PALUBA
May 23, 2019, 04:53:55 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: If you are experiencing problems during registration process, please contact us on flushroyal75@gmail.com or miodrag.radojkovic@paluba.info
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4   Go Down
  Print  
Author Topic: Minski rat na Jadranu-I SR  (Read 15584 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #15 on: July 02, 2014, 06:52:58 pm »

Minolovci zaraćenih strana.
Italijani su ušli u rat sa 6 vedeta- minolovaca (vedette dragamine). Kao minolovci  se upotrebljavaju ribarski brodovi, 1916g od japanaca su kupljeni ribarski brodovi , 1916g, koji su kasnije naoružani i obavljali su razne zadatke u okviru flote, uglavnom su bili topovnjače, minolovci opremljeni sa Oropesa mehaničkim minolovkama, označavaju se kao tip G.  Kupljeno je 47 brodova sa oznakama G 1do G 47. To su brodovi od 425 t dimenzija 38,15x6,78x3,28m, brzine 10čv, naoružani sa topovima 2x76/40mm, ovo su podaci za G 1, ali uglavnom su brodovi bili od 315 do 470t deplasmana.

* G 37.jpg (78.97 KB. 1332x846 - viewed 214 times.)

Kasnije  su im se pridružile Vedette Dragamine klase RD građene u italijanskim brodogradilištima. Do kraja rata u sastav je ušlo trideset ovih brodova, istisnine od 200-220t, različitih tipova, zavisno od brodogradilišta. RD je originalno značilo Rimorchiatori Dragamine, da bi kasnije to značilo Regio Dragamine.

* RD1.jpg (23.73 KB. 589x292 - viewed 165 times.)

* RD9.jpg (129.71 KB. 1354x789 - viewed 299 times.)

Podaci za RD-1, građen je u Cantieri di Castellammare di Stabia, ušao u operativu 1916g. Imao je istisninu 197t i dimenzije 35,5x5,8x2,14m, motor od 800ks, brzinu 13,1, a naoružanje 1x 76/40mm.
Neki od ovih minolovaca su kasnije bili i u JRM.
Normalno da svi ovi brodovi nisu angažovani na Jadranu, angažovani su i na jugu i na zapadnoj obali Italije.
Austrijci su početkom rata imali deset starih torpiljarki pretvoreno u minolovce TB27,29,30,33,34,35,36,37,38 i 40.Tokom rata pridružilo im se još deset brodova i to TB19-25,31,32 i 39. Neki od tih su pod oznakom D bili i u mornarici  JKRM i kasnije posle 1941 u Italijanskoj mornarici.

* Tb21.jpg (10.18 KB. 472x214 - viewed 122 times.)

Pored njih je upotrebljeno pet popisnih parobroda, jedanest večih motornih čamaca i neki tegljači.
A-U mornarica je naručila i izgradnju serije manjih minolovaca, koji nisu ušli u sastav do kraja rata. Za ilustraciju u Rijeci su porinuti minolovci MT130,131 i132,1918g. Zapljenjeni su od Italijana posle rata i završeni u Rijeci za njihov račun 1920, postavši RD58,59 i 60. Oni su imali istisninu 121t, i dimenzije 31X6,5X1,4m.

* Tilemachos_1952 ex RD58,exMT130.jpg (90.43 KB. 865x541 - viewed 161 times.)


Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #16 on: July 02, 2014, 08:35:31 pm »


* Adelsberg,Žirjanski kanal 1916g.jpg (47.02 KB. 600x800 - viewed 161 times.)
Lutajuće mine su bile opasne za obe strane, često su brodovi stradali na prijateljskim minama. Dole jedna žrtva SS Adelberg, naišao na lutajuću minu u Žirjanskom kanalu na putu iz Splita u Rijeku 20.juna1916g.

« Last Edit: July 02, 2014, 08:39:48 pm by ML » Logged
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 092



« Reply #17 on: July 03, 2014, 04:38:25 pm »

Malo kasnim s par fotografija; Minolovci tipa "G" od 1-47 svi su odreda bili japanski ribolovni brodovi koji su kupljeni i preradjeni. Oznaka "G" je mozda dosla od talijanskog naziva za Japan "Giaponne"?

* G15 ex Fumi Maru pa Porto Corsini.jpg (27.39 KB. 557x268 - viewed 139 times.)


