PALUBA
July 02, 2020, 11:10:16 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Važno,
Obaveštenje o dopunama pravilnika foruma
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12 13   Go Down
  Print  
Author Topic: Vojni proračuni  (Read 34991 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #120 on: April 07, 2016, 09:53:51 pm »

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
07.04.2016.

Poljaci u strahu od Rusa gomilaju oružje

U istočnoj Europi zabilježeno je povećanje vojnih troškova za ukupno 13 posto. Prednjači Poljska, koja je pojačala nabavu za 22 posto. Najveći skok vojnih troškova je u Maliju, i to čak 66 posto, što je posljedica sukoba s teroristima

Svijet se ubrzano naoružavao tijekom 2015. godine. Na globalnoj razini lanjski vojni troškovi bili su "teški" gotovo 1,7 bilijuna dolara, što je jedan posto više u odnosu na 2014. godinu, stoji u rezultatima nove studije švedskog Instituta za mirovna istraživanja – SIPRI. Troškovi za naoružanje u svijetu lani su tako prvi put povećani od 2011. godine.

Stockholm International Peace Research Institute na svojoj stranici navodi kako je do znatnog povećanja vojnih troškova došlo u istočnoj Europi, te Aziji i na Bliskom istoku.

Američki napadi

U istočnoj Europi zabilježeno je povećanje vojnih troškova za ukupno 13 posto. U tom području prednjači Poljska, koja je pojačala nabavu za oko 22 posto, a prati je Slovačka (17 posto). Prema procjeni stručnjaka, riječ je o posljedici sve većeg straha od "ruske prijetnje".

Saudijska Arabija potrošila je za oružje oko 87 milijardi dolara, a to je oko 5,4 posto više nego 2014. godine. Najveći skok vojnih troškova zabilježen je u Maliju, i to čak 66 posto, što je posljedica sukoba s terorističkom skupinom Boko Haram, navodi Bild.

U većini zapadnih zemalja zabilježeno je smanjenje troškova naoružavanja. NATO savez je potrošio 0,3 posto manje. SAD je, na primjer, lani smanjio budžet za oružje i oružane sustave za 2, 4 posto.

Stručnjak švedskog SIPRI-ja primjećuje kako se takav trend može pratiti godinama, naročito nakon američkog povlačenja iz Iraka i Afganistana. No, situacija bi se ubuduće mogla promijeniti jer Amerika sudjeluje u zračnim napadima u okviru borbe protiv ISIL-a. Ipak, SAD je i dalje na prvom mjestu liste zemalja koje najviše izdvajaju za naoružanje u svijetu, dok je na drugom mjestu Kina, s gotovo tri puta manjim iznosom.

Prema riječima politologa Ivana Perišića iz Instituta za europske i globalizacijske studije, svijet je postao vrlo nesigurno mjesto zbog ekonomskih problema, migracija i učestalih prijetnji terorističkim napadima, te države smatraju kako je pumpanje vojnog proračuna i dodatno naoružavanje jedan od načina prevencije.

–Dosta je nesigurnosti u vezi s geopolitičkim previranjima i stvaraju se novi relevantni akteri. Prije dvadesetak godina imali smo nekoliko većih aktera. Sada je, pak, puno više manjih aktera koji svoje mjesto pod suncem pokušavaju osigurati u raznim savezništvima. Ako dođe do nepredviđene situacije, svaka država želi biti spremna i biraju se saveznici.

Totalni rat

Ima tu i država koje jačaju vojni proračun zbog trzavica sa susjedima u okruženju, poput Saudijske Arabije i Irana, te Južne i Sjeverne Koreje. SAD, primjerice, pokušava osnažiti NATO u Europi na način da se pokušava dodatno demonizirati Rusija te se potiče priča o invaziji na istok kontinenta, upozorava politolog, te dodaje:

–Političke strukture pokušavaju se ubrzanim naoružavanjem sačuvati od eventualnih prijetnji i totalnog rata. Svi, naravno, znaju da bi takav rat značio i kraj svijeta kakav poznajemo, pa je pitanje kome će utrka u naoružavanju donijeti dobra, osim vojnim lobijima.

