Da li je moguće obnoviti proizvodnju MBT na prostorima ex YU

[Solaris]

Temica nastala izdvajanjem postova iz M84, dodao sam i glasanje, ako ima ideja za kvalitetnija pitanja napišite.
Odmah ću napisati da sam glasao za opciju 1.

poz.

[Morskoprase]

U naćelu sve su opcije moguće, sve je samo pitanje interesa. E sad... Da imamo normalne države, vlastita proizvodnja naoružanja bila bi više-manje normalna. A pošto politici rade u interesu privrede i države pa time i ljudi, politićari bi poduprli privrednu iniciativu suradnje. Ali pošto imamo takve države i politićare, kakve smo izabrali, ti rade iskljućivo ono, šta im serviraju iz Brisela ili Amerike. Time je moguće po mom mišljenju samo neki oblik proizvodnje pod kontrolom vanjskog "šefa"-za to sam i glasovao. Ali pošto MBT nisu baš samo ćelićni šarafi, koje se prodaje na kilo i tone, to će vrhnje-proizvodnju tenkova- pokupiti države, koje su ostale "normalne". Kad ovako pišem, mislim, da sam se čak i zahebo glasanjem ali sam ipak mali optimista.

[pp5d6 posejdon]

Možda sam ja malo dasadan i teško razumijem neke stvari ali ću probati još jednom.
Proizvodnja MBT na prostorima zemalja ex. SFRJ je obnovljena.
Zemlja u kojoj se to dogodilo zove se Republika Hrvatska.
Zadnji značajniji ugovor za proizvodnju novih tenkova M-84A4 potpisan je 1999/2000. i potvrđen 2001. godine. Taj ugovor je bio iznosio 186 milijuna hrvatskih kuna.Realiziran je u cijelosti 21.srpnja 2003. isporukom 20 novih tenkova.
Da HKoV ima potreba za novim tenkovima novi tenkovi bi se i sa sutrašnjim danom bez ikakvog ,ponavljam,ikakvog problema proizveli u tvornici ĐĐSV.
Nemojte kaj zamerit.

[Lox]

Pretpostavka je da tenkovi na ovim prostorima više neće biti borbeno upotrebljavana, stoga se nameće zaključak da ne treba niti ulagati ogrnomne novce u njihovu modernizaciju da bi se dobilo opet ne baš najkonkurentniji tenk. Ono što se može, a ĐĐ je tome najbliži, je usvojiti mogućnost modernizacije koja se može ponuditi na tržištu. Da bi se pak to postiglo potrebno je da ĐĐ modernizira ili djelomično modernizira nekoliko tenkova, da bi stekao referencu. Sad je potrebno procjeniti učinke toga, isplati li se. Ono što se radi s helikopterima se očigledno želi i s tenkovima. Ipak, smatram da helikopteri imaju veće šanse ponuditi se tržištu nego M84. Svjejedno ne treba odmah odbaciti tu mogućnost. Ukoliko se ostvari neka suradnja s Ukraincima postoji i neka mogućnost izlaska na treća tržišta. Ovdje govorimo o remontu i modernizaciji svih derivata T72.

[Morskoprase]

Sad će se to čuti kao duel ali nekako ne mogu šutiti. I Srbija i Hrvatska u stanju su prema preostaloj tehničkoj dokumentaciji sa manjim prinakama proizvesti MBT. Pod tim podrazumevam proizvodnju municije, šasije, kupole, topa, prenosa i većeg dela motora. No tu su još FCS, RCWS, C2 sistem i veze, gusenice, opto-elektronička sredstva, sistem aktivne zaštite, turbine. Normalno, ne sumnjam, da je moguća proizvodnja svih tih komponenti u državi ali po kojoj ceni, u kojem vremenskom razdoblju i sa kakvim karakteristikama. U mogućnost integracije ne sumnjam. I sve se to ponovo svede na novčanu stranu, koju osigurava privreda. Dali je moguće reći, da je time obnovljena proizvodnja? Po mom mišljenju veći dio stvari koji bi falile, zapale bi pod kontrolu izvoza do konačnog kupca. Time bi se izgubila mogućnost prodaje svim zainteresiranim strana te ogranićila samo na one, koje pogoduju određenom profilu. A to znaći, da ti drugi diktiraju proizvodnju i prodaju, što u konačnom izdanju znaći, da nemaš vlastitu nezavisnu proizvodnju bilokog na tom principu proizvedenog sistema naoružanja.

