PALUBA
March 28, 2024, 06:03:05 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 [18] 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ... 32   Go Down
  Print  
Author Topic: Vraća se redovno služenje vojnog roka?  (Read 77564 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #255 on: August 26, 2018, 09:45:44 pm »

Quote
A ovako lepo si mogao da pričaš o švedskom problemu upravo zato što je njihova vlada bila odgovorna i dala ti sve potrebne informacije za jednu kritiku ili nekom drugom pohvalu tog zakona. Kod nas nemaš te podatke, mi ne znamo zašto nam treba služenje vojnog roka, niti šta je cilj toga. Vlada o tome ne priča. Primera radi kada SNS "uzdanica za vojna pitanja" Lazanski kaže da je služenje potrebno "da bi se kvalitetnije čistile kasarne" onda ti je jasno da  je to naklapanje i spinovanje a ne ozbiljna tema o kojoj ova vlada razmišlja.

Влада Србије није ни покренула питање активирања члана закона о обавезном служењу војног рока. Та тема још у домену прича и размишљања и резултатима једне, ко зна како спроведене анкете. Новинари постављају питања полазећи од тога да је то готова ствар, а политичари неприпремљено причају како причају (углавном глупости). Надам се да влада неће ни излазити са предлогом а да претходно добро не израчуна све користи и све негативне последице овакве одлуке.
Logged
Director
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 043



« Reply #256 on: August 31, 2018, 08:41:34 pm »

Potpredsednik Narodne stranke Zdravko Ponoš izjavio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokazao nedopustivi diletantizam u svojoj "računici" o ceni uvođenja obaveznog vojnog roka, "linearno se poigravajući sa brojevima, a reč je o ljudima i o državi".

"Vučić tvrdi da je za jedan dan sam izračunao koliko košta uvođenje vojnog roka, a za tu računicu je prethodno Ministarstvu odbrane dao šest meseci", rekao je Ponoš nedeljniku "Vreme".

Ponoš, koji je i bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije, je naveo da problem u vezi sa vojnim rokom nije od juče i da je začet kada je profesionalizacija izvedena "prebrzo i kuso", ali umesto da se stvari popravljaju, usledilo je šest godina naprednjačke vlasti tokom kojih je pokazana nedopustiva indolencija prema vojsci.

"Za šest godina nisu bili u stanju da postave bar jednog sposobnog ministra odbrane. Promenili su ih šest, među njima je bio i Vučić", rekao je Ponoš.

Ponoš je, povodom najava o uvođenju obaveznog služenja vojnog roka, u pisanoj izjavi naveo da se vlast bavi računicom koliko bi to koštalo, ali da javnost nije čula objašnjenje zašto je to potrebno - zbog popune mirnodopske vojske, zbog generisanja ratne vojske ili zbog promenjenog bezbednosnog ili tehnološkog konteksta.

"Kako se ovaj režim odnosi prema odbrani vidi se i iz činjenice da Vojska Srbije već godinu i po nema zamenika načelnika Genaralštaba i komandanta Združene operativne komande, nema ni zamenika komandanta Združene operativne komande, nema ni načelnike četiri od sedam glavnih uprava Generalštaba, Vojno-obaveštajna agencija godinama nema direktora, a ni Vojnomedicinska akademija nema načelnika", naveo je Ponoš.

Opširnije i snimak celog gostovanja :

http://rs.n1info.com/a416265/Vesti/Zdravko-Ponos-o-ponovnom-uvodjenju-vojnog-roka.html
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #257 on: October 17, 2018, 10:56:51 am »

Служење војног рока, спас за Србију
уторак, 16.10.2018.

У последње време стално се истиче да нам је неопходна војска регрута. У спроведеној анкети, 74 одсто грађана Србије изјаснило се да поново треба увести обавезно служење војног рока. Професионална војска коју имамо у данашњим условима и датој ситуацији ни приближно није довољна да брани и одржава ред у земљи.