Top-lista

Zemlje s najvećim troškovima za naoružanje u 2015. godini, dakle one koje su lani najviše potrošile na oružje:

 1. SAD - 596 milijardi dolara
 2. Kina - 215 milijardi
 3. Saudijska Arabija - 87,2 milijarde
 4. Rusija - 66,4 milijarde
 5. Velika Britanija - 55,5 milijardi
 6. Indija - 51,3 milijarde
 7. Francuska - 50,9 milijardi
 8. Japan - 40,9 milijardi
 9. Njemačka - 39,4 milijarde
10. Južna Koreja - 36,4 milijarde, a slijede Brazil (24,6), Italija (23,8), Australija (23,6), Ujedinjeni Arapski Emirati (22,8), Izrael (16,1 milijarda dolara)...
Logged
kumbor
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 15 222


« Reply #121 on: April 08, 2016, 08:25:20 am »



Pa, Poljska nije "smešna zemlja". Prostrana je, a dobra ekonomska politika ih nije bacila u duboku krizu. To što su vatreni katolici i ne vole Ruse, opet je njihova stvar, koja se mene ne tiče.
Logged
milena braco
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 654


« Reply #122 on: April 08, 2016, 01:25:06 pm »

 "Bacila na oruzje", " za nabavu oruzja", "vojni troskovi", a na kraju podaci o vojnim budzetima. Poljska povecala 22 % troskove za gorivo ili je kupovala bespilotne letjelice? Ili je mozda zanovila SDO? Nije sigurno povecala vojni budzet za 22%!
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 18 572


« Reply #123 on: April 09, 2016, 04:13:39 pm »

Спрам улагања Саудијска Арабија, па и УАЕ имају врло, врло лошу војску.
Logged
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 36 432



« Reply #124 on: April 10, 2016, 07:46:05 am »

Oni misle da je dovoljno pojaviti se u fensi-šmensi opremi i sa naj-naj tehnikom i da će protivnik da zbriše...e zato su ih huti otresli k`o ciganče slinu svaki put.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #125 on: April 18, 2016, 07:56:55 pm »

S. Arabija na trećem mjestu po izdvajanju za vojni proračun (84,2 miljarde dolara), Rusija "pala" na četvrto mjesto.....

Vir"Obramba" SLO
http://www.obramba.com/
18.04.2016.

Savdska Arabija je po obrambnih izdatkih spodrinila Rusijo s tretjega mesta


SIPRI OBJAVIL LESTVICO OBRAMBNIH PRORAČUNOV DRŽAV

Rusija je izpadla iz prve trojke držav, ki največ namenijo za obrambo, čeprav je v letu 2015 povečala vojaški proračun kar za 7,5 % in znaša 66,4 milijarde dolarjev. Za obrambne izdatke so več namenile ZDA, Kitajska in Savdska Arabija.

Največji obrambni proračun na svetu imajo ZDA (podatki govorijo o letu 2015), sporočili pa so jih z uveljavljenega stockholmskega inštituta za raziskavo miru SIPRI s 596 milijardami dolarjev, na drugem mestu je Kitajska z obrambnim proračunom 215 milijard dolarjev, na tretje mesto pa se je po poročilu SIPRI-ja povzpela Savdska Arabija  s proračunom za obrambo v višini 84,2 milijardi dolarjev.

Je pa Rusija kljub temu ostala v vodilni trojki, ZDA namreč za obrambo namenjajo 3,5 % BDP, Kitajska 2,1 % BDP, Rusija pa obe državi prekaša s kar 4,5 % BDP-ja za obrambne izdatke. Pred njo Savdska Arabija s kar 10,4 % bruto narodnega dohodka za obrambo in pa Združeni arabski emirati s 5,1 odstotkom BDP, namenjenega za obrambo. Po napovedih SIPRI-ja bo Rusija v proračunskem letu 2016 zmanjšala stroške za vojsko.

