućnost onemogući zatvaranje mora, a pošao je sa pretpostavke da bi za taj cilj bilo najprostije i najefikasnije sredstvo stvaranje nezavisne irske kraljevine, čiju bi osobinu kao 'otvorena vrata' na moru garantovale antiengleske sile. Njegovi su pogledi u tome pitanju poznati. Ja dalje zaključujem, da je smatrao kao dovoljno vjerovatnu pobjedu središnjih vlasti u ovome ratu, da pod tom predpostavkom stupi u pregovore sa njemačkom vladom, imajući u vidu gore spomenuti cilj. To jе pak bila potpuno opravdana politička špekulacija. Ne može se po zdravom razumu zabraniti takvom Ircu, da tu mogućnost priželjkuje i da na njenom ostvarenju radi - čak i ne s obzirom na neku klevetničku vjernost, koju bi dugovao britanskoj imperiji. Što se tiče pitanja vjernosti prema Engleskoj, Casement se potpuno jasno iskazao. On je obratio pažnju na to da pet vjekova tursko gospodarstvo na Balkanu po mnijenju engleskoga naroda nijesu oduzeli pravo ni jednome Srbinu, da se bori za svoju nezavisnost, te je on sasvim logično zaključio, da isto toliko vjekova engleskog gospodarstva ne može oduzeti pravo Ircima, da čine to isto. Što se Srbije tiče, to mi u Engleskoj još dan danji toliko odlučno zastupamo gorespomenuto mnijenje, da čak ni dogadjaj, kojemu bi kod nas odgovaralo recimo ubijstvo waleskoga princa u dublinskim ulicama, nije bilo u stanju da ovo narodnosno pravilo uzdrma u našim očima i da nas spriječi da ga čak šta više branimo i oružanom silom. Izgleda mi, da se što se toga navoda tiče ne može protivureći Casementu'.
Veli se još, piše Shaw, da je Casement udario po ruci, koja ga je hranila. Onome, koji to govori moram predočiti moj slučaj. Ja sam u Njemačkoj dugo godina nalazio posla kao pozorišni pisac - a isto tako i kod austrijskoga cara u Beču, pošto sam služio kod dvorskog pozorišta u Beču, - koje čini sastavni dio carevih ličnih izdataka - a dobivao sam hiljadama funti šterlinga za moj rad. Znači, da su me tamo priznavali, dok su mi engleska pozorišta prezrivo zatvarali vrata. Bio sam prinudjen da svoj posljednji veći komad predam javnosti u Berlinu, da bi spriječio da komad bude u začetku ugušen pogrdama, koje bi engleska štampa slala na sve strane svijeta. A je li zbog toga moja dužnost, da se borim za Njemačku i Austriju? A kada sam svoj glas, što sam ga neosporno stekao u Njemačkoj, upotrijebio za to da se kao prvi izrazim protiv Njemačke, da bih time ubjedio cio vanengleski svijet, jesam li time udario po ruci poštovanja dostojnog Franju Josipa, čiji sam hljeb jeo? To niko ne može tvrditi. Ja se nadam da ni jednoga časa nijesom bio nezahvalan. Ja sam se odrekao da učestvujem u opštoj povici i da se bacim blatom na Nijemce, te nijesam ništa rekao protivu njih, što nijesam več rekao u vremenu kada su najžarkiji engleski rodoljubi priredjivail u Londonu njemačkome caru svečane iluminacije i trijumfalne lukove za doček prilikom njegove posjete. Ali što se njemačkoga napada na Francusku tiče to jesam i ostajem skrupulozne savjesti i moram se prema tome opredjeliti. - Isto pravo može za sebe tražiti Casement i opredjeliti se prema svome ubedjenju, a njegovo ranije službovanje pokazuje da njega nije rukovodila ni mrzost ni pakost'.
Sa Casementom bi trebalo, završujе Bernhard Shaw, poslupati kao sa zarobljenikom. To je kanda i mišljenje neutralaca, a njihovo je dobro mišljenje o Engleskoj za nju važnije nego li vlastita želja za osvetom. 'U Irskoj će ga slaviti kao narodnog junaka i mučenika ako bude izvršena smrtna presuda - a možda za špijuna, ako ne bi bio obješen. Možda bi se iz toga razloga Casement jako odupro mome pokušaju da spriječim njegovu smrt. Ali Irska ima već i suviše junaka i mučenika, a kada bi Engleska u izlivu svoga temperamenta htjela sada stvoriti još mučenika, značiio bi da ona nije umjela izvući pouke iz istorije, i da će i dalje, kao što je to sada slučaj, a da to Engleska i ne osjeća posredno njoj vladati baš Casementovi sunarodnici'.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #61 on: January 02, 2022, 12:25:57 pm »

