PALUBA
March 29, 2024, 07:48:56 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15   Go Down
  Print  
Author Topic: Merenje vremena  (Read 141667 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
wermez
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 847



« Reply #30 on: April 02, 2014, 09:38:23 pm »

Nijedna pravoslavna crkva ne koristi Gregorijanski kalendar. To je česta zabluda.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #31 on: April 02, 2014, 09:52:44 pm »

Većina pravoslavnih crkava slavi Božić po Gregorijanskom kalendaru. Sve pravoslavne crkve računaju datum Vaskrsa drugačije od Rimske crkve i Vaskrs je svima u isti dan, za razliku od Božića.
Logged
wermez
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 847



« Reply #32 on: April 02, 2014, 09:55:28 pm »

Prema onome što sam pročitao, Grci i druge pravoslavne crkve koje ne koriste julijanski, koriste novojulijanski kalendar.
Svima je Božić 25. decembra, samo što je po julijanskom 25. decembar 7. januar.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #33 on: April 02, 2014, 10:48:16 pm »

Većina pravoslavnih crkava slavi Božić upravo 25. decembra po Gregorijanskom kalendaru, dakle pre Nove godine. Rumuni, Bugari, Grci (osim svete Gore)...

Pravoslavni Eskimi su sibirski Inuiti, Evenki, Eveni (nije isto), Jukagiri, Čukči i slični. Inuiti u Kanadi nisu pravoslavci, na Aljasci postoji mala grupa pravoslavnih Inuita, ali većina nije. Sibirski inuiti i ostali narodi Severa skoro su pokršteni, negde krajem XIX veka. Doskora su bili šamanisti.
« Last Edit: April 02, 2014, 11:07:33 pm by kumbor » Logged
ssekir75
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 194


« Reply #34 on: April 02, 2014, 11:16:55 pm »

претпоставио сам да су руски држављани у питању,али опет нисам знао...
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #35 on: April 07, 2014, 06:52:51 am »

Vremenske epohe ili ere

Pošto je godina suviše glomazna za svakodnevnu potrebu merenja vremena, podeljena je na mesece i nedelje. Godina je vezana za kretanje Zemlje oko Sunca (revolucija), a mesec je vezan za okretanje Meseca oko Zemlje, što traje nešto kraće od naših kalendarskih 30–dnevnih meseci.

Sedmice ili nedelje, nisu vezane za neki prirodni ritam, već je ciklus od sedam dana bio proizvoljno odabran. U Rimu je bila "osmica" – osmodnevni ciklus, sve do vladavine cara Konstantina.

Međutim, za duže periode merenja ljudske istorije, ispostavilo se da je godina suviše kratka, pa su stoga uvedena stoleća ili vekovi (periodi od 100 godina) i milenijumi (periodi od 1000 godina). Ove jedinice su matematičke prirode i pogodne su za računanje vremena u dugačkim intervalima. S druge strane, značajni istorijski događaji se odvijaju u ritmu koji sa gledišta matematike nisu u pravilnim razmacima. Pošto takvi događaji sudbonosno utiču na živote ljudi i njihove životne zajednice, često su spontano računali godine od takvih događaja, uzimajući ih kao početke pojedinih epoha ili era.

Evo samo nekih:
- Julijanska (Scaligerova) era – počinje od 1. januara 4713 p.n.e. i traje 7980 godina.
- Hebrejska era – od biblijskog nastanka Sveta 3761 p.n.e. Obeležava se sa Anno Mundi (AM).
- Era Maja – počela 12. avgusta 3113 p.n.e.
- Kineska era – od 2698 p.n.e. Vreme se računa u ciklusima od 60 lunarnih godina, od kojih je svaka kraća za 11 dana od solarne godine.
- Avramova era– od 1. oktobra 2016 p.n.e.
- Indikciona era – Korišćena od strane rimskih katolika od VII veka do 1087. godine. Počinjala 1. septembra.
- Era Olimpijada – od Prve Olimpijade održane 13. jula 776 p.n.e. pa do 263. Olimpijade održane 396 n.e.
- Era od osnivanja Rima – od 21. aprila 753 p.n.e. pa sve dok nije prihvaćeno računanje od rođenja Isusa Hrista.
- Era Nabonassara – od 26. februara 747 p.n.e., zasnovana na Ptolomejevim proračunima.
- Era Aleksandra Makedonskog – od 12. novembra 324 p.n.e.
- Julijanska era – od 1. januara 45 p.n.e. (od uvođenja julijanskog kalendara)
- Španska ili Cezarova era – od 1. januara 39 p.n.e.
- Avgustova era – od 2. septembra 31 p.n.e. (od stupanja na carski presto Oktavijana Avgusta), ustanovljena u čast pobede u bici kod Akcijuma,
   protiv Antonija i Kleopatre.
- Egipatska godina – od 29. avgusta 26 p.n.e. U čast reformi egipatskog kalendara od imperatora Avgusta.
- Indijska Saka era – od 21. marta 79 n.e.
- Dioklecijanova era – (Diocletian, rimski car rođen u Solinu kod Splita, 284 – 305 AD), od 29. avgusta 284 n.e.
- Era Hidžre (muslimanska era) – od 28. juni 622 n.e. Od Muhamedovog odlaska iz Meke u Medinu.
- Persijska era – od 16. juna 632 n.e. i tako dalje.




Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #36 on: April 07, 2014, 06:53:45 am »

Erama se nazivaju različiti načini u izboru početka računanja godina. Izbor početne, nulte godine kalendara puno puta se menjao kroz istoriju.

U staroj Grčkoj se koristila Era Olimpijada.Olimpijada je predstavljala ciklus od 4 godine, između dve Olimpijade, a vreme se računalo od prve Olimpijade koja je održana 1. jula 776. godine pre Hrista. Erom Ab urbe condita koristili su se rimski istoričari. Po njoj su godine brojane „Od osnivanja grada (Rima)“, koje se po Varonu dogodilo 21. aprila 753., a po Katonu 21. maja 752. godine pre Hrista. U svakodnevnom životu Rimljani su koristili Konzulsku eru (Annus consularis), koja je godine računala po godinama vladanja Rimskih konzula. Carsku eru je uveo Justinijan I 537. godine, a brojala je godine prema godinama vladanja Romejskih Careva, počevši od datuma njihovog krunisanja. Po uzoru na nju kasnije je nastala Papska era (prema godinama vladavine Rimskih papa). U Vizantiji je od 7. veka u upotrebi bila Carigradska (Vizantijska) era, nazvana još i Era „Ab Orbe condito „(„Od stvaranja Sveta“). Za njen početak uzet je 1. septembar 5.508. godine pre Hrista, kada je, po tadašnjim proračunima, Bog stvorio Svet. Po ovoj eri su datovani svi srpski srednjovekovni dokumenti, pa je njeno poznavanje neophodno za izučavanje ovog perioda naše istorije. Njoj je slična Aleksandrijska (Starohrišćanska) era, ali je ona stvaranje Sveta pomerala na 5.503. godinu pre Hrista.

Jevrejska era je za početnu godinu uzimala 3.760. godinu pre Hrista, kao godinu stvaranja Sveta. Po njoj se Nova godina ( Roš ašana ) slavi u sptembru mesecu. Islamska ( Muslimanska) era računa vreme prema «seobi» (hidžretu) Muhameda iz Meke u Medinu, pa se najčešće i zove Hidžretska era i počinje u petak 16. jula 622. godine.

Hrišćanska era (Aera vulgaris) čiji je začetnik opat Dionisije Mali (Dionisius Exiguus), kakvu mi danas koristimo, broji godine po datumu Hristovog rođenja. Dionisije je utvrdio da se Hrist rodio 1.januara 754. godine po Varonovoj Ab urbe condita eri. Iako se prevario u datumu, a možda i u godini, Svet i danas koristi njegovu podelu vremena na dve ere označene terminima „Pre Hrista“ (Ante Christum natum,skr. a.Chr.n., Pre Hristova rođenja) i „Godina Gospodnja“ (Anno Domini). U vreme komunizma, kod nas su ovi termini potiskivani terminima Stara era, tj. Pre nove ere i Nova era.

Hrišćanska era prihvaćena je prvo u Italiji u 6. veku.


Najznačajnija epoha za nas je Nova era, tj. period od Hristova rođenja. Vrlo često umesto reči era nailazimo na upotrebu termina kao što su: Stari vek, Srednji vek, Novi vek, koji se odnose na vreme od više stoleća, a ne na jedan vek.

