PALUBA
February 24, 2020, 08:52:33 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News:
Glavni pokrovitelj foruma Paluba
kompanija
Protexi Group System
http://www.protexigroup.co.rs/
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3]   Go Down
  Print  
Author Topic: Protuminski ronioci HRM  (Read 12991 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 338



« Reply #30 on: April 21, 2017, 03:33:02 pm »

Broj 524 | 20.04.2017.

Podvodna vozila Remus 100 povećala mornaričke protuminske sposobnosti

Dva autonomna podvodna vozila Remus 100 koja su prošle jeseni stigla u Hrvatsku u sastavu su Protuminskog divizijuna Flotile HRM-a. Riječ je o podvodnim protuminskim vozilima namijenjenim za pretraživanje morskog dna i optimiziranim za pregled velikih područja plitkog mora. Za rad s njima osposobljeno je šest operatera iz Voda protuminskih ronitelja, što su nam i demonstrirali tijekom nedavnog uvježbavanja...



* 524-remus-5.jpg (230.15 KB. 750x563 - viewed 102 times.)

Sredinom listopada prošle godine u Hrvatsku ratnu mornaricu stigla su dva autonomna podvodna vozila Remus 100, i to kao donacija Sjedinjenih Američkih Država u okviru programa pomoći Foreign Military Financing (FMF). Riječ je o podvodnim protuminskim vozilima namijenjenim za pretraživanje morskog dna i optimiziranim za pregled velikih područja plitkog mora, koja zahtijevaju iznimno malu infrastrukturu za potporu i rad. Vozila su proizvedena 2016. i najnoviji su model tog tipa. Opremljena su sofisticiranim senzorima i navigacijom koji im omogućuju obavljanje detaljnih pretraživanja, a ujedno su lagana za uporabu i s visokom točnošću podataka.

Osposobljavanje operatera

Oba dobivena vozila Remus 100 u sastavu su Protuminskog divizijuna Flotile HRM-a. Naši sugovornici, koji će više reći o samom sustavu, njegovoj uporabi i načinu rada, jesu zapovjednik Divizijuna kapetan fregate Damir Poklepović, te pripadnici Voda protuminskih ronitelja, koji sustav imaju u operativnoj uporabi, poručnik fregate Tino Mrčelić, nadnarednici Vatroslav Mlinar i Željko Stanković te narednik Žan Marsel Bušić.

Zapovjednik Poklepović objašnjava da su upravo protuminski ronitelji obučeni u procedurama protuminskog pretraživanja morskog dna i pronalaženja minski sumnjivih objekata za što, uz ostalo, rabe različite vrste sonara i skenera, a odnedavno svoje su sposobnosti pronalaženja i identifikacije dodatno pojačali i povećali uporabom Remusa 100.


* 524-remus-3.jpg (189.03 KB. 750x562 - viewed 105 times.)

Odmah nakon dolaska tih vozila u HRM dvotjednu temeljnu obuku prošlo je šest operatera iz sastava Voda protuminskih ronitelja, a proveo ju je instruktor tvrtke Hydroid-Kongsberg koja je i proizvođač vozila. Kako sami operateri ističu, to nije njihov prvi susret s takvim tipom vozila jer su već prije, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i voditeljem katedre podvodne robotike, prošli pilot-obuku na autonomnom podvodnom vozilu Iver2, a to im je predznanje uvelike pomoglo za brže usvajanje procedura rada s Remusom 100. Stoga i ne čudi da je Kongsbergov instruktor bio iznimno zadovoljan brzinom i vrhunskim sposobnostima naših operatera u usvajanju novih znanja i radu s Remusom 100, koji je obuhvatio osposobljavanje u procedurama pripreme misije, pripremi ronilice za zadaću, provedbu misije te naknadnu analizu prikupljenih podataka. Nakon što završe i drugi dio obuke, naši će operateri biti sposobni i samostalno provoditi osnovno održavanje i time dodatno smanjiti troškove. Trenutačno smo, prema našim saznanjima, među svega desetak vojski koje koriste taj tip vozila i imaju sposobnosti rada s njim.

