PALUBA
March 29, 2024, 10:26:52 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 182 183 184 185 186 187 188 189 190 191 192 193 [194] 195 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 ... 208   Go Down
  Print  
Author Topic: Sukobi u Nagorno-Karabahu  (Read 229150 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2895 on: August 11, 2021, 01:52:13 pm »

Среда, 11.08.2021.

Азербејџан оптужује Јеременију за кршење споразума

БАКУ – Азербејџанско министарство одбране данас је оптужило Јерменију да је супротно важећим споразумима распоредила контингент својих оружаних снага у зони одговорности руских мировњака у региону Нагорно-Карабаха.

„Последњих дана примећени су случајеви распоређивања јерменских оружаних снага на азербејџанској територији, где се привремено налазе мировне снаге Руске Федерације, чиме се успостављају нови војни положаји супротно трилатералном споразуму од 9. новембра 2020.”, наводи се у саопштењу министарства одбране Азербејџана, преноси ТАСС.

Званична Москва позвала је 30. јула Азербејџан и Јерменију да се уздрже од акција које могу додатно да погоршају ситуацију на граници, дан након што је Министарство одбране Азербејџана саопштило да су јерменске оружане снаге наставиле да провоцирају у области Калбаџар у пограничном делу између Јерменије и Азербејџана, преноси Танјуг.

Ситуација у Нагорно-Карабаху ескалирала је 27. септембра 2020. године, а лидери Јерменије, Азербејџана и Русије потписали су 9. новембра исте године трилатерални споразум који је омогућио прекид непријатељстава у региону.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2896 on: August 13, 2021, 03:10:29 pm »

Jučerašnje puškaranje u zoni razdvajanja.

https://twitter.com/301_AD/status/1426177076617523202
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2897 on: August 14, 2021, 07:25:46 am »



Jermenija: Azerbejdžan ponovo granatirao deo granice


Ministarstvo odbrane Jermenije objavilo je na svom zvaničnom sajtu da su Oružane snage Azerbejdžana granatirale teritorije na severoistočnom delu granice.

„Dana 13. avgusta, od 22 do 22.40 (20 do 20.40 po srednjoevropskom vremenu), jedinice Oružanih snaga Azerbejdžana pucale su iz streljačkog naoružanja različitog kalibra na jermenske položaje raspoređene u delu Gegarkunik na jermensko-azerbejdžanskoj granici“, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo je preciziralo da na jermenskoj strani nije bilo žrtava i da je u petak uveče situacija na granici bila relativno stabilna.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2898 on: August 16, 2021, 12:43:01 pm »



Poginuo jermenski vojnik, ubio ga snajperista Azerbejdžana


Jednog jermenskog vojnika ubio je snajperista oružanih snaga Azerbejdžana u blizini naselja Jeraška na granici sa bivšom azerbejdžanskom enklavom Nahičevan.

Kako saopštava pres služba jermenskog ministarstva odbrane, ubistvo se desilo u ranim jutarnjim satima 16. avgusta.

"U jutro 16. avgusta jedinice oružanih snaga Azerbejdžana organizovale su provokaciju na odseku Jerašk u pravcu Nahičevana na jermensko-azerbejdžanskoj granici. Konkretno, pripadnika jermenskih oružanih snaga, visokog oficira V. Tatosjana ubio je jedan azerbejdžanski snajperista. Kao rezultat jermenske odmazde, neprijatelj je pretrpeo gubitke", navodi se u saopštenju, a prenosi ruska agencija Tass.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2899 on: August 17, 2021, 05:21:41 am »

Понедељак, 16.08.2021.
Слободан Самарџија

Нема мира у Арцаху

Јерменски премијер Никол Пашињан обратио се прошле седмице Москви са захтевом да на линију сукоба његове земље са суседним Азербејџаном пошаље додатни контингент војске како би се осујетили покушаји припадника азербејџанских оружаних снага да продру на јерменску територију. Русија је, у складу са својим обавезама из чланства у Организацији договора о колективној безбедности (ОДКБ), то и учинила. Нове трупе стациониране су у провинцији Тавуш, на северу земље, у непосредној близини најугроженијих јерменских села.