Na primer, Stari vek kao era se računa od prvih pisanih spomenika, pa do pada Zapadnog rimskog carstva 476. godine.

Srednji vek se odnosi na istorijski period od pada Zapadnog rimskog carstva 476. godine, pa do pada Carigrada pod tursku vlast 1453. godine ili po nekima, do pronalaska Amerike 1492. godine, odnosno do početka crkvenih reformacija 1517. godine.

Novi vek se smatra da počinje od XV veka, pa do Francuske revolucije 1789. godine.

Moderno ili savremeno doba je istorijski period od Francuske revolucije pa do danas.

Iz potrebe da se naglasi razvoj pojedinih grana privrede, upotrebljavaju se termini kao na primer, era vazdušnog saobraćaja, čiji se počeci vezuju za prve letove braće Wright 1903. godine, ili era železnica, vezano za razvoj prvih železnica 1803. godine, zatim atomsko doba, opet vezano za pronalazak atomske energije i upotrebu prve atomske bombe 6. avgusta 1945. nad Hirošimom. Zatim, era elektronike, vezana za pronalazak elektronske cevi, kosmička era, vezana za prvi let čoveka u kosmos, Jurija Gagarina 1961. ili po drugima kada je 1969. prvi put čovek stupio na Mesečevo tlo.
Svi ti izrazi koji se odnose na neko proteklo vreme od više godina, kao era, epoha, razdoblje, period, doba i tome slično nisu neke precizne vremenske jedinice već opisni intervali vremena, često ustanovljeni u čast nekog vladara ili pak tehnološkog pronalaska.
Zato se tim periodima vremena, iako im je poznat početak, najčešće ne zna tačno do kada su trajali, jer su u međuvremenu dolazili drugi koji su ih potiskivali u istoriju ili zaborav. U danjašnje doba kome smo svedoci, mnogi od takvih perioda se poklapaju. Danas jednovremeno egzistira i kosmička i atomska i elektronska i ko zna koje još ere, što niukoliko ne ometa tačno računanje proteklog vremena izraženo u godinama, stolećima i milenijumima.

Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #37 on: April 07, 2014, 06:58:23 am »

NULTA GODINA

Ovo je dve hiljade cetrnaesta godina. Sigurno je jedna bila prva godina pre nove ere i jedna prva godina nove ere. A da li je postojala nulta godina izmedju njih?
Astronomi su uveli konvenciju da godine p.n.e. (kod anglosaksonaca oznaka je BCE – pre nove ere) imaju negativan ( – ) predznak. Da bi izbegli prazninu između 1. godine i –1. godine, tu gde bi trebalo da bude "nulta" godina (0. godina), naucnici su uradili sledece:

1.   n.e. = 1. godina
1. p.n.e. = 0. godine
2. p.n.e. = – 1. godina
3. p.n.e. = – 2. godina,
itd.
2.   Pravilo da je "nulta godina" prestupna vazi i za julijanski i za gregorijanski kalendar, dok za "negativne" godine vaze ista pravila kao i za "pozitivne".

Prva godina nove ere bila je godina 1, tj. 1. februara 1. n.e. bilo je proteklo 0 godina i 1 mesec u novoj eri, odnosno 31. decembra 1. p.n.e. slijedio je 1. januar 1. n.e.

Zapravo je verovatno "nulta godina" nastala kao posledica razvoja matematike. Jer je, posmatrajuci brojnu osu bilo logicno da postoji nula ako su pre toga postojale "negativne" godine tj. godine pre nove ere. No, Nula ne moze biti redni broj, pa stoga "nulta godina" ne postoji.

Jednog dana je 31. decembar 1. godine p.n.e. a sutra je 1. januar 1. n.e. - NEMA NULE! Beba kad se rodi ima 0 godina, ali je ona tada u prvoj godini zivota.

No, istorijski dokumenti ukazuju na oprecan zakljucak. Hriscani veruju da je vreme jednosmeran linearan proces, u kome je pocetna tacaka – pocetak stvaranja sveta, a krajnja tacka drugi dolazak Hrista.
Razni narodi i civilizacije su datirali vreme pocev od znacajnijih dogadjaja. Tako su bez obzira na vrstu kalendara pocela odbrojavanja godina po erama. Era ( lat.) u hronologiji predstavlja nacin i pocetak racunanja godina i vremena od izvesnog vaznog dogadjaja po kome je i sam nacin racunanja dobio naziv.