Pretraživanje morskog dna

S obzirom na operativne sposobnosti, vozilo se koristi, kao što mu već u nazivu stoji, do 100 metara dubine i kao takvo idealno je za pretragu plićih vodenih površina, primjerice, prilaza lukama ili u samim lukama, ali je za razliku od uporabe ronitelja u svrhu sigurnosne pretrage podmorja višestruko brži i pokriva znatno šire područje, pa je samim tim i puno ekonomičniji. Primjerice, za područje koje Remus 100 može skenirati i pretražiti u nekoliko sati, roniteljima bi bilo potrebno i nekoliko dana. Autonomija rada vozila odnosno trajanje baterije ovisi o brojnim parametrima, no u optimalnim uvjetima, dubini i brzini, iznosi do osam sati, a za to vrijeme moguće je pregledati do 80 četvornih metara podmorja. Njegov se rad programira i prati na prijenosnom računalu, a nakon spuštanja u vodu pokreće se i odrađuje zadaću skeniranja dna prema unaprijed zadanim koordinatama. Na sebi nosi različite senzore (vidljivosti, temperature, dubine...), sonar s bočnim motrenjem (side scan sonar – SSS), koji snima sliku morskog dna i sprema zapis na tvrdi disk, a ti se podaci nakon završetka misije uspoređuju i analiziraju. Osim toga, može dodatno biti opremljen i videokamerom za snimanje te se digitalizirani zapis jednostavno poslije preuzima s tvrdog diska. Točnost lociranja sumnjivih predmeta iznosi svega nekoliko metara. Na osnovi prikupljenih podataka, tj. detekcije, provodi se zatim identifikacija i klasifikacija nađenih predmeta, a ako se detektira minski sumnjiv ili eksplozivni predmet pristupa se njegovu neutraliziranju. Tad na scenu stupa skupina protuminskih ronitelja obučena za protueksplozijsku zaštitu koja sumnjivi predmet uništava.


* 524-remus-6.jpg (255.61 KB. 750x563 - viewed 90 times.)

Poručnik fregate Mrčelić, zapovjednik Voda protuminskih ronitelja, sažima kako su detekcija-identifikacija-klasifikacija i neutralizacija osnovne operacije u radu s Remusom te napominje kako im dodatak kamere na vozilu pomaže u lakšoj identifikaciji objekata s morskog dna. Narednik Bušić naglašava kako rade i na određivanju važnih pomorskih ruta i koridora koji su podložni stalnom nadziranju, posebno na prilazima lukama, pa trenutačno rade na plovnim komunikacijama ispred splitske luke, prilazu kroz Kaštelanski zaljev i ulazu u luku Lora, a nastavit će to i u ostalim važnim jadranskim lukama. Karte pregledanih područja arhiviraju se i ulaze u bazu podataka te se prilikom idućih pretraga uspoređuju. Periodično se, naime, prema preuzetim NATO-ovim obvezama, moraju obavljati pregledi prilaza lukama zbog niza razloga, a jedan je i sprečavanje mogućih terorističkih napada.

Uporaba tih podvodnih vozila značajna je, dakle, i s vojnog, ali i s civilnog aspekta, jer pridonosi sigurnosti plovnih putova u Jadranu i za vojne i za trgovačke brodove koji ga koriste. Usto, sigurno jadransko podmorje iznimno je važno za Hrvatsku kao turističko odredište.

No, najvažnije je da su operativne sposobnosti HRM-a u protuminskom djelovanju dolaskom tih vozila uvelike povećane, a naši sugovornici koji s njima rukuju slikovito su to opisali riječima: "Dosad smo vozili reli Pariz – Dakar, a sad Formulu 1."


* 524-remus-7.jpg (163.01 KB. 750x562 - viewed 108 times.)

REMUS je projektiran kao zatvoreni sustav. Preko samo jednog konektora smještenog na trupu vozilo se programira, skidaju se podaci o misiji te vrši punjenje baterija.

Svi REMUS sustavi uključuju grafičko korisničko sučelje (GUI) koje znatno pojednostavnjuje održavanje vozila, planiranje misije, provjeru vozila i analizu podataka. Korisnici jednostavnim klikom na ciljeve na karti mogu editirati parametre misije kao što su visina, brzina, dubina i navigacijski mod.