„Јерменија и од осталих чланица међународне заједнице очекује што конкретније предлоге за коначно решење вишедеценијског неспоразума са суседним Азербејџаном”, истакао је јерменски премијер. Преговори о будућности житеља овог дела Кавказа могу да се воде на свим нивоима и сваки заједнички постигнут договор биће добродошао, нагласио је Пашињан.

„Мандат који смо добили од грађана да кренемо новим, мирним путем у развоју Јерменије, Нагорно-Карабаха и других региона за владу значи посебну одговорност. У намери да разрешимо сва горућа питања морамо бити максимално флексибилни. Морамо да изнађемо решења која од нас изискују садашње околности”, закључио је.

С друге стране, јерменски министар одбране Арсак Карапетјан као да не дели оптимизам премијера. Он не одбацује ни могућност да ће поједина демаркациона питања с Азербејџаном морати да се решавају употребом силе. Током недавног разговора са Станиславом Засом, генералним секретаром ОДКБ, Карапетјан је напоменуо да његова земља задржава право да војно брани сопствену територију у случају провокација са стране противника: „Залажемо се за мир, али нећемо трпети притиске на нашим границама. Уколико проблем не буде разрешен мирним методима, бићемо присиљени на употребу силе”.

Подсетимо, Нагорно-Карабах је део Азербејџана с већинским јерменским становништвом и под јерменском војном контролом. Сукоби две земље око поменуте територије трају, с мањим или већим интензитетом, безмало сто година. Тачније, од тренутка кад су совјетске власти одлучиле да спорну област административно припоје тадашњој Азербејџанској Совјетској Социјалистичкој Републици.

Мир је, захваљујући улози централних власти у Москви, колико-толико контролисан. Ипак, у фебруару 1988. избио је велики оружани сукоб између Азербејџана и Јермена из Нагорно-Карабаха, којима су се придружиле и званичне оружане снаге Јерменије. Рат је потрајао чак до маја 1994, дакле и након распада СССР-а, што је за резултат имало расељавање 230.000 Јермена из Азербејџана и 800.000 Азера из Јерменије и Карабаха. У новоствореној области одржан је и референдум о стварању посебне републике – Арцаха. Ова држава, међутим, никад није међународно призната.

Недавни сукоб, вођен од 27. септембра до 10. новембра 2020, многи су стога назвали Другим ратом за Нагорно-Карабах. О озбиљности окршаја најбоље сведочи број изгинулих војника с обе стране. Званично, Јерменија је изгубила 2.425 припадника оружаних снага, док је број погинулих с азербејџанске стране (незванично) 2.783 човека под оружјем. Садашњи мир утаначен је под покровитељством Москве. Оно што је специфично за прошлогодишње догађаје је и чињеница да су у њих биле уплетене Русија и Турска, као и групе плаћеника из Сирије. Нема сумње да две силе имају своје интересе у овом делу света. У време најжешћих борби прошле године светски медији су били преплављени причама о томе какве ко економске, па и војне користи може да извуче на овим просторима.

Поменимо и да је сукоб у Нагорно-Карабаху у једном тренутку утихнуо захваљујући ангажовању САД. Како је саопштено 26. октобра, две стране су уз посредовање америчких званичника договориле тзв. хуманитарни прекид ватре. Вест је обишла свет, а поздрављена је и у Вашингтону. Ипак, једва који минут након постизања договора сукоби су настављени једнаком жестином као и пре тога. Азербејџан је оптужио јерменске снаге за бомбардовање градића Тертер и околних села, док је јерменски министар одбране одговорио да су гађани искључиво војни циљеви.

Али вратимо се апелу Пашињана. Објективно, руске трупе су на граници тек у функцији одржавања мира. Све остало је на званичницима две зараћене земље. А ту, за сада, баш и нема много спремности за право „спуштање лопте”. Питање Нагорно-Карабаха је једно од оних која одлучују о судбини не само житеља ове области, већ и оних структура у сукобљеним државама које у својим рукама држе судбину свих уплетених у деценијско неразумевање две земље.

А то баш не „мирише” на скори престанак непријатељстава.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2900 on: August 20, 2021, 07:06:13 am »




Putin i Makron razgovarali o Nagorno-Karabahu


Predsednici Rusije i Francuske, Vladimir Putin i Emanuel Makron, večeras su u telefonskom razgovoru detaljno razmotrili situaciju u Nagorno-Karabahu, saopštila je pres služba Kremlja.