V svetovnem merilu so se prvič po letu 2011 stroški za obrambo v svetu povečali in sicer za odstotek, tako da zdaj znašajo 1,7 bilijona dolarjev. Po eni strani, navaja SIPRI, povečani obrambni izdatki izražajo eskalacijo konfliktov in tveganj v številnih delih sveta, po drugi strani pa nagel skok obrambnih stroškov zaradi visokih cen nafte v prejšnje desetletju že pripada preteklosti.

Če bi te izdatke izračunali v nacionalni valuti, je Rusija te stroške v letu 2015 npr. povečala za 7,5 %. Kljub temu, da  sta padec cen nafte in znižanje tečaja rublja v primerjavi z dolarjem prispevala, je Moskva »izpadla« iz vodilne trojke na spisku SIPRI, saj raziskovalci stockholmskega inštituta obračunavajo izdatke za obrambo v dolarjih. Po mnenju izvedencev SIPRI-ja Moskva zmanjšuje stroške obrambnega proračuna iz postavke »oskrbovanje«, ne zmanjšuje pa jih za posodabljanje vojske in urjenje vojakov.

Pripravil: B. Knific, vir: SIPRI, Ruska Rec, foto: Military Forum
Logged
HrcAk47
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 662



« Reply #126 on: April 18, 2016, 08:49:40 pm »

Tradicionalno, naftaški arapi ne kupuju oružje, nego kupuju političku dobru volju bitnih nacija, te uticaj tamo gde treba. Ili možda plaćaju reket, da ih ne diraju. U svakom slučaju, i oni sami znaju da nema 'leba od vojske same po sebi, i zaista se mislim da trebaju da budu ekstremno blesavi, čak štaviše kliničko retardirani pa da se zanose idejama da mogu vojno da udare na bilo koga. Vrlo verovatno nisu, jer su svesni da se praznog pištolja boje dvojica.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #127 on: May 03, 2016, 07:46:21 am »

Podaci za 2013.godinu


* obrambni-izdatki-clanic-Nata-leta-2013.jpg (237.52 KB, 900x608 - viewed 90 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #128 on: May 27, 2016, 05:56:06 am »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
26.05.2016.

Nedostatak sredstava i deprecijacija rupija ugrozile projekte za IAF

Indijsko ratno zrakoplovstvo (IAF) suočava se s ozbiljnim financijskim problemima dok 11 ključnih obrambenih projekata očekuje potpisivanje bez obzira na njihovu finalizaciju, tvrde IAF dužnosnici pod uvjetom anonimnosti.

Jačanje američkog dolara u odnosu na indijsku rupiju te niža stopa izdvajanja sredstava iz proračuna za potrebe obrane od strane vlade Narendra Modija, glavni su uzroci problema, kažu IAF dužnosnici.

Tu je i nedostatak 113 milijuna USD na računu Kapitalnih ulaganja, a koja su rezervirana za kupnju novog naoružanja te 420 milijuna USD na računu namjenjenom izdacima za plaće i tekuće poslovanje, uključujući streljivo.

IAF projekti koji čekaju potpisivanje prije nego što se trebaju financirati obuhvaćaju nabavu 56 novih zrakoplova za zamjenu starih Avro transportnih aviona, 48 srednje teških transportnih helikoptera, šest cisterni za nadopunu goriva u zraku, 20 naprednih aviona za obuku Hawk te 38 Pilatusa za osnovnu obuku.

U prvom spomenutom poslu, Tata Advanced Systems Limited (TASL) i Airbus imaju dogovor za proizvodnju C-295 transportnog aviona koji će zamijeniti Avro. Program se procjenjuje na 2 milijarde USD.

Treba spomenuti i ostale nabave na čekanju:

Zajednička proizvodnja ruskog helikoptera Ka 226T;
Helikopteri za nadzor;
Rakete zemlja-zrak dugog dometa;
Motori za Jaguar zrakoplove;
Paket za elektroničko ratovanje na MiG 29;
Nadogradnja avionike za IL-76/78 zrakoplova

Jedini IAF programi koji će vjerojatno biti ove godine potpisani – a financijska godina traje od 1. travnja do 31. ožujka – su dva aviona za rano upozorenje (AWACS) iz Izraela i zamjena C-130 koji se srušio.