Tehničke značajke

Duljina vozila    174 cm
Masa na zraku    40 kg
Najveća operativna dubina    100 m
Snaga    30 W; puna snaga pri 1,5 m/s iznosi 45 W
Energija    1 kWh; unutarnje punjive litij-ionske baterije
Izdržljivost    Veća od osam sati pri optimalnoj brzini od 1,5 m/s (2,91 čvor)


* 524-remus-8.jpg (150.15 KB. 750x563 - viewed 165 times.)

Čuvar REMUS (REMUS Ranger)

Svako je vozilo opremljeno čuvarom (REMUS Ranger). Vozilo nosi transponder hitnosti (emergency transponder) koji može biti pozvan u bilo koje vrijeme s vanjske jedinice (postavljena na brodu bazi ili na obali). Transponder je neovisan o ostalim sustavima na vozilu te nastavlja rad i nakon bilo koje pogreške na vozilu, osim potapanja. REMUS Ranger mala je vodonepropusna palubna jedinica konstruirana da operateru na čamcu omogući nadzor napredovanja vozila dok se odvija podvodna misija.

Uređaj je iznimno koristan prilikom vađenja vozila jer omogućuje njegovu brzu lokalizaciju na površini. Koristan je također kao sklop za održavanje vozila u radnom stanju dok se nalazi pod vodom. Vozilo je općenito programirano za redovite upite iz vanjskih izvora. Ako ih ne dobije u zadanom vremenu, obično deset minuta, prekinut će misiju i vratiti se na površinu.

Vesna Pintarić, Hrvatski vojnik

Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 338



« Reply #31 on: April 21, 2017, 03:44:23 pm »

Podvodna vozila Remus 100 povećala mornaričke protuminske sposobnosti


* 524-remus-1.jpg (192.73 KB. 750x562 - viewed 118 times.)


* 524-remus-2.jpg (335.71 KB. 750x1000 - viewed 111 times.)


* 524-remus-4.jpg (419.12 KB. 750x1000 - viewed 116 times.)

Vesna Pintarić, Hrvatski vojnik

Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 674



« Reply #32 on: April 21, 2017, 04:20:05 pm »

Logged
Karlo
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 098


« Reply #33 on: April 21, 2017, 07:37:36 pm »

Čisto iz znatiželje pitao bih ako netko zna više podataka nego što ovdje piše:

U postu iznad videa,pasus PRETRAŽIVANJE MORSKOG DNA ,piše pored ostalog,da je autonom.rada preko 8 sati,za koje je vreme moguće pregledati oko 80 m2.Meni se ovo čini premalo.Da li je ovdje greška ili je to stvarno samo toliko?

Zadnji pasus piše (REMUS RANGER) da se podaci snimanja UZV ili kamerom pohranjuju na tvrd.disku i posle očitavaju.Međutim,piše i da je vozilo programirano da ako nema vezu sa spoljnjim posle deset minuta izranja.
Mene bi zanimalo kojom vezom se kontroliše pod vodom (možda UZv),jer u tekstu piše da se koristi isti transporder kao na površini i čak se navodi da se njegov signal(vjerovatno radio signal),koristi za lociranje vozila na površini kad izroni?

Poz.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 674



« Reply #34 on: April 21, 2017, 08:02:06 pm »

http://geo-matching.com/products/id1962-remus-100.html?gclid=Cj0KEQjw2-bHBRDEh6qk5b6yqKIBEiQAFUz29kW6tQ0IUK9jzAecdYlSqIDSv4yY7JVZALmJqac9_BQaAkBO8P8HAQ
http://geo-matching.com/upload/262-1962-4425.pdf
http://www.naval-technology.com/projects/remus-100-automatic-underwater-vehicle/

* Slika zaslona 2017-04-21 u 20.51.08.png (98.65 KB. 712x492 - viewed 100 times.)