Na zahtev Makrona, Putin ga je obavestio o napretku u sprovođenju trilateralnih izjava o Nagorno-Karabahu od 9. novembra 2020. i 11. januara 2021. godine.

„Konstatovano je da je situacija u regionu generalno stabilna, preduzimaju se koraci za obnavljanje ekonomskih i saobraćajnih veza na Južnom Kavkazu i obezbeđivanje humanitarnih potreba stanovništva. Izraženo je obostrano raspoloženje za dalji zajednički rad na različitim aspektima rešavanja krize u Nagorno-Karabahu, pre svega u Minskoj grupi OEBS-a“, naglašava se u saopštenju.


izvor

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2901 on: August 26, 2021, 04:32:45 pm »

Jermenski premijer Pašinjan: "Azerbejdžan blokirao deo autoputa, krše sporazum"
Tanjug 26.08.2021.

Potezom oružanih snaga Azerbejdžana da blokiraju deo autoputa Goris-Kapan krši se sporazum Bakua sa Jerevanom i Moskvom, izjavio je danas jermenski premijer Nikol Pašinjan.

- Azerbejdžanci su blokirali deo puta uz obrazloženje da su neki ljudi sa jermenske strane izboli azerbejdžanske graničare. Zvanično objavljujemo da se ništa slično nije dogodilo - poručio je Pašinjan u obraćanju parlamentu, a prenosi ruska agencija TAS.

- Međutim, ako postoje bilo kakve činjenice, pozivamo Azerbejdžan da ih dostavi Jermeniji kako bi se mogla sprovesti istraga - kazao je on.

Ovim potezom je, prema njegovim rečima, prekršen sporazum koji je Azerbejdžan postigao sa Jermenijom i Rusijom. Jermenska služba nacionalne bezbednosti je ranije danas saopštila da su azerbejdžanske trupe u sredu uveče blokirale deo međudržavnog autoputa Goris-Kapan, koji povezuje Jermeniju sa Iranom.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2902 on: August 27, 2021, 10:45:44 am »



Quote
Российские миротворцы обеспечивают безопасность строительства водохранилища в Нагорном Карабахе

Специалисты гидротехники приступили к инженерным работам по созданию искусственного водоема вблизи линии разграничения в Мардакердском районе. Данный объект находится вблизи линии разграничения в связи с чем необходимо присутствие российского миротворческого контингента.



Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2903 on: August 29, 2021, 03:22:57 pm »

Ponovo pucnjava na granici Jermenije i Azerbejdžana
Novosti online 29. 08. 2021.

MINISTARSTVO odbrane Jermenije saopštilo je da je noćas došlo do intenzivne razmene vatre na granici sa Azerbejdžanom.

- Jedinice azerbejdžanske vojske otvorile su vatru iz lakog oružja različitog kalibra na jermenske pozicije koje se nalaze u Geharkunikskoj oblasti… Kada je jermenska strana odgovorila na napad, počela je intenzivna razmena vatre koja je trajala oko dva sata - navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Jermenije.

Kako se navodi, nakon što su kola hitne pomoći stigla na položaj azerbejdžanske strane, jermenska vojska je obustavila vatru, "omogućivši protivniku da evakuiše ranjenike". "Sa jermenske strane nema povređenih", dodaje se u saopštenju.

Krajem jula nastavljene su borbe na granici Jermenije i Azerbejdžana. Međutim, uskoro su obe strane pristale da obnove primirje.

Izvor. www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2904 on: September 02, 2021, 05:11:26 am »

Ubijen jermenski vojnik u pucnjavi snajperista Azerbejdzana
Tanjug 01.09.2021.

Jermenski vojnik ubijen je danas nakon što su snajperisti u Azerbejdžanu otvorili vatru na jermenske vojne položaje, prenela je ruska agencija TASS pozivajući se na saopštenje jermenskog ministarstva odbrane.

Britanska agencija Rojters podseća da je tokom šestonedeljnog rata krajem prošle godine došlo do serije smrtonosnih graničnih incidenata između Jermenije i Azerbejdžana u području oko regije Nagorno-Karabah.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2905 on: September 18, 2021, 06:26:01 am »

Петак, 17.09.2021.

Јеременија тужила Азербејџан пред Међународним судом правде

Јерменија је вишедеценијски територијални спор са суседним Азербејџаном, који је поново прерастао у оружани сукоб прошле године, изнела пред највиши суд Уједињених нација.