* G21 ex Fukuhaku № 8 Maru pa Cariddi.jpg (65.85 KB. 767x587 - viewed 138 times.)



* G23 ex Sekio Maru zatim Alula.jpg (78.17 KB, 1347x894 - viewed 148 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #18 on: July 03, 2014, 08:43:07 pm »

Jedna interesantna fotografija, ispod fotografije piše KuK mina. Mina je italijanska Bollo mina sa hidrostatskim paljenjem.

* mina.JPG (36.31 KB. 575x470 - viewed 161 times.)

Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #19 on: July 05, 2014, 10:19:31 am »

Iako se uspjeh minskog rata nikako ne mjeri samo sa brojem i veličinom potopljenih brodova, već pre svega postizanjem zadanih ciljeva prilikom polaganja minskih prepreka u smislu odvraćanja i zaštite,odnosno ometanja neprijateljske plovidbe morem, ovdje ču pokušati hronološki iznjeti gubitke ratnih brodova na Jadranu. Svaka nadopuna je dobrodošla. Pa da krenem:

23.08.2014
TB 26, Flamingo, potonuo pola sata nakon što je udario u plutajuću minu, 6milja od Pule.
24.02.2015
DAGUE, francuski razarač, udario u minu i potonuo na sidrištu like Bar. Ova prestižna jedinica francuske flote se nalazila na eskortnom zadatku, obezbeđivala je engleski parobrod Whitehead.
Noču 24.02. se nalaziljo usidren ispred ulaza u luku, ali zbog jakog vjetra sidro je oralo i brod je noču udario u minu. To je bila mina koju je posijala UC 25.

* Dauge.jpg (145.54 KB. 1046x615 - viewed 147 times.)

3.07.1915
17 OS Italijanska torpiljarka udarila je u minu polažući minsko polje ispred istarske obale, tačnije ispred Kopra. Brod je pripadao klasi torpiljarki PN, I serije a slova znače u kom je brodogradilištu rađena(PN-Pattison Napoli a OS –Oderi di Sestri). Brod je bio deplasmana 140/157t i dimenzija 42,54,64x1,47m, naoružan sa 1x57/43mm i dvije torpedne cijevi 450mm, brzine 27čv.

* 16OS.jpg (77.35 KB. 994x571 - viewed 152 times.)


8.8.2015
SM U 12, prva austrijska podmornica potopljena u ratu. Zapovjednik  Egon Lerch je operisao u vodama ispred Venecije. 08.08. italijanske jedinice su pretraživale dno, gdje je dva dana ranije razarač Rosolino Pilo udario pramcem  nepoznati objekat, kad asu opazili jaku eksploziju u minskom polju  položenom ispred Punte Sabbione. Kad asu ronioci pretražili dno našli su olupinu SM U 12, koja je potopljena sa svom posadom.
17.08.1915
JALEA, itallijanska podmornica, ona je udarila u minu  u trščanskom zalivu. 16.08. je isplovila iz Venecije sa zadatkom da obezbeđuje torpiljarke koje su postavljale mine u neprijateljskom zalivu, Trebala je ležati na dnu ispred Porto Busa i sačekati  torpiljarke, koje su trebale noću 17 na 18 položiti mine. zadnji put je viđena u 0430, 17.08. iz signalne stanice u Gradu.
Drugi dan na obalu je doplivao jedini preživjeli sa podmornice torpedista Arturo Vietri, koji je ispričao šta se u međuvremenu događalo sa podmornicom. Podmornica je ležala na dnu do 1200 časova, posada je ručala, a potom je podmornica produžila prema sredini zaljeva da bi u 1430 odjeknula eksplozija. Podmornica je pramcem udarila u minu. Nalazila se na dubini 14m, tako je šest članova posade na pramčani izlaz uspjelo napustiti podmornicu, ali nakon napuštanja pet ih se udavilo pokušavajuči plivajući stići do Grada, najbliže italijanske teritorije, jedino se pomenuti Vietri spasio posle 14 sati provednih u moru.
Podmornica je izvađena iz mora u maju 1954g.

* Jalea.jpg (6.54 KB. 299x168 - viewed 376 times.)



Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #20 on: July 05, 2014, 11:32:57 am »

4.12.1915
INTREPIDO, italijanski razarač, potopljen na mini ispred Valone.
03.08.brod je isplovio iz Brindizija pod komandom kapetana korvete  Lava.Zadatak mu je bio da sa još četiri razarača prati transport trupa koje su bile ukrcane na transportne brodove Re Umberto i Valpariso, sve ukupno 1800 ljudi i 150 četveronožaca. Uz albansku obalu u visini San Giovani di Medua, Re Umberto je udario u minu, koju je tu postavila UC 14 i potonuo za samo 15 minuta. Na brodu je bilo 765 ljudi. Razarač je pokupio oko 100 brodolomaca, koje je kasnije iskrcao u Valoni.
Posle iskrcavanja brodolomaca razarač je isplovio na protivpodmorničku patrolu, da bi i on u visini Capo Linguetta, udario u minu. Da se ne bi potopio nasukan je na obalu u pliću vodu i kasnije napušten. Nekoliko dana nakon toga brod je kliznuo u dublje more (35m) i tamo i ostao do danas.

* 3701C_RN_Intrepido_1912_cacciatorpediniere_in_movimento.jpg (37.74 KB. 707x414 - viewed 169 times.)

29.12.1915
LIKA i TRIGLAV , austrougarski razarači, stradali na minama ispred Drača. Posle dosta neuspjele akcije u Draču( luka je bila prazna) uprkos tome četiri razarača( snage su se sastojale od krstarice Helgoland i pet razarača) su ušla u luku, da bi pri povlačenju pod artiljerijskom vatrom ušla u minsko polje. Lika je odmah potonula a Triglav je imao oštečen krmeni dio i propelere, tako da je komandant sastava Seitz, naredio da se uhvati u tegalj.
Sastav sa brodom u teglju nije mogao postići veću brzinu od šest čvorova, a u međuvremenu su isplovili i saveznički  brodovi iz Brindizija, tako da je tehalj morao biti otpušten.

* kuk-tatra-1914-destroyer.gif (16.55 KB. 615x296 - viewed 170 times.)


Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #21 on: July 05, 2014, 06:20:34 pm »


23.06.1916
CITTA DI PALERMO, italijanska pomočna krstarica, poznatija po učešču u okupaciji Palagruže, udarila u minu 6 km od luke Brindizi i potonula. Minsko polje je još u decembru 1915 postavila UC 14. Brod je isplovio iz Brindizija prema albanskoj obali, a na palubi je imao ukrcano 540 vojnika Commonwealtha.
Posle eksplozije mine brod je potonuo, a preživjelima su odmah priskočili u pomoć engleski drifteri koji su spasili većinu brodolomaca. Dva driftera Freuchny i Morning Star su pri tome stradala na minama .

* RN_CdPalermo1.jpg (179.03 KB. 1280x762 - viewed 137 times.)

10.08.1916
MELORIA, italijanska vedeta
11.12.1916
REGINA MARGHARETA, italijanski pre dreadnought, koji je bio baziran Valoni, u decembru je  trebao da  ode po naređenju admirala Milla u Taranto radi dokovanja, vrjeme isplovljenja je prepušteno odluci komandanta Bozzo-a. Kako je vrjeme bilo olujno čekalo se smirivanje vremena, tako da je brod odmah kada se je vrjeme umirilo 11.12 u 2100 digao sidra. Brod su pratila dva razarača Ardente i Indomito. Isplovili su kroz kodridor između minskih polja, da bi na prolazu na otvoreno more između otoka Saseno i rta Linguetta, stari brod udario u   minu, koja je dodatno izazvala eksploziju municijone komore na pramcu. Eksplozija je ostavila brod bez pogona i bez mogućnosti manevrisanja dok je naaglo dobijao pramčani trim. Posada je bježala prema krmi, ali ne zadugo, samo 5  minuta nakon eksplozije, krma se uzdigla i brod je sa pramcem nestao ispod površine. Sa sobom je povukao komandanta i 614 mornra. Spasilo se  18 oficira i 257 mornara.
Minu je postavila UC 14.

* RN_Regina_Margherita.jpg (26.53 KB. 600x418 - viewed 128 times.)

15.05.1917
BOUTEFEU, francuski razarač, 15.05. isplovio je iz Brindizija i hitao u pomoć britanskom lakom krstašu Dartmouth z vrjeme bitke u Otrantu, kada je odmah kada je ostavio za sobom luku naišao na minu, koju je položila podmornica UC-25. Razrač je presječen u dva dijela potonuo u dvije minute, a sa mnim i cijelokupna posada.