Nija to ništa novo, gore su i sistemi veza i navigacije.
Vozilo zavisno od režima navigacije izranja radi provjere pozicije
Autonomija rada je 12 sati sa 4,5 čv, znači 54 NM, pa sad to je skoro 100km, ako mu je zahvat 20m, to je 2 km2.

Logged
Karlo
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 098


« Reply #35 on: April 21, 2017, 08:40:07 pm »

Hvala @ML!

Mislim da mogu zaključiti da je tekst u prvim postovima pogrešan i jer je površina daleko veća od 80 m2,a po pitanju veza također,jer se navodi da do IZRANJANJA dolazi ako ne dobija podatke (zadato vreme) a što bi izranjao ako je već izronio..

Poz.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 674



« Reply #36 on: April 22, 2017, 07:08:30 am »

U Iraku je prvi put upotrebljeno 6 ovih vozila, još u fazi istraživanja. Iz Knjige Naval Mines in the 21st Century, Can NATO Navies Meet the Challenge.


* Slika zaslona 2017-04-22 u 08.00.39.png (89.15 KB. 494x508 - viewed 102 times.)


Evo i podataka o širini zahvata, najveća širina je 12 udaljenost ronilice od dna, a ta udaljenost može biti do 50m. Tako da je sama širina zahvata poprilična.


* Slika zaslona 2017-04-22 u 07.51.32.png (106.89 KB. 747x574 - viewed 112 times.)

Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 11 236


Bivši ali držim vas na oku


« Reply #37 on: April 24, 2017, 05:57:34 pm »



Quote
Dva autonomna podvodna vozila Remus 100 koja su prošle jeseni stigla u Hrvatsku u sastavu su Protuminskog divizijuna Flotile HRM-a. Riječ je o podvodnim protuminskim vozilima namijenjenim za pretraživanje morskog dna i optimiziranim za pregled velikih područja plitkog mora.
Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 338



« Reply #38 on: April 29, 2017, 09:10:35 pm »

Pripadnici Voda protuminskih ronitelja Protuminskog divizijuna Flotile HRM sa autonomnim podvodnim vozilom REMUS 100 sudjelovali su na „Demonstraciji združenih vojno-sigurnosnih sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske - ASDA 17“, koja se u sklopu svečanog otvorenja „Jadranske vojne i zrakoplovne izložbe ASDA 2017“, u srijedu 26. travnja 2017. odvila u lučici Poljud u Splitu.


* 004.jpg (416.55 KB. 1200x900 - viewed 122 times.)


* Uvje_096.jpg (492.67 KB. 1280x960 - viewed 100 times.)


* Uvje_118.jpg (384.2 KB. 960x1280 - viewed 98 times.)


* Uvje_177.jpg (413.79 KB. 1280x960 - viewed 101 times.)


* ASDA_17_DZVSS_OSRH_039.jpg (490.23 KB. 1280x960 - viewed 165 times.)

Foto: OS RH/ M. Siriščević, MORH/J. Kopi, osrh.hr

Logged
bristova
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 237


« Reply #39 on: December 09, 2017, 05:43:52 pm »

6.12.2017.

Tečaj za održavanje autonomnog podvodnog vozila (AVPD) REMUS 100

U vojarni „Admiral flote Sveto Letica Barba“, od 27. studenog do 1. prosinca 2017. za pripadnike voda protuminskih ronitelja (vPMR) Flotile HRM-a proveden je Tečaj za održavanje autonomnog podvodnog vozila (AVPD) REMUS 100. Tečaj je proveden pod stručnim vodstvom tehničara Hydroid A Konsberg Co. gospodina Andrewa Geldera koji je po završetku tečaja polaznicima uručio certifikate o osposobljenosti, a u nazočnosti zapovjednika Flotile HRM kapetana bojnog broda Damira Dojkića.

Ovom obukom vPMR je dobio sposobnost održavanja ili popravka sofisticiranog podvodnog vozila, što je posebno značajno u izdvojenim terenskim misijama i operacijama. Protekle, 2016. godine, osam operatera uspješno je završilo obuku za planiranje i provedbu misije te rukovanje AVP-om.

Obuka za održavanje AVP-om podrazumijeva podizanje razine osposobljenosti u svrhu kvalitetnijeg održavanja i uštede financijskih sredstava.


