Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 19 014
Jednakost, Bratstvo, Sloboda
|
|
« Reply #1 on: October 09, 2008, 10:50:12 am » |
|
Izdvojeno
Godišnjica ubistva Aleksandra I
9. oktobar 2008. Na današnji dan pre 74 godine, u atentatu u Marselju, ubijen je kralj Aleksandar I Karađorđević.
Atentat su organizovale makedonska revolucionarna partija VMRO i ustaše Ante Pavelića. Direktni izvršilac ubistva bio je član VMRO-a Vlado Georgijev, koji je likvidiran odmah nakon atentata.
Kralj je ubijen u svom automobilu u toku parade na ulici, a u napadu je izgubio život i francuski ministar inostranih poslova Luj Bartuj.
Sumnja se da su u ubistvo kralja Jugoslavije bile umešane i države poput Italije, Mađarske i Nemačke. Pred Društvom naroda pokrenuta je i istraga povodom umešanosti nekih zemalja, kada je, po rečima istoričara Momčila Pavlovića, i prvu put spomenut izraz međunarodni terorizam.
„Velike sile su svojom politikom i manipulacijama, zbog stanja koje je vladalo u Evropi, odvukle pažnju od Italije, tako da je Jugoslavija usmerila krivicu na Mađarsku“, objašnjava Pavlović.
Kralj Aleksandar bio je jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih vladara. Spoljnu politiku je bazirao na očuvanju i unapređenju prijateljskih odnosa s velikim silama, ali i na aktivnostima da se stvori tzv. Mala Antanta, čiji je cilj bio odupiranje nacizmu.
Začetnik je ideje o jugoslovenskoj državi, što ga je koštalo života, kaže član Krunskog saveta Dragomir Acović i dodaje: „Ko je sve učestvovao u organizaciji njegovog ubistva i koliko im je vremena trebalo da ga spreme, govori o njegovom značaju koji prevazilazi malu zemlju poput tadašnje Jugoslavije.“
Istoričari se slažu da bi tok istorije na našim prostorima verovatno bio drugačiji da kralj nije ubijen. Atentat je bio velika prekretnica, jer od tog momenta počinje završna kriza tadašnje države koja nije mogla biti zaustavljena, navodi istoričar Čedomir Antić.
„Veliko pitanje kako bi se stvari razvijale da je ostao u životu. On je bio mlad i verovatno bi ostao politički aktivan tokom četrdesetih i pedesetih godina prošlog veka“, kaže Antić.
Atentat na kralja Aleksandra ostao je zabeležen, takođe, kao nijedan drugi atentat, jer je snimljen kamerom do poslednjeg detalja. Kuriozitet je da je autor tih snimaka francuski snimatelj Edmond Deskomb preminuo odmah nakon ubistva od posledica srčanog udara izazvanog stresom.
|