* boutefeulp7 (1).jpg (182.74 KB. 800x574 - viewed 159 times.)

16.05.1917
U-5, za vrjeme uvježbavanja u fažanskom kanalu, krmom je udarila u minu i potonula na dubinu 36m, sa gubitkom 6 članova posade (od ukupno 19). Kasnije je dignuta i popravljena.
3.06.1917
SMS WILDFANG, austrijski razarač, 03.06. isplovio sa Csikos-om i TB-93, radi podrške operacije hidroaviona. Razarač je udario u plutajuću minu i potonuo kod Penade, povukovši sa sobom komandanta i 25 mornara.

* sms_wildfang.jpg (56.83 KB. 950x613 - viewed 124 times.)

04.08.1917
W 4, italijanska podmornica, vjerovatno udarila u minu između Kotora i Drača, potonula sa cjelokupnom posadom.


* W41916-vi.jpg (33.1 KB, 500x216 - viewed 124 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #22 on: July 05, 2014, 07:44:22 pm »

13.02.1918
BERNULLI, francuska podmornica, udarila minu, ispred  Boke, nestala sa cjelokupnom posadom

* bernouilliib7.jpg (123.8 KB. 932x503 - viewed 168 times.)

3.08.1918
UB 53 njemačka podmornica, Pola Flotilla, sa bazom u Boki. Potomula naišavši na mine postavljene u Otrantskoj baraži, 10 članova posade je nestalo sa podmornicom.
29.10.1918
RD 10, minolovac, naišao na minu kod rta Rodoni (Albanija) i potonuo
10.11.1918
36 PN,torpiljarka, stradala prilikom eksplozije mine u blizini albanske obale.
16.11.1918
CESARE ROSSAROL
, mine ne znaju za završetak rata. Brod je isplovio iz Pule za Rijeku, ukrcan je bio i jedan srpski oficir, koji je u Rijeci trebao posredovati kod neregularnih srpsko-hrvatskih formacija, da prepuste grad Italijanima. Malo posle, dok je posada ručala, brod je prolazeči ispod Kamenjaka naišao na minu, koja je eksplodirala na polovici broda i prepolovila ga, tako da je u par minuta nestao sa površine.

* 350px-RN_Cesare_Rossarol.jpg (17.99 KB. 350x198 - viewed 367 times.)

Vjerovatno:
1-2.04.1917
U-30, austrijska tipa U-27, maišla na minu u Otrantskoj baraži.





Logged
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 092



« Reply #23 on: July 05, 2014, 09:50:11 pm »

quote:
......
CESARE ROSSAROL, mine ne znaju za završetak rata. Brod je isplovio iz Pule za Rijeku, ukrcan je bio i jedan srpski oficir, koji je u Rijeci trebao posredovati kod neregularnih srpsko-hrvatskih formacija, da prepuste grad Italijanima.

----
Ustvari, bio je to raniji pripadnik K.u.K. Kriegsmarine (tada Maschinenbauingenieure 1. Klasse) Artur Malbohan koji je po nalogu iz Pule isao po spomenutom zadatku u Rijeku.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #24 on: July 06, 2014, 07:40:28 am »

Hvala na popravku.

Jedna podmornica koju sam stalno imao na umu pa je izostavio.
15.07.1916
H-3,britanska podmornica tipa H, građena u Kanadi,  preuzeta 3.juna 1915g. U  Jadran je stigla zajedno sa H 1,2 i 4.
H-3 je bila u patroli ispred Boke Kotorske. Austrijci su iz osmatračke stanice na Punto Oštro vidjeli rano ujutru podmornicu, a kasno popodne zamjećena je eksplozija u vanjskom  obrambenom minskom polju. Iz  Kotora je poslan čamac, koji je na mijestu eksplozije našao veliku naftnu mrlju zajedno sa plutajućim ostacima sa podmornice.
Podmornica se nije vratila sa zadatka, ali šta joj se tačno desilo nije bilo nikakvih informacija. Admiral Kerr u svojim memoarima, iznio je i zanimljivu priču na koji način je potvrđen gubitak podmornice.
Gabriel O'Byrne (komandant podmornice Curie), kao ratni zarobljenik, poslao je poštansku kartu Ministarstvu mornarice u Rimu, gdje je zahtjevao da mu pošalju neke knjige. Zašto je to upitao Italjane bila je misterija, ali među zatraženim knjigama bila je i jedna koja je zapisana kao »Mineharsh 3(vols)«
Pronicljivi umovi su uspjeli riješiti ovu zagonetku, radilo se o šifriranoj poruci koja je imala vrjednu informaciju. »Mine H3«
Kako je O' Byrne došao do te informacije u zarobljeničkom logoru nije zapisano.
Dolje H 3 još u Newfoundland-u, prije nego je prešla Atlantik.