* C295_torpedo.jpg (136 KB, 1746x1164 - viewed 89 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #129 on: May 27, 2016, 11:35:22 am »

Vir: defender hr
http://www.defender.hr/
27.05.2016.

Američka ratna mornarica sa manjkom 848 milijuna USD za održavanje i operacije

Američki vojni dužnosnici ne skrivaju kako računi za održavanje mornaričke flote nisu dovoljni. Situacija, pogoršana posljednjih nekoliko godina zbog smanjenja proračuna, visokog operativnog tempa i kumulativnih učinaka svih problema vezanih za Vladu i Kongres, utječu na spremnost brodova, zrakoplova i mornara.

Mornarica ima 848 milijuna USD manjak u tekućem poslovanju i računima za održavanje, tvrde mornarički vojni dužnosnici. Oni tvrde kako neće biti utjecaja na postojeći razmještaj snaga, ali ako se nastavi sa problemima “vjerojatno će se odgoditi neki razmještaji.”

I dok mornarica kreće kroz treće tromjesečje fiskalne godine, dužnosnici su spremni prihvatiti nekoliko akcija kako bi ograničili potrošnju u 2016:

Odgađanje remonta na četiri broda i jednoj podmornici planiranog za četvrti kvartal fiskalne 2016. godine u prvi kvartal fiskalne 2017. godine;
Odgađanje kontinuiranog održavanja za Makin Island i amfibijsku grupu America te udarnu grupu nosača zrakoplova Carl Vinson;
Ograničavanje sati leta Carrier Air Wing 1 (CVW-1), uključujući i nametanje četveromjesečno razdoblje zabrane letenja i ograničenja drugih troškove programa letenja; te odgađanje “raznih drugih ugovora.”

Carl Vinson, America i Makin Island su nedavno završili veliki remont te se očekuje njihovo razmještanje u sljedećih godinu dana. CVW-1, s druge strane, završio je razmještaj u 2015, sada je u “fazi održavanja”, te se ne očekuje da će se ponovo razmjestiti u operaciju do 2019.

Mornarica također navodi da će odluka o produženju trenutnog razmještaja za nosač zrakoplova Harry S. Truman u borbi protiv ISIL-a zahtijevati dodatnih 91 milijun USD.

Guranje pet brodova za remont u iduću godinu, proizvest će dodatne problem u 2017. te povećati zahtjev za sredstvima u visini 473 milijuna USD.

Logged
kumbor
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 15 222


« Reply #130 on: May 27, 2016, 02:16:35 pm »



Pre petnaestak godina SAD su imale tvrdu nameru da broj aktivnih brodova u RM ne padne ispod 600. Danas imaju tvrdu nameru da im do 2020. godine broj aktivnih brodova ne padne ispod 350! Razarači Arleigh Burke su znatno moćniji od Spruancea, pa i od Ticonderoga (koje su zvanično krstarice) ali opet, postoji tačka ispod koje kvalitet jednostavno ne može nadomestiti pad brojnosti. Otpisom i prodajom poslednjih FFG-7 O.H.Perry iz sastava RM SAD otvara se zjapeća rupa  u oblasti eskortnih brodova. LCS nemaju ni brojnost ni kvalitet da ih zamene. Englezi misle da im jedan NA bude simbol flote i univerzalni brod.  Francuzi se jedva drže dobrim održavanjem postojećih brodova da i njima broj brodova ne padne ispod potrebnog minimuma.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 11 430


# proće i ovo


« Reply #131 on: May 27, 2016, 05:14:39 pm »

INDUSTRIJA SMRTI
 27.05.2016. | 16:50
Za lasere i pametne granate SAD-a izdvaja iznose u rangu s hrvatskim BDP-om

Piše : Vlado Ozretić

Da se plodovi ruskog programa (ponovnog) naoružanja modernim tenkovima, puškama, podmornicama, balističkim projektilima, zrakoplovima počinju nazirati i nije tajna. Ne samo da je moderno rusko naoružanje slovi kao jedno od „najopasnijih“ već se i ono starije, poput zrakoplova sukhoi Su-25, Su-24m pokazalo u najboljem svjetlu za vrijeme angažiranosti Putinove vojske u Siriji. Oprema je, navodno, funkcionirala besprijekorno.