Beogradske novine, 5. augusta 1916. Casement.
Englezi su pogubili Casementa, ma da su se za njegovo pomilovanje zauzele mnoge ugledne ličnosti, medju njima tobož i sam Papa. Prema postojećim zakonima Englezi su svakako imali pravo da stave pod sud Casementa i da puste presudu vojnoga suda da ide svojim tokom. Mi nećemo da podražavamo licemjerstvom, kojim moralisti u sporazumnim državama optužuju Austro-Ugarsku za varvarstvo i pravno ubijstvo, zato što je jednoga izdajnika kaznila prema državnim zakonima, koji se specijalno što se te krivice tiče, poklapaju sa kaznenim zakonima gotovo sviju zemalja na svijetu. Casementov je slučaj unutarnja engleska stvar, ako su vlastodršci u Londonu smatrali, da ne smiju popustiti pritisku vršenom od strane Amerike i Vatikana, te da moraju jednom za svagda učiniti Casementa bezopasnim, to je njihova stvar. A naša je pak stvar, koje se ne možemo odreći, da uputimo svijet na duboki jaz, koji postoji izmedju engleskih riječi i engleskih djela. Koliko su sporazumne sile, a na njihovom čelu Engleska, tvrdile da one vode rat za slobodii čovječanstva, za napredak naroda, koji je u veliko stavIjen u pitanju od strane središnjih vlasti, za male narode za civilizaciju, za demokraciju, za pravo potištenih, te još za čitavo tuce drugih stvari, koje u sebi sadrže sve što je dobro i plemenito na ovom svijetu. Evo već dvije godine, svakoga dana čujemo kako se svi naši neprijatelji: Englezi, Francuzi, Rusi, Marokanci, Singalezi, Talijani, Kurge, Anamiti, Tonkinezi i t. d. bore protiv opasnosti koja prijeti kulturi od varvara Nijemaca i Austrijanaca. Na tome putu ka višoj kulturi, prekriljenom stotinama hiljada Iješeva pogubijenje Casementovo predstavlja markantnu etapu. Jer kad bi čovjek htio uzeti za gotov novac licemjrerne riječi, kojima Englezi kite borbu za svoje čisto poslovne interse, Casement bi baš prema engleskom shvatanju bio jedan od najistaknutijih boraca za stvar sporazuma. Nesumnjivo je utvrdjeno, da se on borio za prava potištenih naroda, i to jednog podjarmljenoga i mučenoga plemena, za koje bi u Londonu trebali da pokažu prečega interesa nego li za Srbe i Jermene. Jer Irska, za koju je Casement metnuo glavu u torbu čini u sastavu sa Engleskom sjedinjene kraljevine Velike Britanije, a kad Engleska nije zazirala od toga, da rasplamti rat zbog malih naroda, to bi čovjek morao smatrati, da to svjetlo načelo zaštite malih naroda u Engleskoj već od pamtivjeka važi kao svetinja. U stvari pak baš ta zemlja već se sedam stotina godina bori za svoja prava, za svoju kulturu, za svoju nacijonalnu slobodu, te za sve ostale duševne vrijednosti, što i Engleska u ovome ratu želi izvojevati cijelom svijetu. A razlog zašto Casement, koji se dušom i tijelom bio založio za tu svoju otadžbinu, ipak nije važio kao punopravan saborac, već je čak šta više baš zbog toga došao do vješala, vrlo je važan. Naime sva ta prava, za koja se Irska bori, nijesu joj osporavana od omrznutih Prusa, već od Engleske, pravedne i blage prijateljice i zaštitnice sviju naroda. Naime takva prava mogu tražiti samo oni narodi, koji nijesu tako srećni da žive u okviru granica velike britanske imperije. Ne Irska ili Indija, već Njemačka iii Austro-Ugarska imale su da se usreće sa blagodatima prave kulture, a Casement je počinio fatalnu i sudbonosnu grješku, kad je smatrao da se govori engleskih ministara puni idealizma i humanosti odnose i na Irce.
I ako je tim pogubljenjem propao samo jedan jedini ljudski život, danas kada na bojištima dnevno ginu hiljade, ipak će baš ova žrtva mnogo uvećati bol i tugu. Jer Irska sa Casementom zadobija jednog novog mučenika, a njegovi sunarodnici rasplamtiće se u ogorčenom gnijevu i neće moći suzbiti žudnju za osvetom. Nećemo se upustiti u diskusiju, je li bilo pametno što je engleska vlada dala da se izvrši presuda nad omrznutim Casementom. Ali svakako, da irsko pitanje, koje je več znatno pooštreno propašću poravnjanja sa irskim poslanicima, nije ni u koliko ublaženo ovim pogublienjem. Aii za neprijatelja Engleske, kao i za neutralne države slučaj Casementov opet je jednom pokazao u pravoj boji kakav je rat četvornog sporazuma za male narode. Doduše nije ni bilo potrebno tako strašnim primjerom prikazati odnos Engleske prema malim i potištenlm narodima, jer je svak davno znao, da u Engleskoj postoji jedno pored drugog fraziranje puno sviju moralnih načela, a u praksi najsvirepiji system potiskivanja.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #62 on: January 03, 2022, 10:08:23 am »