Bilo je raznih Era u upotrebi.
- vizantijska, racunata od 01.09 5508. god. pre nove ere ( poznata kao crkvena Nova godina u pravoslavnim crkvama, naznacena u svakom godisnjem kalendaru SPC po julijankom kalendaru)
- aleksandrijska ( nova) racunata od 01.09.5494. god. pre nove ere;
- budisticka era ( godina Budine smrti)
- Era olimpijada racunata od 08.07.776. god. pre nove ere;
- Hriscanska, racunata od godine Hristovog rodjenja, 754.godine od osnivanja Rima

Usvajanjem hriscanske ere od predpostavljenog datuma ovaplocenja Bogocoveka Isusa Hrista pocelo je odbrojavanje godine posle Hrista ( AD) ili posle nove ere.

U ranijoj ( prvobitnoj) upotrebi hriscanske ere, godine su oznacene kao BC (pre Hrista) ili AD ( posle Hrista – leta Gospodnjeg). Medjutim kako su skoro sve nehriscanske drzave usvojile hriscansku eru, godine se danas oznacavaju kao godine pre nove ere i godine posle nove ere.

Naravno nova era je pocela otelotvorenjem Isusa Hrista. Taj datum je predlozio Dionisije Mali, skitski kaludjer koji je ziveo u Rimu, na zahtev pape Ivana I, 525. god.
On je predlozio: da je Isus Hristos roden 25. decembra 754. godine od osnivanja Rima, sto je i usvojeno.

Mada je Dionisijev sistem bio izvor sleda AD ( leta gospodnjeg) koji sada upotreblajvamo, on je koriscen skoro dvesta godina. VS ( "pre Hrista") se proteze od Hristovog rodjenja unatrag. U opstu upotrebu je usao tek u drugoj polovini sedamnaestog veka, a neke drzave su ga usvojile tek u XX veku.

No pitanje nulte godine nosi problematiku u istoriografiji kako drugih tako i srpskog naroda narocito u srednjem veku.

Srpski istoricari su brojali godine prema vizantijskoj eri, koja je zapoceta 01.09.5508.god. pre nove ere, ali hronoloska zbrka nastaje, od kada datiranje vremena pocinje prema hriscanskoj eri, narocito za vreme dinastije Nemanjica.

Episkop Nikolaj Velimirovic pise u knjizi « Prolog» da je Sinan pasa spalio mosti Sv. Save " na Vracaru u Beogradu, 27. aprila 1595. godine" dok arhimandrit Justin Popovic u svom kapitalnom delu " Zitije Svetih za januar" pise: " I u subotu 27. aprila 1594. godine Sinan pasa spali telo Svetog Save u Beogradu, na Vrcaru."

Razni istoricari su ispravljali datume i u rukopisima Sv. Save. Jedni su pisali da se Sv. Simeon Mirotocivi ( Stefan Nemanja) upokojio 13.februara 1199.godine, a drugi 13.februara 1200.godine.
Za Svetog Savu su jedni pisali da se predstavio Gospodu 14.01.1235.godine, a drugi 14.01 1236. godine. Prosto je neverovatno da se dva srpska crkvena velikodostojnika ne slazu ni oko godine spaljivanja mostiju Svetoga Save na beogradskom Vracaru.

Ako se razmotri datiranje i drugih dogadjaja srpske istorije, zakljucak se namece da je krivac nulta godina, koju su pojeli istoricari i hronicari.

Dilemu razresavaju spisi Svetog Save i Petra II Petrovica Njegosa.

Sv. Sava je na Karejskoj isposnici na Svetoj Gori uklesao u kameni nadvratnik tekst:" Zbog toga pisah i potpisah svoj rukopis, 6707 ( = 1199) godine. ( jer je znao da ce razni " pametnjakovici" ispravljati njegove tekstove). Na osnovu navedenog natpisa moze se zakljuciti da je Sv. Sava racunao hriscansku eru od 5508.godine ( 6707 – 1199= 5508).

Njegos u jedinoj sacuvanoj "Biljeznici" na str. 174. pise: "Era od sotvorenija svijeta pocinje 1-ga septembra 5508 god(ine) pr(ije) Hr(ista)".