Osim Rusije, i Kina već neko vrijeme ulaže, i to dosta, u svoju vojsku. Došli su do prvog nosača zrakoplova, drugi se već gradi, a po broju podmornica navodno je već premašila SAD. Uz to projekt izgradnje modernog borbenog zrakoplova pete generacije već se (uspješno) kotrlja i chengdu J-20. Trebao bi ući u aktivnu službu već početkom 2018. godine.

U međuvremenu, primjera radi, SAD baca novac u rupu bez dna zvanu F35 JSF, svoju verziju borbenog zrakoplova pete generacije. Razvoj ovog zrakoplova i dalje traje, i kako stvari stoje, teško da će skoro u punu borbenu upotrebu. Washington je uvidio što se događa na svjetskoj vojnoj sceni. I reagirao...

Napredna istraživanja

Naime, Agencija američkoga Ministarstva obrane za projekte naprednog istraživanja, u ovogodišnjem proračunu za 2016. godinu dobila je pet posto više novca. Konkretno Agencija će za razvoj novih vojnih tehnologija imati na raspolaganju ukupno 80 milijardi dolara. Preračunato, radi se o iznosu od 536 milijardi kuna. Radi se o svoti koja je tek nešto manja od procijenjenog hrvatskog BDP-a za 2015. godinu, koji iznosi 89 milijardi dolara odnosno 596 milijardi kuna.

Da bi opravdala činjenicu zašto prima iznos u visini BDP-a jedne manje države, Agencija je morala predstavila neke od projekata koji će vrlo brzo ući u redovni sastav američke vojske s ciljem da ojačaju vojnu moć, ali istodobno i u najvećoj mogućoj mjeri smanji stradavanje vojnika. Radi se o oružjima za sve vidove vojske, od kopnene, preko mornarice do zrakoplovstva, a neka od njih kao da su došla iz nekakvog znanstvenofantastičnog filma. U prvom redu tu se misli na – laserske topove.

I da, radi se o laserima, iznimno jake snage, ne tolike da „projiciraju točku na Mjesecu“, ali dovoljno jakima da obore bespilotne letjelice ili projektile. Prvi prototipovi testirani su na brodovima, a sada su nove inačice spremne za montiranje na kopnena vozila.

Ako vam laseri nisu dovoljno futuristički, valja spomenuti kako DARPa, radi i na projektu „zaštitnog polja“. Istog onog kakvog smo imali prilike vidjeti u „Zvjezdanim stazama“. Radi se o teškom eksperimentu koji je friško patentiran, a zasniva se na polju plazme koje bi trebalo štititi ili vojnike ili vozila ili nešto treće od neposredne eksplozije.

Nova klasa

S kopna se selimo na more. Točnije pod njegovu površinu. Kao što dronovi polako vladaju nebom, tako se nova generacija podmornica sprema zavladati dubinama. Radi se o bespilotnim jedinicama, takozvanim lovcima na podmornice čija je isključiva zadaća i namjena lociranje i uništavanje najopasnijeg oružja današnjice. Opremljen je izuzetno sofisticiranom opremom kako bi mogao pratiti najtiša neprijateljska plovila, a uz to bez problema će se moći pobrinuti i za površinska plovila. No, dok „lovac“ ne zaživi, Ameri će u morske dubine poslati također opasno i zastrašujuće oružje. Podmornicu nove generacije, nasljednicu legendarne ohio klase. No, novac za to tek treba stići. Mornarica je već uputila službeni zahtjev Kongresu za odobrenje dodatnih 1,8 milijardi dolara. Ako zahtjev prođe, a vjerojatno hoće, pokrenut će se projekt zamjene 14 dosadašnjih nuklearnih podmornica klase ohio opremljene balističkim projektilima, sa sasvim novom klasom.