Јерменија је поднела тужбу Међународном суду правде (МСП) наводећи да је Азербејџан прекршио међународну конвенцију која има за циљ укидање расне дискриминације, саопштио је јуче суд, преноси АП наводи Танјуг. Према саопштењу, Јерменија је навела да су као резултат онога што је назвала, „политиком мржње спонзорисаном од државе”, Јермени били изложени системској дискриминацији, масовним убиствима, мучењима и другим злоупотребама. Тужба се односи на регион Нагорно-Карабаха који је више од четврт века био под контролом етничких јерменских снага, подржаним од јерменске владе.

Дуготрајне тензије између хришћанских Јермена и већином муслиманских Азера узавреле су распадом Совјетског Савеза, а сукоб који је избио 1988. године када је регион покушао да се придружи Јерменији, ескалирао је у рат након распада ШСР 1991. године, у коме је погинуло најмање 30.000 људи и расељено око милион. У борбама које су обновљене пре годину дана убијено је на стотине људи, што је највеће ескалирање сукоба од 1994. Јерменија је навела да је Азербејџан током прошлогодишњих борби извршио „тешка кршења Међународне конвенције о укидању свих облика расне дискриминације”.

У тужби се наводи да је чак и након што је 10. новембра ступио на снагу договорени прекид ватре, посредован од Русије, „Азербејџан наставио са убиствима, мучењима и другим злостављањима јерменских ратних заробљеника, талаца и других притворених особа”. Према најавама званичника из Бакуа, очекује се да Азербејџан следеће недеље поднесе сличну тужбу против Јерменије пред Међународним судом правде.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2906 on: September 19, 2021, 08:32:09 pm »

"Blic" u Nagorno-Karabahu: Zastavin top kao trofej, besane noći i nada za pomirenje
Nataša Ivanovski 19.09.2021.

Treći dan našeg putovanja po razorenom Nagorno-Karabahu. Početak je septembra i dani su i dalje pretopli. Iz Šuše se upućujemo ka zapadu zemlje, iznad ratnog regiona, u drugi grad po veličini Azerbejdžana. I tamo se oseća miris rata.

Tokom prošlogodišnjih sukoba na udaru nisu bili samo delovi u i oko Nagorno-Karabaha. Rakete su dospele čak do Gandže. U napadima na grad, prema podacima azerbejdžanskih vlasti, poginulo je 26 civila, među njima i deca, na desetine je povređeno.

Besane noći u Gandži

Dana 11. oktobra desio se najžešći napad, udar je bio tokom kasne noći. Srušene su stambene zgrade, sravnjene su sa zemljom. Ceo grad se probudio.

- Čuo sam eksploziju pošto živim u drugom delu grada. Probudio sam se u strahu, odmah sam upalio televizor i video sam kola hitne pomoći kako spašavaju ljude. Uputio sam se ka ovom delu i video sam mrtve ljude. Kao što vidite na slikama, i deca su poginula tokom ovog napada. Bilo je zaista zastrašujuće - priča nam Anar Imanzade, stanovnik Gandže i student Političkih nauka Univerziteta Bogaziki u Istanbulu. Po njegovim rečima, postojao je ozbiljan strah tokom napada.

- Ali on se postepeno pretvarao u bes i predanost našeg cilja da oteramo okupatore sa naše zemlje kako bismo mogli da bezbedno živimo. Prvi put su pogodili civilne zgrade u Gandži tokom rata, ali su granični delovi Karabaha bili pod konstantnim bombardovanjem. Znali smo, da bismo to zaustavili, moramo da ih očistimo sa naših teritorija. Mislim na okupatore, ne etničke Jermene koji tamo žive. Ljudi su bili veoma besni i želeli su da se rat nastavi. Jermenski politički stratezi su mislili ako bombarduju gradove da će ljudi tražiti da se rat zaustavi. Ali se desilo upravo suprotno - kaže Anar.

Za raketiranje Gandže, inače, padale su međusobne optužbe ko je zapravo izvršio napad, kao i za mnoge druge stvari u ovom krvavom ratu. Kao scena iz filma “Ničija zemlja”, ko je počeo rat?