Po cemu se vidi da je nulta godina postojala, ali ovu cinjenicu istoricari ne uvazavaju. No, ako se prihvata matematicki aksiom o osi realnih brojeva koja mora da ima i nultu godinu, jasno je uocljiva greska istoricara i hronicara, namerna ili slucajna, no ni danas ne priznaju 0 ( nultu) godinu.

Godinu nultu koriste neki budisticki i hinduisticki lunarni kalendari.

Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #38 on: April 07, 2014, 07:56:31 am »

Dva sata iz Praga, Za prvoga brine (prve dvije slike) Unesco, a za drugog bi mogli i "Hajdukovci" pošto je na gostioni u kojoj je formiran "Hajduk" gostiona kod Fleka!


* P3212837_zps6ec1c1f6.jpg (66.36 KB, 480x640 - viewed 97 times.)

* P3222883_zps297bf38a.jpg (71.83 KB, 480x640 - viewed 112 times.)

* photo16_zps8c482df8.jpg (47.52 KB, 480x640 - viewed 100 times.)
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #39 on: April 07, 2014, 12:33:15 pm »


Srpski istoricari su brojali godine prema vizantijskoj eri, koja je zapoceta 01.09.5508.god. pre nove ere, ali hronoloska zbrka nastaje, od kada datiranje vremena pocinje prema hriscanskoj eri, narocito za vreme dinastije Nemanjica.

У средњевековној Србији године су се рачунале по цариградској ери, према којој је од створења света до Христовог рођења протекло 5508 (ако је између 1. I и 31. VIII), односно 5509 година (ако је између 1. IX и 31. XII).  У Србији је била позната и антиохијска ера, према којој од створења света до Христовог рођења има 5500 година. Такође било је у употреби и мартовско датирање, према коме је нова година почињала 1. марта.
Календар који је користио Свети Сава, познат нам је из писма из Свете Горе српском двору кога обавештава да је његов отац Стефан Немања, монах Симеон представљен Богу, тринаестог дана љутог сечка (фебруара) ≠SΨИ, дакле 6708. године. Кад се од 6708. год. одузмемо 5508, добије 1200, - година смрти Стефана Немање.
Logged
ssekir75
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 194


« Reply #40 on: April 07, 2014, 02:15:16 pm »

нула је тачка преласка између -1 и 1. нема дужину. зато нулта година не постоји.

египћани су имали још једну занимљиву временску одредницу - сотисову периоду. наиме, египћани су време рачунали од изласка сиријуса, који се поклапао са почетком поплава нила. то је у почетку било добро, али како је њихова година била фиксирана на 365 дана (а траје скоро четврт дана дуже), то се дан изласка сиријуса сваке 4 године померао за цео дан. после 4х365 година, "прошетавши" кроз цео календар, он би се вратио на своје старо место.  римљани су забележили да су 19.јула 139. египћани славили крај треће и почетак четврте сотисове периоде. тад је египатски календар достигао 3*1460 = 4380 година, па ако одузмемо оних 139 година испада да је почетак египатсаког календара 19. јула 4241. то би био најстарији датум историје и неки историчари сматрали су га почетним даном светске историје, тј даном који одваја историју од праисторије. међутим, вероватније је да је то било 1460 година касније. ( према м.миланковић, историја асртономске науке...)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #41 on: April 07, 2014, 02:37:56 pm »

Najpoznatiji javni casovnici

Čovek je od davnina imao potrebu da prati i da zna koje je tačno vreme. Vremenom su javne površine počele da bivaju ukrašene satovima na kojima je svaki meštanin imao priliku da sebe obogati informacijom o tačnom vremenu.

Prvi poznati javni satovi nalazili su se na engleskim i francuskim katedralama: 1284. sat na katedrali u Eksiteru, 1286. na londonskom St. Paulu, a 1292. na katedrali u Kanterberiju i Sensu. U narednom veku njihov broj se višestruko povećava, šire se u Nemačku, Italiju, Belgiju, Švedsku, Švajcarsku itd. U 15. veku, kada se u životu grada smanjuje dominacija sakralnih a povećava uloga profanih zgrada, satovi se, osim u crkvene, postavljaju i u opštinske tornjeve ili posebno građene gradske zvonike. Najstariji poznati javni sat u susednoj Hrvatskoj je onaj koji je 1390. postavljen na jugozapadni toranj Kneževa dvora, ondašnji Kaštel u Dubrovniku. Prvi poznati javni satovi nalazili su se na engleskim i francuskim katedralama Od 1478. s gradskog zvonika pune sate izbijaju slavni bronzani zelenci. U 15. veku javne satove imaju i Korčula, Hvar, Split i Trogir. Ti rani satovi imaju prvenstveno funkciju pokazivanja (relativno) tačnog vremena i zvučnog obeležavanja određenih vremenskih intervala, dok je njihova oblikovna, odnosno dekorativna komponenta zanemariva.