Ime programa je SSBN(X) i u njega je dosad već uloženo iznad 90 milijardi dolara, a ako sve bude išlo po planu, prve podmornice nove, smrtonosnije klase trebale bi krenuti sa zaronima početkom 2021. godine.
Jedna od odlika koja bi trebala krasiti zamjenu za ohio klasu jest i doživotna zaliha nuklearnoga goriva. Točnije, današnje podmornice nakon 20 godina moraju zamijeniti nuklearno gorivo, dok bi nova smrtonosna oružja u teoriji trebala imati goriva „na neodređeno“. Također bi bila veća od sadašnje ohio klase, deplasmana 20 tisuća tona, no nosila bi manje nuklearnih glava, ali bi bila i opasnija zahvaljujući planiranoj zamjeni mehaničkog pogona električnim.

Ubojice nosača

Iz dubina na morsku površinu. Fregate i krstarice dobit će posebno za tu svrhu dizajnirane bespilotne letjelice koje će jačati zaštitu i borbenu moć, pa će tako svaki veći brod biti svojevrsni nosač zrakoplova, što i nije novost jer su u Drugom svjetskom ratu bojni brodovi, oklopni krstaši i veće krstarice imale tu mogućnost, naročito oni s američke strane.
Zahvaljujući tome, dodatno će se pojačati zaštita koju američkim nosačima pružaju borbene grupe brodova i podmornica koje ga prate. Naime, nosači zrakoplova i dalje predstavljaju srce američke udarne vojne moći. No, dolaskom novih oružja na scenu nazvanima „ubojice nosača“ ti masivni ploveći aerodromi postali su ranjivi. Naročito je to postalo očito kada su Kinezi uveli u vojnu upotrebu projektil dong – feng 21, odnosno njegovu protubrodsku inačicu. Amerikanci su reagirali i fokus mornarice premjestili s gradnje priobalnih brodova za blisku borbu na razarače za otvorena mora s naglašenim protubalističkim svojstvima.

No projektili su pametni, a SAD planira „opametiti i granate“. Tako se na listi prijedloga Agencije američkoga Ministarstva obrane za projekte naprednog istraživanja našla i samoleteća granata koja će tijekom leta mijenjati putanju ovisno o micanju cilja. No, najatraktivniji projekt jest osuvremenjavanje sjajnog stealth bombardera B2. Nažalost, neće se svjedočiti kakvom revolucionarnom obliku, ali će novi zrakoplovi, unatoč sličnosti sa starim modelima, imati puno veće mogućnosti po pitanju nevidljivosti, dosega, manevara...

http://www.slobodnadalmacija.hr/
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #132 on: June 03, 2016, 02:48:52 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
03.06.2016.

Najsiromašnija zemlja EU odlučila nabaviti borbene avione i ratne brodove


Bugarski parlament je odobrio plan vlade za kupnju borbenih zrakoplova i ratnih brodova u vrijednosti 1,3 milijarde USD, sa čime će zamijeniti zastarjelu sovjetsku tehniku i povećati obrambenu sposobnost NATO saveza u istočnoj Europi.

Zastupnici su glasovali 123 ZA, 29 PROTIV i 4 suzdržana glasa za financiranje kupnje osam ili devet novih ili rabljenih borbenih aviona u vrijednosti 1,5 milijarde leva, odnosno oko 750 milijuna EUR izjavila je predsjednica Parlamenta Tsetska Tsacheva. Odobren je i plan nabave dva nove ratne brodove u vrijednosti oko 410 milijuna EUR,a koji trebaju biti isporučeni do 2021, rekla je ona. Dodatnih osam aviona mogli bi se kupiti do 2023. godine, piše u planu nabave objavljenom na internetskim stranicama bugarskog Parlamenta.

“Današnja odluka će osigurati razvoj vojne sposobnosti zemlje za sljedećih 30 godina”, rekao je ministar obrane Nikolay Nenchev u obraćanju zastupnicima. “Sigurnosno okruženje u jugoistočnoj Europi se pogoršalo i Bugarska ne može biti nesigurna. Vojska je zatrpana starim sovjetskim naoružanjem i nema operativnu kompatibilnost s našim saveznicima. ”
Najsiromašnija država Europske unije u pogledu proizvodnje po glavi stanovnika je u potrazi proširiti svoje vojne kapacitete zbog zabrinutosti povećanjem regionalnih prijetnji, uključujući i Islamsku državu. Bugarska planira povećati troškove obrane na 2 posto bruto domaćeg proizvoda do 2024. godine dok je izdvajanje trenutno 1,35% u ovoj godini.