Tokom puta po Azerbedjžanu stekla sam utisak da je mržnja između Azerbejdžanaca i Jermena toliko duboko ukorenjena da se to nikad neće promeniti. Da je prisutna i da se gaji od malih nogu. Svoje viđanje prenosim i Anaru i pitam ga da li on vidi u budućnosti da će doći do pomirenja Azera i Jermena. Moj utisak je pesimističan. A on kaže da do pomirenja ipak može da dođe, ali da će to biti dugotrajan proces.

Hirošima Kavkaza

Polako napuštamo Gandžu, ostavljamo za sobom rodni grad persijskog pesnika Nizamija Gandžavija, čija se statua nalazi i u beogradskom Tašmajdanskom parku. I u Gandži se mogu videti lade na svakom koraku. Razmišljam kako kolegi koji vozi ova kola jedva čekam da prenesem svoje utiske i pokažem fotografije sa ulica Azerbejdžana. Upućujemo se ka Agdamu, idemo delom zemlje koji podseća na Vojvodinu. Nepregledne ravnice, na putu traktori, kola sa prikolicama i poneka krava na pašnjaku. Vozač vozi sporije i to me iznenađuje. Čak je i na kamenim putevima Karabaha vozio kao da smo na trkama. Sigurno je tu stroga radarska kontrola.

U Azerbejdžanu voze kao nigde na svetu, na putu do hotela sam prvo to primetila. Ne Baku sa svim svojim lepotama, već da voze ludački. Ali taj haos, ta entropija, ide tako sinhronizovano. Niko nikom ne svira, skreće se iz krajnje leve trake u ulicu desno, bez žmigavaca, prelazi iz jedne trake u drugu iako vide da kola iza drže brzinu. Ali nervoze u saobraćaju nema, sve to teče na svoj način. I funkcioniše. Kažu mi da ko nauči da vozi u Bakuu, može da vozi svugde. Tako je svuda u Azerbejdžanu.

Dolazimo do Agdama, najpoznatijeg grada duhova u Karabahu, koji je prestonica istoimene provincije. Osnovan je u ranom 19. veku, a razvijen tokom sovjetskog perioda. Lokalni Azerbejdžanci pobegli su iz grada nakon prvog rata. Agdam je od tad uništavan konstantno iako nije bio naseljen. Uzimani su materijali za gradnju, sve što je moglo da se iskoristi. Lokalci su ga prozvali Hirošimom Kavkaza. Dok ulazimo u grad s desne strane primećujem boje na fasadi zida koji nije još potpuno uništen. Mural, na muzeju hleba. Čudim se što ne stajemo za fotografije, prizor je apokaliptičan. Uspevam da ga slikam iz kombija.

Izlazimo kod džamije Džuma, jednog od prepoznatljivih lokaliteta Agdama. Izgrađena je tokom 18. veka i jedina je zgrada u gradu koja je preživela, delimično. Pored nje se nalaze panoi sa fotografijama kako je nekada izgledao grad sa njegovom okolinom i znamenostima, i kako izgleda nakon razaranja. Odlučujem da ne ulazim unutra iako je razrušena (druge kolege su ušle) - već sam počinila haram u Šuši kad sam ušla u džamiju nepokrivena. Alah će mi jednom oprostiti, za drugi put nisam sigurna. U moju odbranu, u Šuši je došlo do nesporazuma i s moje strane nije bilo loše namere. Odlazimo da se nađemo sa Eminom Husejnovim specijalnim izaslanikom azerbejdžanskog predsednika za grad Agdam. Stojimo usred potpuno razrušenog grada.

- Zapravo nije u pitanju samo jačina destrukcije, možete da vidite da su neke kulturne istorijske lokalitete okupatori želeli ne samo da unište, već da uvrede naše nasleđe. Kad vidite šta su uradili sa grobnicama kana Karabaha, Panaha il Kana, sa džamijom Džuma koja je veoma važna za Azerbejdžance i ljude iz Agdama. Držali su svinje u džamiji znajući da se u islamu te životinje ne smatraju čistim, to je bila uvreda za nas, našu kulturu i veru. Iako su to tvrdili, ovo je jasan dokaz da nikad nisu shvatali ovu zemlju kao njihovu, jer da jesu nikada ne bi uradili nešto ovako - kaže Husejnov.

Gradnja iz pepela

Prema njegovim rečima, Azerbejdžanci su svaki aspekt veoma detaljno proučavali i planiraju da od Agdama naprave velelepan grad. Moraće da ga izgrade iz pepela.

