PALUBA
March 29, 2024, 04:19:58 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4   Go Down
  Print  
Author Topic: Minski rat na Jadranu-I SR  (Read 36157 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« on: June 24, 2014, 07:18:57 pm »

Minski rat na Jadranu-I SR.
Mine su se uveliko upotrebljavale na Jadranu, pre svega za zaštitu vlastitih baza i plovnih puteva a manje ofanzivno za sprečavanje saobraćaja protivnika, kako ratnih tako i trgovačkih brodova.
Austrougarska je vodila pre svega defanzivni minski rat, položila je oko 6000 mina pretežno u području svojih pomorskih baza Pule, Šibenika, Boke, a u ofanzivne svrhe samo neznatan broj pred italijanskim lukama. Na tim minama je protivnička strana izgubila 1 oklopni krstaš, 1 pomočnu krstaricu, 4 razarača i 2 podmornice.
Italijani, a u ovom dijelu će biti uglavnom riječi o njihovim minama, u sam rat su ušli nespremni, odnosno premalo spremni , imali su oko 2900 mina raznih tipova, od toga novijih tipa Bollo oko 1400.
Međutim za vrjeme rata je mornarici isporučen0 još  oko 14000 mina, od kojih je upotrebljeno oko 9100 mina. 
8000 mina je italijanska mornarica položila za zaštitu svojih baza i luka na Jadranu, Jonskom i tirenskom moru, a oko 4000 je položila u ofanzivne svrhe van svojih voda pre svega u sjevernom Jadranu.
Britanci su u Jadranskom moru pre svega za jačanje i postavljanje pomorske baraže na  Otrantu položili oko 1000 mina.
Šematski prikaz minskih polja je na slikama ispod. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Šeme su iz knjige La Marina nella Grande Guerra (Franco Favre)


* 2014-06-24 17.31.15.jpg (224.4 KB, 537x800 - viewed 229 times.)

* 2014-06-24 17.31.18.jpg (240.89 KB, 600x692 - viewed 252 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #1 on: June 25, 2014, 06:57:45 am »

Mine upotrebljavane u italijanskoj mornarici u I SR
Opisat poimenično tipove mina je dosta problematično, radi razlike u podacima koji potiču od raznih izvora. Uzevši općenito to je segment oružja koji je u literaturi najslabije obrađen.
Mornarički oficir Elia je bio u početnom periodu vodeći dizajner mina. On je 1900g je dizajnirao minu, koja je kasnije po licenci proizvođena i u Vickers-u, kao British Elia, u francuskoj kao Vickers Breguet, a američka mornarica je kupila mine od Vicker-sa i planirala njihovu proizvodnju u Norfolku (Navy Yard).
Ove mine su koristile za aktivaciju mehaničkog upaljača, dugu polugu. Kada bi brod udario u polugu, ona bi se zakretala i oslobodila udarni mehanizam, koji bi detonirao minu. Bila je punjena sa 110 kg, piroksilina (praskavog pamuka), kasnije i TNT-a. Ovo je bila veća verzija koja je korištena za defanzivne svrhe.  1913 italijanska mornarica je imala 1000 mina Elia tipa za odbranu luka. Postojala je i manja verzija sa 25kg, piroksilina.Do 1906 je Elia bila standardna mina, kada je izabrana Novero mina za njenu zamjenu.
U Novembru 1914, Elia je objavio da je veliki broj mina ili naručen ili izrađen u raznim europskim državama 30.000 u Engleskoj, 10.000 u Francuskoj, 5.000 u Italiji i 5.000 u Španiji. Britanske su bile Vickers Elia tipa, francuske Vicker Breguet mine, a Španci su isto imali Vickers Elie, jer je Vickers dominirao u španskoj pomorskoj industriji.
 Italijani od Francuza dobili  Vicker Breguot mine početkom rata. Te mine nisu imale polugu, kao Elia mine, več jaram sa šiljatim rogovima. Jaram je bio upet sa gornje i donje strane mine. Mina se detonirala kada je brod za određenom snagom udario i izazvao rotaciju, koja je oslobodila oprugu sa udarnim iglom. Jaram se morao zakrenuti za 15 do 16 stepeni da bi oslobodio udarnu iglu. Inače je sistem isti kao i kod Vickers Elie, razlika je samo što je na jednoj poluga, a  na drugoj jaram. Mina je bila sferična, diametra 770mm, težine 360 kg, sa eksplozivnim punjenjem od 60 kg piroksilina.
Dolje slike engleske i francuske verzije Elia- mine [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Nastavlja se.