* IMG_4518.jpg (154.76 KB. 768x1024 - viewed 107 times.)


* IMG_4517.jpg (129.75 KB. 1024x768 - viewed 102 times.)

Tekst. D. Poklepović, Fotografije: Flotila HRM, osrh.hr

« Last Edit: December 11, 2017, 10:49:51 am by leut, Reason: Istaknut naslov, naveden izvor » Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 338



« Reply #40 on: March 16, 2018, 01:30:39 pm »

16.03.2018.

Pripadnici Flotile HRM-a uvježbavali pirotehničke protueksplozijske procedure


* DSC_0277.jpg (917.64 KB. 1556x878 - viewed 62 times.)

Na poligonu za rušenje „Cerovac“ u Karlovcu pripadnici voda protuminskih ronitelja (vPMR) Protuminskog divizijuna (PMD) Flotile HRM-a od 11. do 16. ožujka 2018. g. provodili su redovito uvježbavanje pirotehničkih protueksplozijskih procedura (EOD Explosive Ordinance Disposal).

Uz pripadnike vPMR, u navedenim aktivnostima sudjelovao je i jedan pripadnik Zapovjedništva specijalnih snaga (ZSS) te suradnik iz sastava Inženjerijske Pukovnije HKoV-a. Sukladno planiranom, obučne aktivnosti iz područja EOD nastavit će se krajem travnja provedbom podvodnog uvježbavanja.

S obzirom na specifičnosti i značaj ovih aktivnosti, kondicioniranje vještina, znanja i sposobnosti iz područja EOD provodi se redovito, sukladno godišnjem naputku za obuku HRM-a. Uvježbavanja se načelno provode četiri puta godišnje, metodički slijedno, na kopnu i na moru.

Ove aktivnosti u potpori su implementacije nacionalnog cilja sposobnosti CSp M 6205 N (MCM in VSW and Porth Clearance) u sklopu kojega se pored sposobnosti detekcije, klasifikacije i identifikacije zahtijevaju i sposobnosti neutralizacije morskih mina, formacijskih i improviziranih eksplozivnih sredstava.

Inače, obuka pripadnika vPMR vrši se kroz specijalističke protueksplozijske tečajeve MUP-a RH, kroz specijalističke tečajeve Inženjerijske Pukovnije HKoV-a te kroz EOD tečajeve u inozemstvu.

Sposobnosti detekcije, značajno podignute mogućnostima autonomnog podvodnog vozila APV REMUS 100, kao i kvalitativni iskorak u dostizanju protueksplozijskih sposobnosti rezultirali su vidljivim napretkom u procesu implementacije navedenog cilja sposobnosti. Taj proces nastavlja se u tekućoj godini ocjenjivanjem vPMR-a na nacionalnoj razini čime bi se zaokružio prvi ciklus trajnog procesa implementacije.


* IMG-20180313-WA0003.jpg (128.09 KB. 1334x750 - viewed 49 times.)


* IMG-20180315-WA0006.jpg (239.28 KB. 1202x900 - viewed 63 times.)


* IMG-20180315-WA0036.jpg (181.76 KB. 750x1334 - viewed 61 times.)


* IMG-20180315-WA0039.jpg (276.92 KB. 1334x750 - viewed 65 times.)


* IMG-20180315-WA0040.jpg (180.21 KB. 1334x750 - viewed 69 times.)


* IMG-20180315-WA0042.jpg (263.6 KB. 1334x750 - viewed 61 times.)


* IMG-20180315-WA0045.jpg (200.3 KB. 1334x750 - viewed 59 times.)


* IMG-20180315-WA0047.jpg (177.14 KB. 1206x908 - viewed 67 times.)


* IMG-20180315-WA0050.jpg (90.84 KB. 1334x750 - viewed 54 times.)

Tekst: D. Poklepović, M. Siriščević, Fotografije: D. Poklepović, osrh.hr


Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 338



« Reply #41 on: April 04, 2018, 08:41:55 pm »

29.3.2018.