Beogradske novine, 5. augusta 1916. Pojedinosti o pogubljenju. K. B. Rotterdam, 4. augusta.
Ovdašnji 'Maasbode' objavljuje vijest 'Central News' iz Londona, prema kojoj je pogubljenje Casementovo izvršeno vješalima. Publicl prilikom izvršenja presude nije bio dozvoljen pristup, ali se pred zgradom zatvora Pentonoille, gdje je ono izvršeno, bila iskupila ogromna masa svijeta.

K. B. London, 4. augusta.
Reuterov ured javlja, da je danas u devet sati prije podne izvršena smrtna presuda nad vodjom Iraca Sir Roger Casementom.

Amerikanski sud. (Naročiti brzojav 'Beogradskih Novina'.) Haag, 4. augusta.
Poznati američki vlasnik novina Hearst naredio je svima svojiin listovima da donesu uvodnik, u kojemu se ima slaviti Casement, i u kojemu da se kaže, da Engleska iz dogadjaja u Irskoj neće nikako izvući pouku, sve dok jednom revolucija ne bude krunisana uspjehom.

Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #63 on: January 03, 2022, 10:10:24 am »

Beogradske novine, 6. augusta 1916. Ulične demonstracije u Dublinu. K. B. London, 5. augusta.
Prema vijestima, koje su ovamo stigle, bilo je u Dublinu na dan pogubljenja Casementa velikih uličnih demonstracija; narod se odupro vojsci te je bilo krvavih uličnih borbi. U svim crkvama Dublina održane su za Casementa zadušnice. Iz crkvi narod je jurnuo na ulice i priredlo je tužne ophode. Sve ulice grada Dublina bile su vojskom posjednute.

Sinn-Feinskl pokret. - Manifestacije za Njemačku. K. B. London, 5. avgusta.
U donjem je domu prigodom rasprave irskog pitanja, rekao minister predsjednik Asquith, da se u mnogim dijelovima Irske ponovno pokazao znatan pokret Sinn-Feinskih društava, koji je u mnogim mjestima poprimio agresivan značaj, a u mnogo je slučajeva na žalost došlo do javnih manifestacija simpatije Njemačkoj. Svagdje je bilo dovoljno vojne i redarstvene snage, da se odmah u početku uguši mogući novi ustanak.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #64 on: January 03, 2022, 10:14:36 am »

Beogradske novine, 7. augusta 1916. Zvanični izvještaj o smaknuću Casementa. K. B. London, 6. augusta.
Poslije pogubljenja Casementa objavljeni zvanični izvještaj veli: Engleska je vlada u toku rasprave došia do dokaza, da je Casement zaključio sporazum sa njemačkom vladom, kojim je izrično opredijeljeno, da se irska brigada, koju je Casement pokušao da sastavi iz zarobljenika, upotrijebi u Egiptu. 'Fresmans Journal' piše o pogubljenju: Glupost te odluke engleske vlade tako začudjava, da se mora strepiti pri pomisli, što je sudbina naroda ove države položena u takve ruke.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #65 on: January 03, 2022, 10:53:27 am »

Beogradske novine, 8. augusta 1916. Ponovo postavljanje irskog vice-kralja. K. B. Beč, 7. augusta.
Zvanično se javlja iz Londona: Lord Winborne ponovo je postavljen za vicekralja Irske.

Pogubijenje Casementovo. Opisi engleskih listova. (Naročitl brzojav 'Beogradskih Novina'.). Amsterdam, 7. augusta.
Engleski listovi imaju dugačke opise o dogadjajima, koji su se zbili prilikom pogubljenja Casementovog u tamnici. Čas izvršenja presude oglašen je kao obično zvonjenjem tamničkog zvonca. Sveštenik Mac Corrani primio je jedan dan ranije Casementa u katoličku vjeru i ispratio ga je do gubilišta. Po izvršenoj presudi sveštenik je pričao, kako je Casement hrabro prišao vješalima, mirnim riječima preporučio svoju dušu Bogu i umro za svoju otadžbinu. Lješ nije predat rodbini radi sahrane.

Amerika i Casement. (Naročiti brzoјav 'Beogradskih Novina'.) Basel, 7. augusta.
Washingtonski senat primio je poslije burne debate rezoluciju, u kojoj se veli, da je pogubljenje Casementovo bilo čin prekomjerne strogosti.