* 2014-07-06 08.02.09.jpg (194.12 KB. 800x480 - viewed 258 times.)



Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #25 on: July 06, 2014, 08:30:24 am »

9.07.1918
SM U 10, austrijska podmornica, tipa BI, da i nju stavimo, broji se kao gubitak, iako se nasukala i kasnije izvršen popravak. Udarila je u minu na sjevernom Jadranu na poziciji 45°30′N 13°00′E, ispred izliva Tagliamenta. Nije bilo gubitaka u posadi.

* SM_U-10_(Austria-Hungary).jpg (34.81 KB. 300x139 - viewed 365 times.)

« Last Edit: July 06, 2014, 08:41:32 am by ML » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #26 on: July 07, 2014, 08:07:12 am »

Plutajuća (otkinuta od sidra ) austrougarska mina tipa C. Sad kad je okrenuta lijepo se vidi kočnica bubnja sidrenog uređaja.

* C-mina.jpg (174.57 KB. 955x581 - viewed 134 times.)

« Last Edit: July 07, 2014, 08:19:06 am by ML » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #27 on: July 13, 2014, 04:48:51 pm »

ZAKLJUČAK
Nešto kao zaključak gore rečenog, ali nikako kraj topika. Došao sam do nekih novih saznanja koja bi bilo dobro kao nadopunu ovog topika obraditi u drugom topiku sa istom tematikom, kao nadopune i ispravke.
Poželjan je svaki komentar i prilog, koji nče voditi rasvjetljavanja ovog značajnog segmenta pomorskog ratovanja na uskim morima.
Minski rat je bio značajan segment tog rata kako u prvom tako i u drugom svjetskom ratu. Gore je obrađen prvi svjetski rat. U drugom svjetskom ratu mine su masovno korištene, jugoslovenska mornarica je izvršila   miniranje u aprilskom ratu, polja su bila dosta neprecizno položena, što kasnije pokazuju vlastiti gubici na minskim poljima, nadopunili su ih italijani, pre svega duž vanjskog ruba otoka istočne obale, čineći obrambene pregrade, štiteći od prepada uzdužnoobalski saobračaj i sprečavajući prodor protivničkih snaga u unutrašnje vode i iskrcavanje njihovih desanta. Nijemci kasnije 1944 prenos minski rat na istočnu stranu jadrana, radi zaštite od eventualnog desanta  i osiguranja povlačenja svojih trupa iz jugoistočne europa.(samo Nijemci su položili 5.500 mina)
Prvi svjetski rat je definisao neke principe pomorskog rata na uskim i zatvorenim morima kao što je Jadransko more.
Prvo takva mora imaju ulaz- izlaz, a kontrola toga je od strateške važnosti.  
U ovakvim morima nema mjesta za upotrebu velikih brodova, koji postaju odmah nakon isplovljenja potencijalne mete dosta lakših brodova.
Mali brodovi  (torpedni čamci, topovnjače, razarači ) i male podmornice preuzimaju vodeću ulogu.
Blizina avionskih baza ima značajan uticaj na vođenje pomoskog rata.
Mine postaju glavni faktor, one mogu biti postavljene svukud .
Sam rat bez obzira na opremljenost mornarica postaje poprilično gerilski, prepad sljedi prepadu….
Sve ove postavke se nisu promijenile dodanašnjih dana. Čudim se maloj upotrebi mina u zadnjim dejstvima na Jadranu, gdje se prema mom saznanu osim pokušaja blokiranja Lore i polagana u Splitskom vratima ništa značajno nije desilo(bilo bi koristo da neko ko ima više saznanja o primjeni mina u tom periodu, nešto iznase). Jedna mina u međuotočkom prolzu je pretnja koja se nikako ne može zanemariti. Ne miješam se u tačku 11. Gledam samo vojnički i šta se sa nekoliko dobro postavljenih mina moglo postići. Mine daju mogučnost suprostavljanja dosta jačem protivniku, sve to za relativno male pare, važno je samo saznanje da je mina položena.
Nije ni čudo što se sada to oružje masovno uništava u nekim mornaricama nastalim na prostoru koji je prije kontrolisala JRM. Valjda nekom tako odgovara.
Minski rat na Jadranu u prvom svjetskom ratu je pokazao svu svoju vrjednost, kod  zaštite glavnih pomorskih baza , međuotočkog prostora i koridora za dosta bezbjedan uzdužnoobalski saobračaj, što je za A-U bilo od strateškog značaja radi slabih puteva i snabdjevanja pomorske baze u Kotoru i  trupa na južnom  krilu. Pokazala se je vrjednost pre svega oko pule minskih polja u kombinaciji sa obalnom artiljerijom, čime se je ostvarila jaka obrambena linija na desetine milja udaljenosti od obale.
Veoma uspješana je bila i ofanzivna komponenta ovog rata pre svega zahvaljujući Njemačkim podmornicama koje su bile najaktivnije oko Brindizija i Albanske obale. Italjani su na tim preprekama pretrpjeli značajne gubitke, da ne govorimo o angažovanju protivmnskih snaga i psihološkom efektu.
Sjeverni Jadran je bio minama gotovo potpuno blokiran za upotrebu velikih brodova.
Italijani su svoje pomorske baze i uzdužno obalni transport zaštitili minskim preprekama, sada postavljanim i radi novog neprijatelja podmornica. Ofanzivna miniranja su vršena lakim pomorskim snagama, torpiljarkama i MAS-ovima
Mine su i u JRM bila najmasovnija sredstva pomorske odbrane, što je obradio Admiral Mamula u knjizi Mornarice na velikim i malim morima, koju je bez obzira na ideološka gledanja dobro pročitati.
Normalno da su se minska oružja razvila, pre svega nekontaktne mine, veće dubine sidrenja (do 1000m dubine), a i širi je diapazon polagača.
Težišta upotrebe mina su istovetna onim iz prvog rata. Sama obala diktira postavljanje minskih linija ispred otočke linije i u međuotočkom području koje je branjeno obalskom artiljerijom i raketnim sistemima. Prepreke obezbeđuju unutrašnji saobračaj, kao i sprečavaju prodor protivničkih snaga, kao i izvođenje desanta.
Mogunosti ofenzivno polaganja su veće pre svega zbog razvijenijih minskih sistema kao i širokog diapazona polagača.(tu se treba podsjetiti naših džepnih podmornica, naoružane samo minama)
Polaganjem mina razvijao se i sistem osmatranja i javljanja kako mina tako i podmornica. Tu je otočje pokazalo izuzetne prednosti.