Javni, gradski ili stubni, sve su prefiksi za sat koji se instalira na javnoj površini (raskrsnicama, skverovima duž ulica,setalištima i pešačkim zonama,parkovima,dvorištima objekata...) pa se otuda odomaćio izraz Javni Sat. Javni sat može biti dvostrani, trostrani ili četvorostrani, sa osvetljenjem, prečnikom brojčanika 50, 60, 80 ili 100cm...

U svetskim metropolama i većim gradovima javni satovi su simboli i prepoznatljivi detalji svakog od njih, a pored praktične vrednosti i ukazivanja na protok vremena (neki od njih nisu sto posto precizni), uglavnom predstavljaju i prava umetnička dela.

Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #42 on: April 07, 2014, 02:38:32 pm »

London's Big Ben
 
Big Ben (engl. Clock Tower, Palace of Westminster; Big Ben) je najveća kula zvonik sa satom na svetu. Nalazi se u Londonu. Smešten je na severoistočnom kraju Vestminsterske palate (zvanicni naziv je Saint Stephen's Tower). Naziv Big Ben se univerzalno odnosi na kulu. Međutim, zvanično se odnosi na naziv glavnog zvona unutar zvonika. Ovo zvono broji časove i teži 13 tona. Smatra se da je naziv dobilo u čast Bendžamina Hola, koji je bio zadužen za izgradnju, ili u čast boksera Ben Kanta, veoma popularnog 1858, godine kada je zvono liveno. Zvono je u početku nosilo naziv Veliko Zvono.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kula zvonik sa satom je podignuta kao deo nove Vestminsterske palate, jer je stara izgorela u požaru u noći 22. oktobra 1834. godine. Big Ben je igrađen u neogotičkom stilu a njegova visina je 96,3 metara. Prvih 61 metar kule je izgrađen od opeke obložene kamenom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Sat i brojke dizajnirao je Avgustus Pugil. Lica sata postavljena su u metalni okvir 7 metra u prečniku, podržavan sa 312 komada opal stakla. Kazaljka koja pokazuje časove dugačka je 2,7 metra, a kazaljka koja pokazuje minute 4,3 metra.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Mehanizam satova je bio završen 1854. godine, ali sama kula je bila gotova tek četiri godine kasnije 1858. godine. Satovi su ušli u upotrebu 7. septembra 1859. godine. Sat je dobio ime po Ser Bendžaminu Holu, koji je 1858. godine bio na mestu ministra rada u engleskoj vladi. Te godine je zvono ovog sata prvi put odzvonilo 12 časova. Od tada do danas, sat pokazuje vreme gotovo bez greške. To je rezultat izuzetno kompleksne gradnje i strukture ovog sata. Sat svetli noću u danima kada Parlament zaseda, u suprotnom svetle samo kazaljke na njemu.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na bazi svakog od satova pozlaćenim slovima na latinskom jeziku piše: „DOMINE SALVAM FAC REGINAM NOSTRAM VICTORIAM PRIMAM“, što u prevodu znači: „Bože, čuvaj našu kraljicu Viktoriju“.

Kula ima satove na sve četiri strane i kao takva, bila je najveća na svetu sve do igradnje Alen-Bredlijeve sahat kule u Milvokiju, Viskonsin.

Iako u centru Londona, pored brojnih drugih velikih znamenitosti Londona, ovo moderno svetsko čudo se izdvaja svojim konzervativnim izgledom, modernim zračenjem i srednjevekovnom gordošću.Big Ben je jedan od najpoznatijih simbola Londona.







* London's Big Ben-1.jpg (78.71 KB, 640x360 - viewed 91 times.)