* Vikers Elia - engleska.JPG (33.79 KB, 480x616 - viewed 209 times.)

* Breguet mina.jpg (72.57 KB, 632x1080 - viewed 206 times.)

* Breguet mina, baza i paljbeni mehanizam.jpg (64.16 KB, 665x1049 - viewed 198 times.)
« Last Edit: June 25, 2014, 07:16:47 am by ML » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #2 on: June 25, 2014, 07:59:05 am »

Mine Bollo su početkom rata bile najmasovnije u italijanskoj ratnoj mornarici, 1400 kom. Ove su mine smatrane poprilično neuspjelim. Opisno to su bile 1912 Bollo mine hidrostatskog tipa. Paljbeni uređaj je operirao pod uticajem vodenog pritiska. Sferična mina je imala četiri  roga namještena neposredno iznad sredine tijela mine. Pri udaru broda u rog, on i pucao, i voda pod pritiskom bi kroz fleksibilnu cijev u hidrostat koji oslobađa paljbeni mehanizam.
Minimalna dubina potrebna da bi se mina aktivirala bila je 6ft. Težila je 548lbs uključujući tu 160lbs(80kg)TNT-a.
Ako bi mina otpala od sidrenog konopa,  plutala je okrenuta i tada je bila bezopasna. Ako bi se ponovo uspravila automatski se aktivirao paljbeni mehanizam.Položajna dubina mine je bila od 6-20 ft, a polagala se na dubinama do 60 fadoma
Dolje presjek,  i  slike iz proizvodnje Tosi-Taranto.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Nastavlja se


* Bollo mina.JPG (33.11 KB, 341x587 - viewed 193 times.)

* bollo sidra.JPG (92.18 KB, 791x524 - viewed 201 times.)

* Bollo-posude.JPG (76.57 KB, 796x558 - viewed 178 times.)

* Bollo srce mine.JPG (94.07 KB, 784x509 - viewed 214 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #3 on: June 25, 2014, 07:48:22 pm »

Do 1906 Elia mine su bile standardne blokadne mine, kada je odlučeno da ih zamjene Novero minama. Ova verzija Novero mine je imala 220lb eksplozivnog punjenja i oko 100m sidrenog konopa. 1908 godine prvi put je viđena od strane Britanskih oficira.
Mina se sastojala od dvije posude, gornje, koja obezbeđuje uzgon i donje u kojoj se nalazio eksploziv (piroksilin). Posude su međusobno spojene cilindrom u kojem se nalazi udarač oblika igle.
Uređaj za paljenje ima kuglu postavljenu u ležištu pri vrhu posade. Pri nagibu 40 stepeni kugla ispada iz ležišta i preko vodećeg cilindra pada na udarač koji preko detonatora izaziva eksploziju.
Mina ima hidrostatičko osiguranje, tako da se kugla oslobodi, mina prelazi u oštro stanje, tek kada hidrostatski uređaj pod pritiskom oslobodi loptu, tako da čašu u kojoj se nalazi gurne prema dole. Mina je bila opremljena sidrom za automatsko sidrenje sa predhodnim utegom.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kasnije se usvaja licenčna proizvodnja sličnih mina. To je bila ustvari Sauter-Herle mina izrađena po licenci, tako da se zove i 1911 Herle 75M, sa 75 kg eksploziva i 100m sidrenog konopa. Kada bi brod udario u minu, jedna čelična lopta bi pala u vertikalni tunel na upaljač (visina pada je bila 19.7inch). Ta lopta je stajla u zaštitnom okviru spojenom na hidrostat. Kada bi mina dostigla dubinu 6 ft, hidrostat je potisnuo zaštitni okvir prema dole, a kugla bi ostala na obruču. Prilikom udara broda i naginjanja mine, kugla bi pala u tunel i po njemu na upaljač.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pored ove italijani su imali u upotrebi i Herle 75M 1916g i Herle 100M 1916g, gdje broj znači težinu punjenja –eksplozivnog. Dužine sidrenih konopa su bile 100m. Upaljač je bio hidrostatski. Mina je položajnu dubinu zauzimala pomoću predhodnog utega. Na 6 ft dubine sigurnosni hidrostat je postavljao minu u oštro stanje. Mina bi detonirala kada bi jedan od rogova (4 roga) bio slomljen. Kada bi voda stigla do hidrostata, on bi oslobodio udarnu iglu koju bi udarna opruga gurnula prema detonatoru.
Dole je šema ove mine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Harle, 1911.JPG (34.42 KB, 338x583 - viewed 184 times.)