« Last Edit: July 13, 2014, 04:57:09 pm by ML » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 911



« Reply #28 on: July 13, 2014, 05:20:25 pm »

Sve ove postavke se nisu promijenile dodanašnjih dana. Čudim se maloj upotrebi mina u zadnjim dejstvima na Jadranu, gdje se prema mom saznanu osim pokušaja blokiranja Lore i polagana u Splitskom vratima ništa značajno nije desilo(bilo bi koristo da neko ko ima više saznanja o primjeni mina u tom periodu, nešto iznase). Jedna mina u međuotočkom prolzu je pretnja koja se nikako ne može zanemariti. Ne miješam se u tačku 11. Gledam samo vojnički i šta se sa nekoliko dobro postavljenih mina moglo postići. Mine daju mogučnost suprostavljanja dosta jačem protivniku, sve to za relativno male pare, važno je samo saznanje da je mina položena.

Pa ni sami "nazovimo ga sukob" nije i nesto trajao.
Jedna vojska u povlacenju druga u stvaranju. Nije tu bilo zbiljske borbe.
Kasnije se sve odigravalo manje vise na kopnu.

Quote
Nije ni čudo što se sada to oružje masovno uništava u nekim mornaricama nastalim na prostoru koji je prije kontrolisala JRM. Valjda nekom tako odgovara.

Ko ce znati, svi kriju prave podatke kao zmija noge.

poz.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #29 on: July 13, 2014, 05:39:46 pm »

Ne bih komentarisao, znam da su minska sredstva  postojala, a sve se činilo da se oteža povlačenja....Ali kao što rekoh svako saznanje i razmišljanje o tom segmentu je interesantno.
Logged
Pages:  1 [2] 3 4   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.021 seconds with 24 queries.