Obuka iz korištenja dubinskog magnetometra u Inženjerijskoj pukovniji


* image3.jpg (144.32 KB. 640x480 - viewed 65 times.)

Dana 29.03.2018. u vojarni "Skakavac" u organizaciji Pionirske bojne Inženjerijske pukovnije održana je obuka iz korištenja dubinskog magnetometra Foerster Ferex DLG 4.032.

Obuku su, pored pripadnika InžP, uspješno savladala i 4 protuminska ronitelja iz sastava Hrvatske ratne mornarice.

Prvi dio obuke obuhvaćao je taktičko-tehničke značajke sredstva i načela rada uređaja, dok je drugi dio obuke proveden kroz praktični rad sa sredstvom, gdje su polaznici imali zadaću izraditi i snimiti simulirano zagađeno područje veličine 10x5 m te potom očitane podatke analizirati na pripadajućem software-u.

Dubinski magnetometar koristi se u pionirskim postrojbama za detekciju i točno lociranje zaostalih NUS-a, MES-a i UbS-a koji se nalaze ispod površine zemlje, a ima i mogućnost detekcije u vodi. Podaci prikupljeni tijekom snimanja područja prebacuju se na računalo i koristeći specijalizirani analitički software moguće je sa visokom preciznošću utvrditi točnu lokaciju, dubinu na kojoj se nalazi kao i zapreminu potencijalnog NUS-s, MES-a ili UbS-a. Isto tako, u slučaju žurnosti moguće je pregledati područje koristeći skalu za trenutno očitanje pozicije potencijalnih ugroza.


* image4.jpg (156.96 KB. 640x480 - viewed 74 times.)


* image5.jpg (172.1 KB. 640x480 - viewed 74 times.)

Tekst i foto: nnr Krešimir Marjanović, osrh.hr

Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 338



« Reply #42 on: July 13, 2018, 06:48:33 pm »

Broj 556 | 13.07.2018

Nova generacija protuminskih ronitelja u HRM-u

Nakon zahtjevne 16-tjedne selekcijske obuke u Središtu za obuku Hrvatske ratne mornarice, Vod protuminskih ronitelja dobio je devet novih pripadnika



* 556-ronitelji-1.JPG (317.23 KB. 750x427 - viewed 50 times.)

Nakon provedene obuke u Središtu za obuku pri Odjelu za obuku ronitelja Hrvatske ratne mornarice, Vod protuminskih ronitelja dobio je devet novih pripadnika.

Selekcijska obuka trajala je 16 tjedana, a kruna je bila metodsko-pokazna vježba provedena 10. srpnja u akvatoriju oko splitske vojarne "Admiral flote Sveto Letica Barba". Vježba je imala funkciju završnog ispita i provjere stečenih znanja i vještina nove generacije protuminskih ronitelja HRM-a.

"Ovakav se tečaj provodi prvi put. Riječ je o iznimno složenoj obuci u kojoj se uz tjelesnu spremnost provjerava i psihička s obzirom na to da protuminski ronitelji rade s minama i oružjem, što podrazumijeva velik stres. Tečaj je u potpori implementacije cilja koji imaju naši protuminski ronitelji, a to je čišćenje minsko-eksplozivnih sredstava u lukama, prilazima lukama i uskim kanalima. Oni će u budućnosti sudjelovati i u operacijama s NATO-ovima snagama. Osim toga, protuminski ronitelji mogu pružati pomoć i civilnim institucijama – za čišćenje mora od mina zaostalih iz Prvog i Drugog svjetskog rata te za pomoć u traganju i spašavanju," kaže zapovjednik Središta za obuku HRM-a kapetan bojnog broda Ivan Vuković.


* 556-ronitelji-2.JPG (695.18 KB. 750x1128 - viewed 44 times.)

Polaznici su prolazili obuku podijeljenu u tri faze (modula), a u svakoj se radilo po načelu "puzi-hodaj-trči", što znači da su se radnje izvodile od jednostavnijih prema složenijima.