- Prema našim planovima biće lep, moderan i savremen i biće četvrti najveći grad u Azerbejdžanu. U njemu će živeti 100.000 ljudi, koliko je bilo stanovnika pre rata. Grad će da bude veliki i urban, grad za mlade da žive, rade i napreduju - zaključuje specijalni izaslanik za Agdam i zahvaljuje nam se na poseti.

Posle tri dana putovanja i prema slobodnoj proceni, oko 1.500 pređenih kilometara, spremamo se za povratak u prestonicu Azerbejdžana. Sivi kombiji kojima smo se vozili dobili su crnu boju od prašine i svežeg aslfalta od novih puteva koji se grade ka Nagorno-Karabahu.

Park vojnih trofeja

Sutradan u Bakuu odlazim da se nađem sa momkom čija je porodica izbegla iz Fizulija devedesetih. Kao mesto susreta izabran je deo grada kod obale Kaspijskog mora, mesto gde je izgrađen na otvorenom “Park vojnih trofeja”. U parku su izloženi “trofeji” iz rata prošle godine - vozila, tenkovi, artiljerija, šlemovi... koji su zarobljeni od jermenske vojske. Na ulasku se vijori azerbejdžanska zastava, dok su u pozadini pejzaži moderne arhitekture Bakua.

S leve strane su lutke azerbejdžanskih specijalnih snaga, sa naočarima za noćna dejstva i puškama u rukama. Krenuli smo u obilazak parka u koji posetioci naviru, ali je dovoljno veliki da nema gužve. Prolazimo prvo pored tenkova, poneki su oštećeni ali čitavi, neki skoro potpuno uništeni od dronova koje je koristila azerbejdžanska vojska. U jednom trenutku me zaustavlja kolega i pokazuje na oružje s naše desne strane, viče mi “zastavin top”. Vraćam se nazad, zaista jugoslovensko oružje, protivavionski top M-55. Na natpisu vidim da je proizveden 1988. godine. Nisam iznenađena, jer je jugoslovenska vojna industrija bila prisutna godinama na ratištima širom sveta.

Oklopni transporter na kojem se nalazi "zastavino" oružje je u dobrom stanju za razliku od drugih izloženih. Gusenice izgedaju istrošeno i vidi se da je prednji deo pretrpeo udar. Ne zadržavam se puno kod njega, ne očaravaju me stvari koje služe za ubijanje drugih ljudi, a i nestrpljiva sam da čujem šta ima da mi kaže moj sagovornik. Nastavljamo da razgledamo. Prolazimo pored dela parka gde su prepreke koje je postavljala neprijateljska vojska, a najzad i do dela nad kojim se zgražavala međunarodna javnost - obešenim šlemovima jermenskih vojnika. Mrtvih ili živih, oko toga se vodi debata. Park je u potpunosti napravljen od vojne opreme. Klupe su izrađene od sanduka za municiju, noćno osvetljenje od raketa, a kante za đubre od čaura topovskih granata.

Sećanje izbeglice

Započinjem priču sa mojim sagovornikom, Eldarom Hamzalijem, dečkom prijatnog i smirenog izgleda, i umirujućeg glasa. Njegova porodica je bila primorana da ode iz Fizulija u Nagorno-Karabahu, mesta koje smo prvo posetili na našem putovanju. Iako je rođen godinu dana posle potpisanog primirja 1994, prenosi mi sećanja, razmišljanja o ratu njegove porodice, ali i njega samog.

- Šira porodica, stričevi, ujaci, babe i dede, došli su u Baku i morali su da izgrade novi život. Trebalo im je dosta godina da se odluče na taj korak jer su verovali da će se vratiti, za godinu, dve, tri dana.... Oko 2000. su odlučili su da počnu da grade svoj novi život u Bakuu. Čekali su veoma iskreno da se vrate. Naše komšije su živele u spavaonicama, u samo jednoj sobi. Kada sam pitao komšiju zašto nije izabrao veći prostor jer ima veliku porodicu, rekao mi je da na smeštaj gleda kao privremenu stvar i da je uveren da će se vratiti u svoj dom. A tu je morao da deli kupatilo i kuhinju sa drugim porodicama. Tako je živela njegova porodica 26 godina - počinje priču Eldar.