[DusanC]

exYU u DjDj moze proizvoditi tenk na principu proizvodnje Fiat Punta u Kragujevcu:
Uvezi sve (sem nesto kablova) pa sklopi.
Pa onda je bolje kupcu da takav tenk/modernizaciju uradi kod Rusa ili Ukrajinaca.

A ako proizvodite razmislite sta se desi kad vas zeznu za neku sitnicu iz uvoza pa menjate sa drugom i tako 1000 puta. Dobijete svaki primerak frankenstajn.
Sto bi nas zeznuli? Nikome nije u interesu da mi to radimo.

Posto pisem sa telefona raspisacu se za par dana kad budem kraj racunara ako ima interesovanja za detaljnu analizu.

[fubar]

Recimo ovako, od ex Yu, DjDj ima najvece znanje i iskustvo na tom podrucju pa tako i najvece predispozicije za proizvodnju MBT.
Naravno, taj tenk bi tek u nekom iznosu od 30-40% bio "domaci proizvod". Ipak mislim opcenito na buducnost tenka na modernoj bojisnici da se bolje fokusirati samo na programe modernizacije familije T-72 ili razvoj nekog pristupacnog domaceg manjeg oklopnjaka ili gusjenicara.
Sve se to moze ali problem je novac. Kako ces ti nekome prodat modernizaciju na D standard ako tvoja vlastita vojska nije za referencu na D standardu...

[dzumba]

Posto pisem sa telefona raspisacu se za par dana kad budem kraj racunara ako ima interesovanja za detaljnu analizu.

Било би занимљиво прочитати твоју анализу.

[Jester]

Upravo zbog toga je i otvorena ova tema da svak iznese svoje mišljenje ukoliko je ono stručno izneseno i objašnjenjo temljem vlastitih iskustava i saznanja tim bolje za samo obogaćivanje teme da se odmaknemo od trivijalnosti. U ovom slučaju mišljenja sam da je ovo itekako moguće jer postoje itekako dobri temelji za razvoj i modernizaciju novog modela u kojeg bi se implementirala sva dosada skupljena bogata znanja i iskustva ,te sam uvjeren da je sve stvar političke volje kako naših zemalja tako i možebitnog "zelenog svijetla" izvani. Novac u ovom slučaju nije ograničavajući faktor ukoliko bi odgovorni izradili kvalitetnu financijsku analizu kako prikupiti novac te kojim ga putem kanalizirati u ovaj projekt odnosno kako ga u krajnjoj mjeri oploditi tj. višestruko umnožiti.

[bitanga]

Kao što je Posejdon rekao, proizvodnja je odavno obnovljena , ali ono što je zanimljivije od toga je kako brzo je to završilo. Ne zbog proizvođača, nego zbog naručitelja. I u tom grmu leži ne zec nego grmalj. ĐĐ može proizvesti tenk. Ali, bez domicilne vojske, jer Hrvatska vojsku nema, koja bi taj tenk kupila u količini od parsto komada nema ni priče o izvozu. Kako su završili pregovori i prezentacije Degmana I modernizacije m84 ili t72 raznim zainteresiranim stranama od Azerbejđana do Kuvajta? Završili su na pitanju održive opskrbe djelovima na primjeru domaćih oklopnih snaga.
Kora od banana državice koje su nekad činile Jugoslaviju nemaju vojsku, niti novca za istu, niti će ih ikada imati. Jedan novi tenbk godišnje koliko bi mogli platiti niko im neće napraviti.
Kao i obično, nema tu krivnje vani, samo unutra. Jer, koliko se u Hrvatskoj voliki pozivati na vanjske utjecaje koji su doveli do nestanka podmornica, raketa ili odustanka od Degmana, bolna je činjenica da su Degmana upucali hrvatski ministri obrane i predsjednici vlada, a ne strane agenture.