Raspoloženje u Engleskoj. (Naročiti brzojav 'Beogradskih Novina'.) Rotterdam, 7. augusta.
'Times' veli u jednom članku: Ne treba se sada, kada nema još ni traga o kakvoj odluci, upuštati ni u proricanja, koja bi možda mogla izazvati izvjestan pesimizam.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #66 on: January 03, 2022, 10:56:41 am »

Beogradske novine, 10. augusta 1916. Izjave simpatije za Casementa. (Naročitl brzojav .'Beogradskih Novinа'.). Zürich, 9. augusta.
Povodom pogubljenja Casementa traju izjave u Irskoj neprekidno. Milanski 'Secolo' javlja iz Londona, da je njegovom dopisniku zabranjen put u Dublin. Iz svih krajeva Irske stižu vijesti o znatnorn obnavljanju Sinnfeinskog pokreta.

Engleska i Amerika. Prijedlog za prelom dipiomatskih odnosa. K. B. Berlin, 9. avgusta.
Zastupnik Volffovog ureda u Washingtonu javlja brzojavom bez žica, da je na 2. augusta član kongresa Gallivan, iz države Maschusette, u domu reprezentanata podnio prijedlog, da se prekinu diplomatski odnosi sa Engleskom. Predlagač obrazlaže svoj prijedlog time, što Engleska nije dozvolila da se iskrcaju u Irskoj dva amerikanska gradjana Thomas Hughes Kelly i Joseph Smith, kojima su povjerena pomoćna sredstva i novac za stradajuće Irce. Pošto obojica poseduju amerikanske putnice, amerikanski su gradjani, a osim toga imali su kod sebe preporučno pismo državnog tajnika Lansinga, držanje je Engleske uvrijeda za Ameriku.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #67 on: January 03, 2022, 11:30:31 am »

Belgrader Nachrichten, 11. augusta 1916. Casement Hinrichtung. Absch in Amerika. K. B. New-York, 10. August.
Das Wolff-Bureau berichtet: Die Hinrichtung Casements durch den Strang reif hier die grösste Abscheu hervor. 'Evening Post' bezeichnet sie als Regierungsaberwitz, der der höchsten politischen Erfahrung zuwiderlief und England für mehr als ein Jahrhundert in den Augen der Irlӓnder als grausamen Unterdrücker hinsrelle. 'Eveninfg Sun' schrebit: Vom gesichtspunkte der Versöhnung mit Irland und vom internationalen Gesichtspunkte aus war die Hinrichtung Casements einer der erstaunlichsten Missgriffe der Geschichte.

превод са немачког

Београдске вести, 11. август 1916. Погубљење Касемента. Збогом Америко. К.Б. Њујорк, 10. август.
Волфов биро извештава: Погубљење Кејсмента вешањем овде изазива највеће гађење. 'Ивнинг Пост' то описује као владину оштру шалу која је била у супротности са највишим политичким искуством и која је Енглеску више од једног века чинила окрутним угњетачем у очима Ираца. 'Ивенинг Сун' пише: Са тачке гледишта помирења са Ирском и са међународне тачке гледишта, погубљење Кејсмента била је једна од најневероватнијих грешака у историји.


Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #68 on: January 03, 2022, 11:33:27 am »

Након пораза Србије и успоставе аустроугарског режима на њеној територији, сви српски листови су били забрањени. Аустроугарски Гувернман је одмах почео да издаје своје гласило Beogradske Novine. Ова дневна новина је објављивана латиницом на српско-хрватском језику, ијекавицом. Новина је имала и своје немачко издање, Belgrader Nachrichten, а од јуна 1916. и мађарско. Будући да су новине штампане латиницом, тешко се може рећи да су биле намењене становништву Србије које је у то време познавало углавном само ћирилицу. Служиле као информатор аустроугарској окупационој администрацији и трупама из крајева Аустро-Угарске насељених српским и хрватским становништвом. Немачко (мађарско) издање служило је њиховим колегама који су говорили немачким (мађарским) матерњим језиком. Уредник с-х издања био је гроф Јурај Оршић-Славетићки. Тираж новина није навођен.
У теми је приказано извештавање окупационих новина о Ускршњем устанку у Ирској 1916. године, којим је Немачка покушала да дестабилизује Британију. Коришћени су новински чланци објављени у листу Beogradske Novine у току фебруара, марта, јула и августа 1916. и Belgrader Nachrichten-a за април, мај и јун 1916. год.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #69 on: January 06, 2022, 10:10:28 am »

Roger David Casement.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Sir Roger Casemen.jpg (180.56 KB, 534x862 - viewed 1 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.028 seconds with 23 queries.