Страшне голготе и страдања наш народ доживљавао је кроз векове, па je насушна потреба да имамо јаку и организовану војску коју би чинили професионални војници и регрути, што чини хомогену целину савремене војске у држави. Недавно су двојица наших генерала у пензији изјавила, a то је „Политика” писала, да нас у случају напада неће бранити ни НАТО ни било ко други. Ми сами морамо да се бранимо, a то можемо само ако имамо јаку војску. Српска традиција је да војник служи војску, то је обавеза и велика част.

Дан одласка у војску славио се, јер се током служења војног рока стиче знање и култура, постаје се добар домаћин, човек цењен у друштву и радо виђен као отац породице. Народ то тражи ради безбедности, а и наши генерали Милосав Симовић, командант копнене војске, и Милан Мојсиловић су за то да би обавезно требало служити војску. На другој страни, министар одбране истиче како ми имамо јаку и жилаву војску, што је тачно, али је немамо довољно. Биће јака ако осим професионалаца будемо имали и кадровску војску. По општој процени и шест месеци на обавезном служењу у војсци било би довољно да се у обуци стекне основно знање.

Нико не зна и не може да предвиди шта носи дан а шта ноћ, да ли ће неко да нас нападне. Војска је та која би требало да буде спремна за одбрану у ратним условима. Изненађења су могућа, довољан је доказ бомбардовање 1999. године за које многи нису знали, па се главом без обзира од страха бежало на све стране. Познате су ми ратне тешкоће и зато као непосредни учесник ратних збивања предлажем да се уведе обавезно служење у војсци

Добривоје Михајловић
дипл. правник, виши рез. официр

Izvor: www.politika.rs
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #258 on: October 17, 2018, 12:29:53 pm »



Војни рок који је трајао годину дана или мало више, стварно је могао утицати на изградњу личности, као вероватно прво трајније одвајање од породице. Данас су захтеви војске другачији, нема ни потребе ни могућности за тако дугим војним роком. Нека основна,а потом за поједине и специјалистичка обука по ВЕСу је неопходна. Ја сам практично стекао поморачка знања на нивоу трећег степена средње бродарске, уз далеко више праксе него теорије, што је уствари добро. Требало је после војске да искористим то и завршим ванредно још средњу бродарску до краја, имао бих многе повластице, али сам већ имао уписан Правни факултет.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #259 on: July 04, 2019, 12:46:28 pm »

Samo da su "novinari" još i objasnili u članku koji je to Norveški model.  Roll Eyes

--------------------------------------------------------------------------------

Vojni rok po norveškom modelu?
V. N.   04. jul 2019.

Inicijativa za jačanje oružanih snaga: Portal Balkanska bezbednosna mreža piše da bi trebalo da se razmotri mogućnost obnove služenja vojnog roka i popune rezerve po modelu iz Skandinavije

SRBIJA bi trebalo da razmotri mogućnost obnove služenja vojnog roka, jer je aktuelni koncept profesionalne vojske ne obezbeđuje popunu rezerve, ali i aktivnih jedinica. Najbolji model za to je onaj koji se primenjuje u Norveškoj, piše portal Balkanska bezbednosna mreža (BBM). Uvođenjem profesionalne vojske 2011. godine zanemarena je pasivna rezerva, aktivna rezerva nikada nije formirana, a zbog smanjenog interesovanja za vojni poziv dovedeno je u pitanje i normalno funkcionisanje aktivnih jedinica.