SLUČAJEVI KAKO JE "POKOPAN" AMBICIOZNI PROJEKT DOMAĆEGA TENKA
RONČEVIĆEVA ZOLJA RAZNIJELA DEGMANA

Prvi preduvjet za ostvarivanje ambicioznog izvoznog plana "Đure Đakovića" bio je da MORH naruči prvu količinu degmana, tenka napravljenog prema NATO-ovim standardima. No, ministar obrane sve je to raznio svojim izjavama

ZAGREB - Nedavni posjet novog hrvatskog ministra obrane Berislava Rončevića slavonskobrodskom "Đuri Đakoviću" sasvim je sigurno deprimirao ambiciozne čelnike holdinga koji je, nakon 13 godina stvaranja gubitaka, sada napokon počeo ostvarivati dobit. Oporavak slavonskobrodskog diva trajao je vrlo dugo, a budućnost i ponovni iskorak na svjetsko tržište vojne opreme "Đuro Đaković" je temeljio na konačnom početku serijske proizvodnje suvremenog tenka degman. Izjava kako MORH neće naručiti degmane, premda je godinama upravo ovo ministarstvo požurivalo razvoj novog hrvatskog tenka, šokirao je sve u "Đuri", a pogotovo objašnjenje Rončevića da "proizvodnju valja prekinuti, jer nije perspektivan u sustavu kolektivne sigurnosti NATO-a".

Ministar obrane Berislav RončevićŠtoviše, ovih je dana na HTV-u Rončević — valjda iznerviran kritikama i izjavama iz holdinga "Đuro Đaković" da je ovakva odluka za njih moguća katastrofa i da slijede brojna otpuštanja — ustvrdio kako mediji glorificiraju degmana, a on "još nije testiran, ne zna se hoće li i kako će uopće voziti". Ova izjava duboko je uvrijedila stručnjake holdinga, koji već desetak godina rade na razvoju degmana.

Riječ je o stručnjacima koji nastavljaju tradiciju staru gotovo 25 godina, a jednostavnije rečeno, njihov je posao da od platforme sovjetskog tenka T-72 razvijaju znatno modernije tenkove. I to je stručnjacima iz Slavonskog Broda uspijevalo svih ovih godina. U proteklih dvadesetak godina proizveli su 600-tinjak usavršavanih tenkova, 230 kojih je (inačica M-84) prodano Kuvajtu uoči Zaljevskoga rata. Pred početak agresije na Hrvatsku stručnjaci su počeli razvijati još moderniji tenk vihor. Početkom rata razvoj staje, no već 1992. biva ponovno aktualizirano pitanje može li Hrvatska proizvesti suvremeni tenk, u svemu komparativan zapadnim tenkovima.

Naši stručnjaci odgovaraju pozitivno i zamišljaju degmana, napravljena prema NATO-ovim standardima, a lakšeg, okretnijeg i znatno jeftinijeg od konkurenata. Osnovna cijena degmana iznosila bi oko 2 milijuna eura, no ovisno o željama i mogućnostima kupaca, jer degman biva zamišljen kao modularni tenk na koji se ugrađuju sustavi po želji kupaca! Zamišljen poglavito prema potrebama suvremene hrvatske vojske, degman biva kompletiran, a uslijedili su i zadnji testovi.

Za jedan degman oko 2 milijuna euraPrvi preduvjet za ostvarivanje ovakvog ambicioznog plana bio je da MORH naruči prvu količinu degmana. "Degman će postati naš veliki izvozni adut u trenutku kad MORH naruči serijsku proizvodnju, jer teško netko može prodati oružje koje ne naruči vlastita vlada", objašnjavali su tada zainteresiranima slavonskobrodski stručnjaci. Na upite potencijalnih kupaca o početku proizvodnje odgovarali su gotovo sa sigurnošću da je to — 2004. godina! Netom uoči početka serijske proizvodnje ministar Rončević objavljuje, međutim, "komemoraciju" čitavom, dugogodišnjem i vrlo skupom projektu razvoja degmana.

— Kao kompenzacija nudi nam se izrada lakog oklopnog vozila pješaštva... Međutim, to nama ništa ne znači. Za razliku od degmana, taj je projekt tek u početnoj fazi i ne može uposliti naše kapacitete — izjavio je prošlog tjedna Bartol Jerković, direktor programa specijalnih vozila. Predsjednik Uprave Dragan Marčinko pak u Dnevniku izjavljuje "ako MORH ostane pri stajalištu da naručene količine tenka degman zbog preustroja HV-a više neće biti potrebne, tvrtka ’Đuro Đaković’" neće imati što proizvoditi i prestat će raditi...".