Novi zrakoplovi zamijenit će ruske avione MiG-29, a kojima se nastoji produžiti životni vijek u Poljskoj dok ne budu isporučeni novi borbeni zrakoplov. Saab Gripen C/D, Eurofighter Tranche 1 ili F-16 MLU najprikladnije su mogućnost nakon preliminarnih razgovora od strane vlade s dobavljačima. Vlada je također razgovarala s osam brodogradilišta, uključujući francuski DCNS i nizozemski Damen Group NV. Dva nova ratna broda će se priključiti preostalim brodovima Bugarske ratne mornarice za potrebe patroliranja Crnim morem.


* 1_MG_1360.jpg (51.39 KB, 1164x704 - viewed 80 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #133 on: June 24, 2016, 10:14:50 am »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
23.06.2016

Tajvan prelazi na 14.7 mlrd USD vrijedne projekte brodogradnje i modernizacije

Tajvanska mornarica objavila je 12 novih brodograđevnih i modernizacijskih programa koji pokrivaju razdoblje od 23 godina i vrijedni su 14,7 milijardi USD. Ovaj domaći brodograđevni napor je dio ukupnog plana za prestanak tajvanske ovisnosti od skupih i politički problematičnih američkih obrambenih nabava koje se često sastoje od obnovljenih starih platformi. Umjesto toga, želi se razviti robustna vojna industrija na otoku.

Projicirani plan obuhvaća razdoblje od 2017. do 2040. godine, a programi uključuju tajvanski Aegis razarač i fregatu, podmornicu, brzi minopolagač, amfibijsku platformu za slijetanje helikoptera, 11 dodatnih raketnih korveta klase Tuo Jang i višenamjenski prijevoz. Ostali programi uključuju više amfibijskih vozila AAV7 za tajvanske marince, podvodna dostavna vozila za specijalne snage te ponešto oružja za specijalne snage.

Unatoč impresivnom popisu koji uključuje široku paletu brodova i sustava, u režiji mornaričkog središta za razvoj – Naval Shipbuilding Development Center za razvoj, neki obrambeni analitičari smatraju popis “Božićnom listom želja.” Do sada, samo su tri programa službeno odobrena i financirana za gradnju.


* William-P_-Lawrence-DDG-110.jpg (201.42 KB, 1164x707 - viewed 82 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #134 on: July 13, 2016, 11:30:17 am »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
13.07.2016

Rusija će potrošiti 15,6 milijardi USD na vojnu industriju

Rusija planira potrošiti 15,6 milijardi USD za razvoj domaće vojne industrije, izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev. Medvedev je to izjavio na sastanku sa članovima vladajuće stranke Velika Rusija, izvijestila je ruska novinska agencija Tass. “Ove godine, Vlada je odobrila novu verziju programa za razvoj obrane i industrijski sektor”, izjavio je Medvedev. “Ovo je velika svota novca.”

Medvedev je rekao će se program usredotočiti na nadogradnju ruskih obrambenih tvrtki i isporuku nove opreme. To će također uključivati modernizaciju vojne industrije, a s druge strane isporuku novog naoružanja za KoV i RM, prenosi Tass.

Zamjenik premijera Dmitrij Rogozin je rekao kako će program ojačati kadrovski potencijal zemlje te osigurati zamjenu vojnih proizvoda koji su u prošlosti nabavljani od zemalja NATO-a, Europske unije i Ukrajine.

Program će nastojati poboljšati tehnologiju postojećeg naoružanja, s naglaskom na proizvodnji plinskih turbina, rekao je Rogozin. Inicijativa također ima za cilj da se 929 novih proizvodnih pogona pusti u rad te razvije 1.300 tehnologija do 2020. godine, izvijestio je Tass.


* coiav-ks_izfbcnls49_552746.jpg (128.91 KB, 1164x775 - viewed 80 times.)
Logged
Pages:  1 ... 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12 13   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.024 seconds with 24 queries.