"O popuni rezervnog sastava nije se mnogo mislilo i sada smo došli u situaciju da je prosečan srpski rezervista 10-15 godina stariji nego njegov ekvivalent od pre pola veka i gotovo bez ikakvog kontakta sa vojskom", smatraju autori BBM.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #260 on: July 04, 2019, 06:42:29 pm »

Па онај по ком у буџету има пара...
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #261 on: July 04, 2019, 07:18:45 pm »

Mislim da treba uvesti ponovo vojni rok ili početi proizvodnju higijenskih uložaka za momke, počeće da dobijaju.
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #262 on: July 04, 2019, 08:40:05 pm »

Samo da su "novinari" još i objasnili u članku koji je to Norveški model.  Roll Eyes

Регрутују све (и мушко и женско), а онда око 1/7 оде на обуку која траје 6-12 месеци. Не терају оне који неће, него оне који хоће и који су способни.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #263 on: July 06, 2019, 07:50:21 pm »

Па, генерално, тако је сада и код нас. На добровољно служење војног рока иде ко жели. Други је питање капацитета које војска сада има да прихвати више добровољаца и питање трошкова за одржавање те војске.
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #264 on: July 07, 2019, 02:23:42 am »

У Србији се уписују у војну евиденцију, у Норвешкој се обави регрутни преглед. Мислим да је основна разлика у томе што Норвежани, у случају потребе, могу да повећају број оних који служе војни рок. У Србији то није могуће без промене закона, увођења ратног стања или слично. Са друге стране, између Норвешке и Србије нема никакве сличности, тако да је идеја да се примени систем војне обавезе који постоји у једној од најбогатијих земаља Запада помало чудна. Да оставимо по страни чланство у НАТО и геополитичку позицију земље.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #265 on: July 08, 2019, 04:37:37 pm »

Закон се лако промени ако постоји политичка воља. За остало се потпуно слажем.
Logged
pvanja
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 276



« Reply #266 on: September 21, 2019, 08:45:41 pm »

Evo celokupnog teksta o Norveskom hibridnom sistemu. Imaju dosta interesantna resenja.

Norveški hibridni model: spoj profesionalne i ročne vojske
 
Izvor: https://www.balkansec.net/post/norve%C5%A1ki-hibridni-model-spoj-profesionalne-i-ro%C4%8Dne-vojske

Autor: Potpukovnik Egil Daltvejt, izaslanik odbrane Kraljevine Norveške

Datum: 11. 07. 2019.


Potpukovnik Egil Daltvej

Kao vojni ataše Kraljevine Norveške sa pažnjom pratim javnu debatu o pitanju služenja vojnog roka koju je načelnik generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović pokrenuo prošle jeseni. O ovoj temi i ugledanju na norveški model nedavno je pisala Balkanska bezbednosna mreža.

Pitanje vojnog roka veoma je važno za bilo koju državu a posebno za male zemlje kakva je Norveška ili Srbija. U javnoj debati je primetna podela na pobornike ročne i profesionalne vojske. Iskustvo iz Norveške pokazuje da hibridno rešenje koje zajedno čine profesionalni vojnici i oni na služenju vojnog roka može da budu dobar model za malu zemlju.

U Norveškoj je tradicija služenja vojnog roka duža od hiljadu godina. Najbolji primer toga bili su vikinški lejdanzi. Svaka lokalna zajednica imala je obavezu da čuva i oprema ratni brod. Oni su se nalazili u zajednicima koje su o tim brodovima brinule, opremale ga i održavale njegovo oružje za upotrebu u kriznim situacijama. Takva plovila su bila neophodna ljudima kada bi ih kralj pozvao u službu. Ljudi koji su upravljali brodovima nisu bili profesionalni vojnici. Kralj je ipak imao manju jedinicu profesionalnih vojnika na svom posedu.

Kada je norveška vojska formirana 1628. ovaj model je sačuvan. U garnizonima u najvećim gradovima bili su pukovi profesionalne vojske. U seoskim sredinama postojala je obaveza da četiri domaćinstva daju po jednog vojnika sa punom opremom. To je značilo da je u slučaju kriza kralj mogao da okupi relativno veliku vojsku. Godine 1779. uvedeno je obavezno služenje vojnog roka za sve muškarce.

To je potvrđeno ustavom iz 1814 i trajalo je sve do 2015. kada je donet zakon o univerzalnom služenju vojnog roka za muškarce i žene. Danas je svaki građanin ili građanka Norveške dužan da služi svojoj zemlji do 19 meseci.