Davor IVANKOVIĆ
  
Čak polovica dijelova iz domaće proizvodnje

U bivšoj državi Hrvatska je proizvodila dvadesetak posto komponenata tenka, koji sadrži oko 20 tisuća dijelova! Međunarodni analitičari procjenjuju kako Hrvatska sada proizvodi 50 posto potrebnih dijelova za degmana. Važan partner je slovenska elektro-optička tvrtka "Fotona", koja je Hrvatima pomogla izraditi novi sustav kontrole topovske i mitraljeske vatre. Kvalitetni topovi od 125 milimetara mogu stizati iz "Bratstva" iz Travnika.
Eksplozivni reaktivni oklop stiže iz Izraela. Degman je znatno savršeniji od prethodnika M-84, posjeduje zapadnjačke "hunter-killer" mogućnosti (pronalazi i uništava istodobno više ciljeva), novu višeslojnu kupolu s ERA dodatnim eksplozivno-reaktivnim oklopom, sustav upozorenja na laserske zrake i vođene protutenkovske projektile, sustav upravljanja paljbom Omega 2, termovizijsku ciljničku spravu za dnevno-noćne otežane uvjete, satelitsko navođenje, kodiran sustav veza s promjenjivim frekvencijama...

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/

[Рашо]

Сад ми ништа није јасно... да ли може или не може да се направи тенк? Замолио бих цијењене дискутанте да ми учине "плезир" и наведу које би фирме са простора бивше Југославије у овом моменту биле у стању да произведу следеће:
-тенковски топ
-куполу
-шасију
-мотор
-трансмисију
-СУВ
-везу и навигацију
-заштиту

И то, молим вас, фирме које то могу да ураде сада, а не које су могле онда, прије пет, десет или петнаест година.

[bitanga]

Ne razumijem u čemu je problem s uvozom dijelova iz zemalja koje nisu ex Yu? ĐĐ je krajem devedesetih tako napravio pedesetak tenkova i što sad? ti tenkovi zbog toga nisu košer?
U Hrvatskoj je s proizvodnjom tenkova nakon 2002 samo jedan problem, Hrvatska nema ni vojsku ni pare za vojsku niti išta od to dvoje misli imati.

[pp5d6 posejdon]

Anketa je, dakle ovjde postavljena ,potpuno suvišna je je suprotiva golim činjenicama.
 I ovaj forum jest dio vitrulanog svijeta ali o realnom -stvarnom svijetu.
Glede teme, deplsirano je (po mom skromnom mišljenju) postaviti anetu onečemu dali se to može(kondicional) o nečemu što je činjenica (prezent-sadašnjost).
Republika Hrvatska proizvodi/la nove tenkove od 1992. godine do (po mojim informacijama koji ne moraju biti točne  do 2007. kad je ispunjen i ugovor između MORH-a i ĐĐSV o isporuci oba prototipna primjerka tenka M-95 Degman i time završila ta faza unapređenja baznog tenka M-84.
Ili ako i ovo nije dovoljno (a mislim kako su hrvatski, srpki, crnogoraki ,slovenski, bošnjački itd. toliko bliski jezici da nema smetnji u komunikaciji) pitanje glasi otkud onda Hrvatskoj 80 tenkova M-84, odnosno raznih inačica ovog tenka? Tko ih je proizveo?
Danas u ĐĐSV na oklopnjacima (poslovi na tenkovima i BOV-u) radi 500 radnika i preko 80 koperantskih firmi sa 2000 radnika.

[Рашо]

Ко је произвео дијелове од којих је ЂЂ склапао тенкове М-84 послије 1992. године?

[CheefCoach]

U teoriji mi smo nekonkurentni u tenkovskoj industriji. Sad praksa je varljiva, kada bi proizvodnja tenka postojala, mozda bismo nesto i uradili.
Ali notorna je cinjenica da broj tenkova u svetu opada. Nemci koji su imali vise hiljada tenkova sada imaju oko 220 komada (4 bataljona). Rusi sada imaju 46 tenkovskih bataljona u formaciji (1426 tenkova) a imali su ih vise hiljada. Americka vojska bez Marinaca i Rezerve ce imati oko 957 tenkova. Od nasih drzava bivse Juge, Hrvatska ima oko 80 tenkova (i cuo sam da ih smanjuju na 56), Srbija ima 212, Makedonija 1 bataljon, i BiH jedan bataljon. U zbiru ce biti manje od 400 tenkova, dok je JNA imala oko 2000. Dakle tehnicki razvitak tenkova, smanjenje trzista i razvijanje tenkovskih industrija Indije, Pakistana... bi u svakome slucaju najverovatnije presudilo nasoj tenkovskoj industriji.

Pardon, ja sam Ruske tenkovske bataljone racunao sa 31 umesto sa 41-nim tenkom. Oni u aktivnoj formaciji imaju 1886 tenkova.