* London's Big Ben-2.jpg (15.74 KB, 280x135 - viewed 202 times.)

* London's Big Ben-3.jpg (67.21 KB, 400x600 - viewed 97 times.)

* London's Big Ben-4.jpg (82.66 KB, 450x600 - viewed 115 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #43 on: April 07, 2014, 02:42:35 pm »

Kremaljski sat – prvi javni sat na svetu
    
Spasiteljska kula (рус. Спасская башня) je glavna od dvadeset kula, sa prolazom na istočnom zidu moskovskog Kremlja koji izlazi na Crveni trg.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Spasiteljevu kulu sagradio je 1491. godine italijanski arhitekta Pjetro Antonio Solari. U početku se zvala Frolovska kula po Crkvi Frola i Lavra u Kremlju (danas je više nema). Današnji naziv kule potiče od ikone Spasitelja Nerukotvornog, koja je bila postavljena iznad kapije sa unutrašnje strane zida 1658. godine (uklonjena 1917.), a na zidu je bila naslikana ikona Spasitelja Smolenskog, koja je nastala u 16. veku na spoljašnjem zidu kule (premazana 1937, restaurisana 2010. godine). Spasiteljeva kula je bila prva na kojoj je izgrađen krov u gotičkom stilu, a izradili su ga od 1624. do 1625. godine arhitekte Bažen Ogurcov i Kristofer Galovej (škotski arhitekta i urar). Prema istorijskim podacima, sat na kuli se pojavio između 1491. i 1585. godine. Obično se naziva Kremaljski sat (rus. Кремлёвские куранты).

Kremaljski sat je prvi javni sat na svetu. Napravio ga je monah Lazar Srbin Hilandarac. Srpsko- ruski odnosi imaju mnogovekovnu tradiciju i počinju negde od vremena XIII-XV veka, kada se Rusija nalazila pod tatarsko mongolskom vlašću. Srpski vladari su podržavali ruski manastir Pantelejmon na Svetoj Gori, a time samim i pravoslavnu veru i kulturu vizantijskih korena u Rusiji. Srpski religiozni prosvetitelji, kao Pahomin (Srbin), su obnovili ruski letopisni žanr, ispravljali bogosluzbene knjige i crkvene obrede, a Camblak je postao rodonačelnik stila ruske duhovne i žitejne literature.

Do početka proslog veka prvo su bila masovna seljenja Srba u Rusiju. Srbi su služili u Ruskoj armiji, uticali na rusku kulturu, imali svoj uticaj na izgradnju ruske državnosti (posebno za vreme Petra Velikog).

Rusija je u to vreme bila prisutna na prostorima Srbije, pomažući borbu protiv Turaka, finansijskim ulaganjima u manastire i obrazovne centre, izdavanjem duhovne literature .

Posle Oktobarske revolucije i građanskog rata u Rusiji, smer u srpsko-ruskim odnosima se premesta na suprotnu stranu. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca prima, po skromnim računicama, oko 200 000 Ruskih izbeglica. Većina njih je, posle, otputovala u Evropu i Ameriku, da bi se ta cifra zaustavila na negde oko 40 000 ljudi. I takav broj izbeglica je za Srbiju predstavljao veliko opterećenje. No, nezavisno od svih teškoća, za rusku emigraciju su stvoreni svi uslovi za njihov život i rad.

Prvi sat na Kremlju – Kremaljski sat, jedan od najprepoznatljivijih njegovih simbola, montirao je srpski monah sa Sv Gore – po imenu Lazar-Srbin, sa Afonske gore (ili Svеtе Gоrе Аtоs, nadimak Srbin je dobio po tome što je rođen u Srbiji) Hilandarac.

Srpski monah Lazar je 1404 godine, na poziv Velikog kneza Vasilija Dmitrieviča (sina poznatog kneza Dmitrija Donskog), u blizini hrama Blagovešćenskog sabora, ili popularnije, hrama Vasilija Blaženoga, ugradio prvi Moskovski sat na vratima Kremlja. Pretpostavlja se da je Lazara Srbina Hilandarca preporučio Moskovskom knezu sam Despot Stefan.Mehanizam tog sedevra sata je predstavljao tri tega, pored kazaljki, koji su pokretali čekiće za otkucavanje četvrtina časova, što je u to vreme bila retkost. Jedan od čekića je bio u rukama čovekove figure čiji su zamasi otkucavali pune sate .