Selekcija za služenje roka

Svaki mladi norveški državljanin ili državljanka prolazi kroz test program u dve faze. Prva je onlajn i pruža vojsci sve potrebne informacije o individui. Druga je poziv u regrutni centar. Tamo svaki kandidat prolazi kroz testove fizičke spremnosti, zdravstveni i psihički pregled. Sa svakim kandidatom razgovaraju iskusni oficiri i podoficiri koji procenjuju motivisanost i prikladnost svakog kandidata.

Selekcija izgleda ovako: svako ko ima fizičku spremnost iznad proseka i nema ozbiljne zdravstvene probleme se i dalje smatra kandidatom. Ako test mentalne sposobnosti pokaže da ima natprosečne vrednosti, on ili ona je i dalje kandidat. Na kraju se procenjuje koliko je snažna motivisanost i prikladnost za služenje vojske. Ukratko, vojska bira samo one osobe sa natprosečnim fizičkim i mentalnim sposobnostima kao i odgovarajućom motivacijom. Na taj način se obezbeđuje da samo "krem" mlađe populacije služi vojsku.

Danas Norveške oružane snage koriste samo 15% muškaraca i žena u regrutnom uzrastu što je velika razlika u odnosu na osamdesete godine prošlog veka kada su služili gotovo svi muškarci a žene dobrovoljno. U to vreme vojni rok je smatran teretom a sklonosti i motivisanost su se uveliko razlikovali.

Kada je vojni rok postao nešto što kroz šta će proći samo manji broj izabranih osoba mlade osobe to nisu doživele kao nepravdu. To je, naprotiv, stvorilo takmičarsku atmosferu. Mnogi mladi Norvežani vežbaju duže vremena kako bi uspešno savladali testove fizičke spremnosti na regrutaciji. Postoje čak i onlajn forumi gde razmenjuju iskustva o tome kako odgovoriti na pitanja oficira regrutnog centra i kako proći test mentalne sposobnosti.

Promenio se i pogled društva prema služenju vojnog roka. Poslodavci često biraju ljude koji su služili vojsku. To potvrđuje i razgovor koji sam vodio sa jednim privatnikom koji me je zvao pre više godina i interesovao se za jednog od mojih nekadašnjih vojnika. Rekao mi je da ne postoji bolji način da dođe do zaposlenog koji je zdrav, fizički spreman, inteligentan i motivisan.

Kako je organizovan sistem vojne obaveze?

Vojna obaveza prema našem zakonu važi od 18 do 44 godine starosti. Uobičajeno je da mlada osoba služi vojni rok sa 19 godina i to se smatra početkom vojne obaveze. Prema odluci skupštine vojnik rok može da traje maksimalno 19 meseci. Dužina trajanja roka je fleksibilna i zavisi od potreba vojske. Sada je to 6, 12 i 18 meseci. Kraći rok od 6 ili 12 meseci važi u jedinicama manjeg prioriteta. Nakon služenja roka sve ove individue postaju deo nacionalne garde i dolaze na godišnju obuku sve do 44. godine života.

U operativnim jedinicama uobičajena dužina roka je 16 meseci. Prva dva meseca su isti za celu vojsku i reč je o osnovnoj vojnoj obuci. Potom sledi dva meseca specijalističke obuke. Zatim se vojnici prebacuju u jedinice gde služe godinu dana. Jedinica menjaju pedeset posto vojnika na služenju vojnog roka na svakih šest meseci i tako obezbeđuju da deo čine osobe sa iskustvom. U tim jedinicama od 20 do 40 procenata je popunjeno oficirima, podoficirima i profesionalnim vojnicima.