* Mine IM- Harle, sa hidrostatskim upaljačem.jpg (99.62 KB, 616x1069 - viewed 291 times.)

* novero_1.JPG (29.28 KB, 400x538 - viewed 167 times.)

* torpedine_novero.JPG (29.84 KB, 347x530 - viewed 186 times.)
« Last Edit: July 17, 2014, 02:48:51 pm by leut, Reason: ispravljeno i dopunjeno po uputama ML-a » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #4 on: June 25, 2014, 08:23:37 pm »

Ove mine koje smo spomenuli su kontaktne mine (le torpedini), pored ovih u upoterebi su bile i plutajuće mine (galleggiamento)  kao i kontrolirane mine (ginnoti). Kod kontroliranih mina , služile su za zaštitu luka, bio je potreban osmatrač na obali, koji bi nadolaskom neprijateljskih brodova aktivirao te mine. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Plutajuće mine su bile 1915/40 Simion (proizvedeno 500kom) i oscilirajuće Ceretti i Tosi (naručeno oba tipa po 1000mina. Ove mine (Tosi) su imale jednu gumenu vazdušnu posudu, koja  je punjenjem ili pražnjenjem regulirala položajnu dubinu. Praktično je mina oscilirala između dvije položajne dubine. Mjeh se punio iz spremnika komprimiranog vazduha u mini. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* torpedini ginnoti.jpg (37.71 KB, 454x226 - viewed 203 times.)

* torpedini galleggiamento tosi.jpg (48.78 KB, 342x254 - viewed 609 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #5 on: June 26, 2014, 12:15:57 pm »



Kod predhodne mine sam zaboravio napisati, da su sve plutajuće- oscilirajuće mine bile postavljene za kratak period. Svega 4-6 sati, kada bi se morale deaktivirati, eksplodirati ili potonuti.
Kao dodatak još jedna plutajuća mina koja se izbacivala iz aviona. To je Avionska mina 70/1918., ofanzivna mina za borbu protiv površinskih brodova. Dubina minske posude u slučaju kada je plutala je bila cca 5 ft. Imala je 70kg eksploziva, snabdjevena je sa šest mehaničkih rogova, imala hidrostat koji ju je stavljao u oštro stanje.
Kada bi se izbacila iz aviona, plovak se odvajao od tjela mne i punio se vodom, mina je plutala zahvaljujući negativnom uzgonu, morskom sidru i plovku. Položajna dubina je zavisila od dužine konopa do plovka.

Paljbeni uređaj-sistem se oslobađao pri udaru broda na rog, udar se preko poluge prenosio na točak koji je zarotirao i oslobodio udarač koji se nalazio pod pritiskom udarne opruge.
Za samolikvidaciju posle 9 sati je korišten galvanski element, dizajniran da u tom vremenu korozijom otvori rupu u tjelu mine, ušla bi voda i potopila minu. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* avionska drifting mina 1918.jpg (42.92 KB, 636x1061 - viewed 196 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #6 on: June 26, 2014, 05:16:26 pm »

Bravo ML, odlično prezentirano!
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #7 on: June 26, 2014, 06:00:37 pm »

Dodajem nekoliko fotografija A-U mina (Schupita......)
https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=7990.105
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #8 on: June 26, 2014, 06:09:10 pm »

Hvala @Duje, @ Jadran tvoj prilog nacrta a-u mina je potpun, ima podosta napisano u topiku o minama , ali mislim da bi vse trebalo koncentrisati na jedno mijesto, kako bi to bilo preglednije. Ipak se a-u mine gube po cijelom forumu, ako je sada riječ o minskom ratu na Jadranu (ISR) mislim da bi priloge mogli skupiti ovdje, u svakom slučaju A-u mine nisam mislio zaobići i nešto ću o njima napisati.
 