Sam “ciferblat” je imao crkvenoslovenska slova, koji su označavali brojeve: A-1, B-2, Г-3…

Sat je ostavio takav utisak na Moskovskog kneza, da nije požalio da plati ogromnu svotu novca majstoru iz Srbije. To je bio sat među prvima u Evropi i smatrao se čudom toga vremena. O tome svedoče i moskovski letopisi, a i minijatura iz 16 veka, na kojoj monah Lazar pokazuje tek izgrađeni sat casovnik knezu Vasiliju Dmitrieviču.

Sat je radio bez prekida punih 217 godina.

Izvor: http://www.bastabalkana.com/2014/02/kremaljski-sat-je-napravio-srbin-lazar-srbin-hilandarac


* Kremaljski sat-11.jpg (87.9 KB, 1024x768 - viewed 114 times.)

* Kremaljski sat.png (343.59 KB, 650x434 - viewed 116 times.)

* Kremaljski sat-1.jpg (27.99 KB, 400x600 - viewed 108 times.)
« Last Edit: April 07, 2014, 02:45:26 pm by vitez koja » Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #44 on: April 07, 2014, 02:49:27 pm »

Casovnik Svetog Marka u Veneciji

Torre dell'orologio (Toranj sa satom, Sahat kula) nalazi se na Trgu svetog Marka u Veneciji, odmah do zgrade Procuratie Vecchie. Na tom objektu nalazi se najpoznatiji sat u gradu (zvan Torre dell'Mori). U središnjem delu zgrade, kroz prva dva sprata vodi veliki prolaz na glavnu trgovačku ulicu - Merceria, koja od verskog centra (Trga sv. Marka) vodi do trgovačkog centra grada Rialta.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Toranj sa satom izgrađen je da pokaže bogatstvo Mletačke republike i grada Venecije, ali i da bude pomoć mornarima na Canalu Grande oko rasporeda svojih vožnji.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Zgradu je projektovao Mauro Codussi, izgrađena je između 1496. i 1499.godine. Ima pet vertikalnih niša, od kojih je središnja sa satom najšira. U ovoj niši je široki prolaz visok dve etaže, iznad koje je veliki sat. Iznad sata, na slijedećoj etaži, je balkon s kipom Majke Božje s detetom, a iznad njih, etaža s balkonom i mermernom statuom krilatog lava (simbolom sv.Marka) na plavoj pozadini noćnog neba osutog zlatnim zvijezdama. Na samom vrhu su dve bronzane stautue Mora (maora) koji simbolično prikazuju mitološke gigante. Oni na pun sat udaraju u veliko bronzano zvono u sredini.

Satni mehanizam iz 1499.godine tokom vekova je više puta restauriran, on pokreće veliki mehanizam koji se sastoji od nekoliko koncentričnih brojčanika. Najudaljeniji spoljni prikazuje brojeve od 1 do 24 (Rimski brojevi), kazaljka sa prikazom punog sata je simbolički prikaz nasmejanog sunca. Manji unutrašnji brojčanik prikazuje dvanaest pozlaćenih znakova zodijaka, na plavoj emajliranoj pozadini. Unutarnji brojčanik prikazuje Mesečeve mene i sunce.

Mehanizam pokreće i figure na balkonu iznad sata, gde je niša s Majkom Božjom i malim Isusom između dva panoa; levi pokazuje tačni sat u rimskim brojevima, a drugi desni minute u arapskim brojevima. Samo na dan Bogojavljenja 6. januara, satni mehanizam pokreće kipove Sveta tri kralja koji prođu kao svečana procesija ispred scene.




* Clock Tower at the Piazza San Marco in Venice.jpg (145.7 KB, 1024x1014 - viewed 111 times.)

* Torre dell'orologio (Venezia) - 1..jpg (43.65 KB, 390x400 - viewed 78 times.)

* Torre dell'orologio (Venezia) - 2..jpg (96.88 KB, 750x856 - viewed 93 times.)

* Torre dell'orologio (Venezia)..jpg (74.49 KB, 417x600 - viewed 106 times.)

* Torre dell'Orologio na trgu Svetog Marka u Veneciji.jpg (111.93 KB, 800x600 - viewed 93 times.)
Logged
Pages:  1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 22 queries.