Šta država radi sa vojnicima nakon služenja roka

Komandni oficir u svakoj jedinici ima dužnost da izabere vojnike koji imaju potencijala za nastavak službe u oružanim snagama i da ih ohrabre da ostanu u službi. Oni treba da prepoznaju vojnike koji bi bili dobri oficiri, podoficiri i profesionalni vojnici. Ovaj pristup se pokazao kao veoma uspešan. Najmanje 75% kadeta na vojnoj, pomorskoj ili vazduhoplovnoj akademiji služili su vojni rok.

To znači da oni imaju osnovna znanja o vojnoj profesiji i kako izgleda biti na dnu vojne hijerarhije. Nakon završetka vojnog roka veliki broj vojnika se međusobno takmiči kako bi postali oficiri, podoficiri ili profesionalni vojnici.

Profesionalne jedinice na taj način dobijaju vojnike koji su služili minimalno 6 a uglavnom od 12 do 18 meseci. To u praksi znači da je pad u efikasnosti jedinice manji u odnosu na jedinice u kojima služe vojnici koji su prošli samo osnovnu vojnu obuku. Drugi benefit jeste što tokom služenja roka vojnici stvaraju jasan stav prema vojnoj službi i znaju šta ih očekuje ukoliko se opredele za profesionalnu službu.

Svako ko nije izabran za nastavak službe prelazi u rezervu. Vojnici koji su služili rok 16 meseci prebacuju se u jedinice najviše pripravnosti. Oni će u biti rezervisti u tim jedinicama šest godina. U tom vremenskom intervalu imaće dve do tri nedelje obuke svake godine. Vojnici koji kraće služe rok prebacuju se u nacionalnu gardu. Oni će postati deo lokalnih teritorijalnih snaga nacionalne garde koja se obučava svake godine po sedam dana sve do 44. godine života.

Zašto Norveška nema samo profesionalnu ili ročnu vojsku?

Norveška je mala zemlja sa nešto više od 5 miliona stanovnika i teritorijom od 324.000 kvadratnih kilometata i akvatorijom od oko dva miliona kvadratnih kilometara. Naša geopolitička lokacija je specifična. Iako su nam ekonomske prilike vrlo povoljne mi ne možemo sebi da priuštimo dovoljno profesionalnih jedinica za sve potrebe nacionalne odbrane.

Jedinice sačinjene od profesionalnih vojnika neophodne su u savremenom okruženju gde oružani sukob može da se dogodi u veoma kratkom roku. Sastavi sačinjeni od ročnih vojnika imaju gotovo isto vreme gotovosti kao profesionalne ali manje koštaju. Profesionalne jedinice su predvodnici u razvoju znanja i sposobnosti oružanih snaga.

U slučaju velikih kriza mobilizacijske jedinice i nacionalna garda daju neophodan kvantitet i dubinske potrebe vojsci. Bez njih bi jedinice višeg prioriteta morale da se bave sa mnogo više zadataka.

Održavanje ročne vojske obezbeđuje jaču povezanost naroda i države. Mnogi ljudi u Norveškoj veruju da će narod razumeti važnost vojne službe dokle god dovoljan broj muškaraca i žena služe rok. Pored toga, na taj način uče i da sloboda naše nacije nije besplatna. Tu svest je važno održati u današnje vreme kada generacija koja je iskusila nacističku okupaciju više nije među nama.

Postoje velike razlike ali i i sličnosti između Norveške i Srbije. Obe države imaju male populacije u odnosu na veličinu teritorije. Obe imaju izazovne (ali i veoma drugačije) geopolitičke pozicije i obe se suočavaju sa izazovom visokih cena savremenih vojnih tehnologija.

Zbog toga bi elementi hibridne organizacije Norveških oružanih snaga sastavljenih od profesionalnih i ročnih vojnika mogli da budu od koristi vašem načelniku generalštaba u razmatranjima o budućnosti vojnog roka u Srbiji.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #267 on: September 22, 2019, 08:27:36 pm »

Овај модел је врло интересантан, али, колико сам схватио почива на развијеној свести и потреби да се служи у војсци. Код нас је у последњих 30-так година развијена свест да се избегне, не само служење војног рока него и било какве обавезе према држави (порез и сл.).