Za početak jedna sličica a-u mine koja je otkinuta od sidra lutala Jadranom, pokupio ju je italijanski brod. Vidi se rogovi, koji su sastavni dio inercjonog paljbenog sistema, sa strane vertikalna polugica koja je spojena na kočnicu sidrenog uređaja. Na tu polugicu je bio pričvrščen plovak pomoču koga se regulisala položejna dubina mine.. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* A-U mina C tipa, otkinuta od sidra..JPG (34.74 KB, 595x416 - viewed 167 times.)
« Last Edit: June 26, 2014, 06:20:26 pm by ML » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #9 on: June 26, 2014, 07:38:29 pm »

A-U mine
Austrougarska je u ratu položila oko 6000 mina.
Stare mine tipa A, B, i B1 bile su punjene praskavim pamukom. Najstariji tip upotrebljen u I SR bila je mina tipa B oblika odrezanog obrnutog konusa, napunjena sa 40 kg praskavog pamuka, B1 je imala blaži konus i imala je punjenje od 47kg praskavog pamuka.
Tip C je ipak bila glavna mina upotrebljena u I SR. Prvi tip se pojavio 1989g i verzije koje su se razlikovale samo u minornim detaljima nosile su oznake godina kad asu prihvačene u proizvodnju,
C.89,C93,C.96, C.98, C.99, C.03, C.08,C.10 i C.12. Sve su bile cilindričnog oblika, 1m visoke, napunjene sa 100kg praskavog pamuka, izuzevši C.99 koja je imala punjenje od 58.8kg . Od C.10  se mine pune amatolom ( 30%TNT, 46% ammonal-salpetre, 22%aluminijuma, 2% uglja)
 Kao što smo rekli oba tipa B I C su korišteni u ratu, ali kakogod glavni i najbrojniji tipovi su bili C.08, C.10 i C.12. Mine su bile sve slične, razlikovale su se u detaljjima. Sve su imale pet rogova- mesinganih špica, raspoređenih na gornjem dijelu cilindra.Udaro broda u šipku dolazi do aktiviranja paljbenog mehanizma. Za sidreni uređaj je na principu plovka. Prosječno  je mina postavljana na položajnu dubinu 2-3m.  Mine su imale 100m sidrenog konopa.
Mine su se obarale sa šina, a mogle su se obarati i bočno sa klizača.
Kontroliranih i plutajućih mina Austrijci nisu imali. Korištene su  i razni tipovi italijanskih mina koji su izvučeni iz mora.
Ovdje je @Jadran postavio kvalitetne materjale i crteže a-u mina, paljbenih mehanizama, kao i načina sidrenja.
https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,7990.msg126782.html#msg126782
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* palbeni mehanizam.JPG (18.81 KB, 236x275 - viewed 597 times.)
« Last Edit: June 26, 2014, 07:44:02 pm by ML » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #10 on: June 27, 2014, 12:05:39 pm »