"Tu nema mjesta pogreškama jer one u pravilu rezultiraju fatalnim posljedicama. Pristup ovakvom načinu obuke mora biti na visokoj razini," objašnjava voditelj Odsjeka za obuku ronitelja poručnik bojnog broda Sergej Kozmi te dodaje kako je nositelj svih oblika provedbe praktične obuke protuminskih ronitelja stožerni narednik Nikola Restović, koji je ujedno i najstariji dočasnik u Odjelu za obuku ronitelja.

Kandidati su prvo morali proći liječnički pregled za ronitelje, na kojem ih u pravilu određen broj otpadne, a nakon toga slijedi faza početnog ronjenja na dah, zatim ronjenje uz pomoć autonomnog ronilačkog aparata na zrak (ARAZ). U prvom dijelu prvog modula roni se do dubine od 25 metara, a u drugom dijelu tog modula do dubine od 50 metara. Tijekom obuke kandidati su prošli i tri tjedna obuke u terenskim uvjetima na Mljetu, Lošinju i poligonu "Cerovac", gdje se uvježbavao cijeli tim kako bi se utvrdilo ponašanje svih polaznika od transporta, opremanja, smještaja do svakodnevnih zadaća te kako pojedini kandidati funkcioniraju unutar tima.


* 556-ronitelji-4.JPG (352.53 KB. 750x500 - viewed 50 times.)

"Prvi modul obuke uključio je i svakodnevnu tjelovježbu i sve vrste roniteljskih aktivnosti kao što su dnevna i noćna ronjenja, dubinska ronjenja, orijentacijska ronjenja, dužinska ronjenja, ronjenja 'u plavo', naravno, uz sve taktike i procedure komunikacije i načina pretraživanja te dizanja tereta s morskog dna. Obuka s ARAZ-om obuhvaća 40 urona uz teorijska predavanja liječnika te instruktora ronjenja Odjela za obuku ronitelja. U drugom modulu obuke intenzivira se rad s roniteljskim aparatima poluzatvorenog kruga disanja, tzv. ARAM-om," kaže Kozmi.

Riječ je o modelu DC55 francuske tvrtke Aqua Lung, koji je, prema riječima nastavnika ronjenja poručnika fregate Tina Mrčelića, iznimno robustan i pouzdan aparat mehaničke izvedbe za protuminska ronjenja koji radi na načelu konstantnih volumena, a njegove su kvalitete potvrđene dugogodišnjom praksom korištenja u HRM-u i mnogim drugim svjetskim ratnim mornaricama kao što su francuska, španjolska, indijska, portugalska, slovenska… U procesu obuke za ARAM DC55 kandidati su trebali usvojiti tehnike održavanja i pripreme aparata te ronjenja raznim mješavinama ovisno o željenoj najvećoj dubini.

Drugi podmodul odnosi se na svladavanje vještine ronjenja uz mješavinu Nitrox 32 % i kisika. To podrazumijeva drukčiju pripremu aparata uz dodavanje tzv. injektora kako bi se dosegnula dubina od 45 metara. Kao kruna obuke dolazi treći podmodul, odnosno ronjenje uz dvije različite mješavine plinova, i tretira se kao tehničko ronjenje. Tako pripremljen aparat ima operativnu dubinu od 55 metara, ronjenje je kompleksno te zahtijeva iznimnu koncentraciju i kondiciju. Samom ronjenju prethodi priprema u obliku pismenog ispita.

"Kandidati su za svaki podmodul s ARAM aparatom obavili predviđen broj sati ronjenja odnosno 30 do 40 urona, dok treći, najzahtjevniji podmodul, ima još šest urona, što u konačnici čini ukupno do 90 urona tijekom cijele obuke. Za usporedbu, vojni ronitelji tijekom roniteljske godine u prosjeku imaju oko 100 urona," objasnio nam je Mrčelić.


* 556-ronitelji-5.JPG (533.58 KB. 750x525 - viewed 55 times.)

Osim obuke ronjenja, kandidati su usvojili vještine rukovanja posebnim alatima i uređajima iz domene taktike protuminskog pretraživanja i neutralizacije. Tako je proveden niz ronjenja sa specijalnim ručnim ronilačkim sonarom DLS 2 koji služi za lakše lociranje objekata pod vodom, odnosno morem. Svladali su i rad s opremom za podizanje tereta s morskog dna s naglaskom na samu taktiku i procedure daljinskih podizanja mina i opasnih objekata sustavom Mark V/Orca, koji je HRM-u 2013. donirao tim američke mornarice.