За почетак код нас треба позвати све који желе да служе војни рок (добровољце), уз селекцију какав и сада постоји, укључујући и ово норвешко исксуство. Наравно, дужина дужина служења војног рока мора бити дужа (као што је и у Норвешкој), а људима који служе треба признати радни стаж (и то не на основицу минималца, већ као за средњу стручну спрему, од на пример 400 евра). Зависно од тога како ово буде текло, размислити о проширењу обавезе слично као у Норвешкој. И свакако треба обезбедити средства за обуку резерве и то у трајању од најмање 20-30 дана сваке године. Без тога увођење служење војног рока опет неће имати смисла. Резерву и јединице треба разврстати на начин сличан оном како је то урадила Српска војска.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #268 on: September 22, 2019, 09:08:46 pm »

Mislim da se ne mogu uporediti Norveška i SR.
Norveška ima malo stanovnika, ali je ogromno velika zemlja, pri tom potpuno nepristupačna, osim po glavnim komunikacijama. Praktično neosvojiva. A pri tom bogata jer raspolaže velikim prirodnim resursima.

U slučaju nekog ozbiljnog sukoba (što je praktično neverovatno - osim ako ih napadnu vanzemaljci), cela vojska bi im se transformisala u dobro organizovanu gerilu, koja se skriva u neprohodnim krševitim planinama i fjordovima. I tako nešto niko ne bi mogao osvojiti i pokoriti. Osim, ako se ne bi ponovo pojavio neki Kvisling.

Sa druge strane, bitna je motivisanost stanovništva za odbranu zemlje od strane agresije.
Ako bi napravili anketu i uporedili motivisanost mladih ljudi u Sr i N za služenje vojske i odbranu svoje države, sigurno bi dobili vrlo različite rezultate. A sve je to odraz dešavanja u poslednjim vekovima. Norvežani su malo ratovali, a naša omladina je neprstano ginula vekovima, pod napadima osvajača - što turci, štu austrijanci, što švabe, i na kraju demokrate celog sveta, svi se okomiše na nas.

Ako analiziramo prethodni tekst i malo razmislimo o tome šta se o njemu pripoveda, postavlja se pitanje: gde je bila odlučnost norvežana za odbranu zemlje u toku 2. sv rata. Jednostavno su se predali fašistima, čim su se Hitlerove trupe pojavile, i nastavili su živeti svojim životom, uživajući u svom svakodnevnom blagostanju. Samo je mali broj gerilaca u nepristupačnim krajevima zemlje imao vezu i sarađivao sa saveznicima.
I ako uporedimo broj žrtava koje je Sr imala u ratovima u poslednjih stotinak godina sa brojem N žrtava, jasno je ko se više borio i ko je više ginuo za otadžbinu. Nebitno, kakav je geografski položaj zemlje. I nebitno da li su imali redovno služenje vojnog roka.

Tako da ne treba Norveški potpukovnik da nam drži nastavu o tome kako se brani domovina.

Ako te napadne ceo demokratski svet, istovremeno sa preko 1000 aviona - džabe ti sva nauka, i džabe ti u tom slučaju redovno služenje vojnog roka!
Doduše, mi 1999. nismo imali redovno služenje, pa ipak nas nisu smeli napasti pešadijom. Bili su svesni, da smo težak zalogaj, iako nismo toliko organizovani i brdoviti kao N.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #269 on: September 22, 2019, 09:14:46 pm »

Quote
Doduše, mi 1999. nismo imali redovno služenje, pa ipak nas nisu smeli napasti pešadijom. Bili su svesni, da smo težak zalogaj, iako nismo toliko organizovani i brdoviti kao N.

Наравно да је у то време било обавезно служење војног рока...вероватно си се погрешно изразио.
Logged
Pages:  1 ... 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 [18] 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ... 32   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 25 queries.