Njemačke mine na Jadranu.
Nešto malo i o njima, zaslužile s upre svega radi efikasnosti.  To su na Jadranu mine koje su polagane sa podmornica(UC I i II, te UE). Najviše su korištene za zaprečavanje luka, a masovno su upotrebljene i uzduž albanske obale. O tim minama ima malo napisanog, a sve što je napisano u raznim izvorima, a konsultovao sam poprilično knjiga i pregledao splet nije baš isto. Tako da ću ovdje iznjeti samo osnovne karakteristike. Mine su razvijene od E mine koja je bila standardna mina polagana sa površinskih brodova.
E-mina je imala galvansko paljenje Hertz rogove, eksploziva je imala 150kg, a imala je i osiguranje od salmijaka, kao i hidrostatsko osiguranje, koje je prekidalo žičanu vezu ako bi isplivala, znači neutralisalo bi je u skladu sa Haškom konvencijom 1907g.
Sva ta osiguranja na podmorničkoj mini nisu puno značila jer su se mine nalazile (kod UC I i UC II)u tunelima koji su prolazili kroz čvrsti trup i nisu bili zatvoreni. U njima je vladao pritisak već zavisno od dubine zarona podmornice.
Da bi se zaštitili rogovi prilikom izbacivanja iz podmornice, sa strane su montirane četiri zaštitne letve koje su sprječavale da rogovi dođu u dodir sa tunelom. Sami rogovi su postavljeni samo sa gornje strane. Sistem sidrenja je bio pomoću hidrostatatskog uređaja, mina bi potonula na dno a nakon toga se odvojila i zauzela položajnu dubinu.
Za podmornice sa vanjskim tubama (tako ih nazivam iako prolaze kroz tijelo podmornice jer su u njima vanjski uslovi)  Postojala su dva tipa mina UC120 i UC200, razlika je bila u količini eksploziva TNT. Obim je ostajao isti produljeno je samo tijelo mine same.
Ovdje treba napomenuti da su tu minu UC120 izvadili i italijani, zarobivši je zajedno sa podmornicom,kad  su ispred Taranta izvdili potonulu podmornicu UC 12(a-u oznaka U 24) i prepravili je u svoj polagač mina X-1. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pored ovih mina za tip UE, taj tip je imao mine smještene u dvije tube od 1000mm koje nisu komunicirale sa okolnim morem znači bile su zatvorene , izrađene su mine UE150 koje su imale 150 kg eksploziva(TNT-a, kasnie je eksploziv mijenjan na Amatol hexa-nitro, koji je bio lakši za proizvodnju)) Za razliku od  predhodnih koje su se mogle sidriti do 100m, ove su mogle sidriti do 125m. Paljbeni sistem je isti galvanski, Hertz rogovi.
Iako nisu upotrebljavani na Jadranu, kad smo kod podmorničkih mina, da kažem da su Nijemci  izradili dva tipa mina koje su se polagale iz torpednih cijevi, znači podmornica nije trebala biti određena kao minopolagač, to je moglo iz svake podmornice. Engleske oznake su TI i TIi, obadvije su imale 190lb TNT-a. Obe su imale Hertz rogove, a da ne bi udarile u stjenke torpedne cijevi, TI je imala samo par vertikalnih rogova, a TII je koristio napredniji sistem, rogovi su bili večim dijelom uvučeni dok se mina nalazila u cijevi.
Ovde da napomenem izvještaj amerikanaca od septembra 1918g ,da se je šest A-U podmornica upotrebljavalo kao polagači mina? [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* mina UC.JPG (31.22 KB, 433x597 - viewed 181 times.)

* UC 5.JPG (65.23 KB, 507x499 - viewed 213 times.)

* pozzomineduc1114.jpg (170.03 KB, 1280x1080 - viewed 164 times.)

* tip T II.JPG (23.23 KB, 559x360 - viewed 159 times.)

* mine sa UC-44, na američkom brodu..JPG (37.36 KB, 569x388 - viewed 162 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #11 on: June 28, 2014, 06:20:05 pm »

Doktrina minskog rata.
Italijani su sve do dolaska Admirala Revel na čelo mornarice nisu polagali dovoljnu pažnju primjeni mina u pomorskom ratovanju. Svojim dolaskom 1913g on je do 1915g povećao arsenal minskog oružja sa 200 na 2900 mina. I ta količina je bila premalena za potrebe intenzivnog minskog rata. On je predvidio zaštitu vlastitih luka i dužobalnih komunikacija, u cilju zaštite od brodova, a pre svega podmornica.
Sjeverni Jadran je plitak i Thaon di Revel je velikim minskim poljima na sjevernom Jadranu sprječiti Austrijskoj floti izlaz na otvoreno more i prisiliti je da ostane u vlastitim bazama, prisilivši je tako na više »gerilsko ratovanje«
Za zaštitu baza su postavljene minska polja sa minama na položejnoj dubini 3-4m, a tamo gdje je dubina bila ispod 12 m  postavljane su kontrolirane minske prepreke koje su kontrolisane iz obalskih kontrolnih stanica.
Od ofenzivnih minskih polja su postavljena minska polja u Sjevernom Jadranu, koji je to dozvoljavao (maksimalna dužina sidrenih konopa je bila 100m) i uzduž plićih dijelova Istočne obale Jadrana . Normalno da sa ovim minama nisu mogli blokirati izlaz iz Boke radi predubokog mora. Regia Marina je blokirala minama i Albanske luke, a na samu Otrantsku baražu je potrošeno 1900 Bollo mina.