"Kad se završi ovakav tečaj steknu se konkretna znanja i nove vještine koje mogu služiti ne samo u vojničkom životu: od medicine, ronjenja, upravljanja gumenim brodicama… Imali smo priliku učiti od najboljih instruktora u HRM-u, koji su nam u četiri mjeseca, koliko je trajala obuka, prenijeli zavidnu razinu znanja u području vojnog ronjenja te taktike protuminskog ratovanja. Najteži dio obuke bio je sam početak i susret s nečim novim i nepoznatim. Od nas se također zahtijevalo brzo usvajanje što više znanja i vještina: od samog ronjenja do pomorske navigacije, protuminskog ratovanja, eksploziva, medicine. Na tečaju smo odlično usvojili sve potrebno i spremni smo to iskoristiti u budućem radu," komentirao je polaznik obuke poručnik korvete Alen Suša. Dodao je kako je među budućim članovima Voda stvoreno zajedništvo i zdrav natjecateljski duh koji ih je sve poticao da budu što bolji.


* 556-ronitelji-3.JPG (675.96 KB. 750x1124 - viewed 59 times.)

načelnik Odjela za obuku ronitelja kapetan korvete Boris Kartelo:

"Uz Tečaj za protuminske ronitelje, trenutačno se u Odjelu za obuku ronjenja provodi i temeljni tečaj ronjenja, koji traje pet tjedana. Polazi ga sedam kandidata, od kojih su dva pripadnika HRM-a, a pet je pripadnika gardijske postrojbe izvidnika. To im je ulaz u svijet ronjenja i početak njihove buduće karijere izvidnika ronitelja. Cilj je da se u idućem razdoblju dobar dio izvidnika obuči za zadaće ronjenja. Tečaj je iznimno naporan, ima 30 praktičnih i dva noćna ronjenja. Polaznici se uvježbavaju i u pomorskim vještinama, upravljanju čamcem, radu na ronilačkim kompresorima…"


* 556-ronitelji-6.JPG (544.5 KB. 750x525 - viewed 127 times.)

Martina Butorac, snimio Tomislav Brandt, Hrvatski vojnik

Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 338



« Reply #43 on: December 29, 2019, 02:57:22 pm »

20.12.2019.

Zajedničko uvježbavanje Flote HRM-a i EOD tima SAD-a


* IMG-20191219-WA0004.jpg (163.1 KB. 1346x778 - viewed 9 times.)

U sklopu bilateralne suradnje sa Oružanim snagama SAD-a u vojarni „Admiral flote Sveto Letica-Barba“ od 9. do 20. prosinca 2019. provedeno je zajedničko uvježbavanje tima EODMU 8 (Explosive Ordinance Disposal Mobile Unit Cool i Voda protuminskih ronitelja (vPMR) Flote HRM.

Zajedničko uvježbavanje datira od 2015. godine te se zasniva na kontinuiranom razvoju protuminskih sposobnosti u potpori implementacije Cilja sposobnosti (CSp M 6204). Pripadnici vPMR uvježbavaju procedure identifikacije i neutralizacije minsko-eksplozivnih sredstava (MES) uz mentorstvo tima EODMU 8, koji je stacioniran u Roti u Kraljevini Španjolskoj.

U narednom razdoblju, a u cilju daljnjeg narastanja sposobnosti, u planu je nastavak suradnje kroz formiranje obučnog središta za humanitarno razminiranje (Humanitarian Demining Training Center - HDTC) koji bi služio za obuku protuminskih ronitelja i EOD tehničara HRM-a te ostalih protueksplozijskih postrojbi na razini Hrvatske vojske i šire.


* IMG-20191219-WA0007.jpg (304.65 KB. 1200x900 - viewed 8 times.)

Tekst i fotografije: D. Poklepović, osrh.hr

Logged
Pages:  1 2 [3]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.029 seconds with 24 queries.