Austrijska mornarica je predvidila defanzivno miniranje za zaštitu vlastitih baza i obalnih zona, kao i ofanzivno miniranje koristeći brodove flote na kojima su bile ukrcane mine. Četiri Pulske baraže imale su 1500mina položenih u linijama sa guščim linijama bliže obali i rjeđim dalje od obale, oko deset nautičkih  milja. Obalska artiljerija je krila prolaze između miniranog područja i obale.
Mine predviđene za defanzivno miniranje Trsta ostale su u Puli i postavljene ssu tek 1915 ulaskom Italije u rat
Šibenik je takođe branjen minskim poljima, postavljenim između  vanjskih otoka i minskim zaprekama između ostrva koja su zatvarala ulaz u Šibenski kanal.
Defanzivna minska polja su postavljena i na prilazima u Kvarnerski zaliv i mjestimično na vanjskim međuotočkim prolazima, štiteći unutrašnje plovne rute, kako je vidljivo na šemi postavljenoj na početku topika.
Ispred Boke su postavljene mine kako slljedi : 21 minska baraža u zalivu Trašte, radi zaštite od eventualnog neprijateljskog iskrcavanja,  baraža od Prevlake i   od rta Oštro (28 mina), ispred glavnog ulaza (33 mine) i na samom ulazu od Rta Kobila kontrolirano minsko polje, koje je podržavano sa artiljerijom i dvije torpedne stanice na kopnu.
Sva ova polja su kako od strane austrijaca tako i italijana pojačavana i obnavljana jer je svaka oluja otkidala pojedinačne mine od sidra.
Prva žrtva rata bio je Baron Gautsch koji je naletio na prijateljsku minu 13 augusta 1914, da bi već 23 augusta torpiljarka Tb26 naletila na plutajuću minu otkinutu od sidra i potonula…
Ofanzivna minska polja su Austrijci postavljali između Medue i Drača duž albanska obale , kao i ispred Venecije i Brindizija.
Njemačke podmornice su polagale mine u Jadranu pre svega ispred Brindizija i ispred Albanske obale.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #12 on: June 28, 2014, 10:26:12 pm »

Brodovi polagači.
Prije nego pređem na tekstualni dio, jedna interesantna fotografija, SMS Chamaleon-a sa krmene strane, na šinama se vidi mina tipa C, sa sidrom i plovkom za određivanje položajne dubine, spremna za obaranje. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* chamaleon.jpg (75.13 KB, 640x399 - viewed 184 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #13 on: June 29, 2014, 07:27:06 am »

Italijanski minopolagači.
Na početku rata italijani su imali četiri stare torpedne krstarice, prerađene u minopolagače sa kapacitetom do 60 mina to su bili Goito, Minerva, Partenope i Tripoli. Osim tih brodova koji su bili namjenski korištene su za defanzivno miniranje i pomoćne krstarice.
Za ofanzivne operacije su bili predviđeni razarači i torpiljarke a posle 1917g i MAS-ovi.
Prvu podmornicu minopolagač italijani su dobili 1918  od izvađene podmornice UC12 koju su popravili i uvrstili u flotu 1917g, prvu misiju je izvršila u oktobru 1917, polažući ofanzivne mine ispred otoka Unije. 1918 su joj se pridružile još dvije podmornice istog tipa (prekopirana je X1) koje su  uglavnom vršile ofeanzivno miniranje, doduše bez ikakvog uspjeha.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Partenope.JPG (38.84 KB, 680x493 - viewed 166 times.)

* Tripoli1.jpg (51.71 KB, 928x428 - viewed 200 times.)

* Goito.jpg (54.03 KB, 960x583 - viewed 169 times.)

* X1.jpg (40.29 KB, 800x553 - viewed 171 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #14 on: June 29, 2014, 07:39:26 am »

Austrijski minopolagači
Austrijci su imali tri stara minopolagača Dromedar (kapaciteta 50 mina), Salamander (90 mina) , Basilisk (145 mina) i novi brod  Chamaleon (240-300 mina).
Stari parobrod Carniolia služio je kao depot brod.
Mine su mogli polagati brojni brodovi, krstarice, razarači, torpiljarke.
Njemačke podmornice UCI i UC II su vršile ofanzivno miniranje.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* cameleon1.jpeg (23.22 KB, 500x280 - viewed 171 times.)

* kameleon.JPG (43.64 KB, 1155x397 - viewed 164 times.)

* SMS DROMEDAR.jpg (87.46 KB, 600x368 - viewed 178 times.)

* mine na palubi Dukle 744x528.pdf - Adobe Reader.jpg (368.68 KB, 744x528 - viewed 178 times.)
« Last Edit: June 29, 2014, 08:00:31 am by ML » Logged
Pages:  [1] 2 3 4   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.033 seconds with 22 queries.