Kada je bio dete, dobro se seća da su otac i stric razgovarali o kupovini zemlje, ali da se njegov deda isprečio toj odluci.

- Rekao je da nemamo ovde šta da tražimo, da je naše mesto u Fizuliju. Zbog toga nije želeo da kupe taj plac. Na kraju ga nisu ni kupili - kaže on.

Eldar je rođen u Bakuu ali planira, kao i većina izbeglih, da ode da živi u Nagorno-Karabahu čim situacija to dozvoli. Isto planira i njegov otac koji ima 60 godina, kao i njegova dva strica. Prodaće sve što imaju i preseliće se tamo. Njegovi rođaci su se već raspitali na poslu o mogućnosti da ih prebace u Fizuli da rade kada se izgradi infrastruktura.

- Iako nisam živeo tamo, patio sam živeći u malim spavaonicama. Postojale su i škole za izbeglice, deca od 13-14 godina su morala da rade kako bi porodice preživele. Kada slušam priče moje porodice, pešačili su 200 kilometara i nisu imali informacije o drugim članovima porodice. Svi su samo pobegli, i dođeš negde i ne znaš gde ti je porodica. Trebale su nedelje da saznaju da je neko živ i gde je. Bila su to teška vremena - priča nam on.

O Jermenima

Pitam Eldara da li se on i njegova porodica saosećaju sa Jermenima koji su morali da beže iz svojih domova prošle godine.

- Sve sam gledao kroz priču mojih roditelja i ujaka, iako sam nisam osetio patnju koji su oni iskusili. Nekako sam bio autsajder, pokušao sam da shvatim njihovu reakciju. Jedne stvari se uvek setim: moja baka je znala često da kaže da ne želi ovaj život nikome, čak ni Jermenima. Moja porodica je govorila da nije bio potreban ovaj konflikt, ovaj rat, kada su razmišljali o tim ljudima koji su morali da pobegnu. Govorili su da su Jermeni osetili šta smo mi osetili 90-ih i pitali se kome je to potrebno. Ne verujem da je iko iz moje porodice bio srećan kad je video ljude koji odlaze i tragediju koji su preživljavali - kaže nam on za kraj.

Eldar je smirio moju uznemirnost od svega što sam videla za nekoliko dana i dao nadu da do pomirenja između Azera i Jermena može da dođe. Moj pesimizam po tom pitanju su raspršili i Azerbejdžanci koje sam upoznala tokom poslednjeg dana puta u Bakuu, a koji razmišljaju drugačije od drugih. Prelazim po fotografijama koje sam slikala na putu, većina ih je iz Nagorno-Karabaha. Kolege iz Bosne pitam da li je sa ovolikim intenzitetom bilo uništenja tokom rata u Jugoslaviji.

“Isto ovako”. Tuga me je obuzima dok mi oni objašnjavaju i prave poređenja sa Nagorno-Karabahom.

S mislima o Avganistanu sam došla u Nagorno-Karabah, vraćam se sa mišlju kakva razaranja još čekaju. Avganistan, Sirija, Tigraj, Ukrajina, Palestina, Jemen, Nigerija, Irak... svuda je kraljevstvo očaja, patnje i razaranja.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2907 on: September 27, 2021, 09:09:05 pm »

Godinu dana od rata za kontrolu nad Nagorno Karabahom
IZVOR: B92 PONEDELJAK, 27.09.2021.

Borbe su počele 27. septembra 2020. i trajale su šest nedelja. Svaka strana optužuje drugu da je odgovorna za sukob u kome je stradalo više od 6.500 ljudi

Jermenija i Azerbejdžan odale su danas počast hiljadama žrtava njihovog prošlogodišnjeg rata za kontrolu nad enklavom Nagorno Karabah, komemoracijama na prvu godišnjicu početka sukoba. Dve zemlje su odvojeno obeležile minut ćutanja i organizovale verske ceremonije.

Borbe su počele 27. septembra 2020. i trajale su šest nedelja. Svaka strana optužuje drugu da je odgovorna za sukob u kome je stradalo više od 6.500 ljudi. Sukob je završen teškim porazom Jermenije i potpisivanjem prekida vatre uz posredovanje Rusije. Prema sporazumu, Azerbejdžan je povratio teritorije koje je tražio od prvog rata početkom 1990-ih godina.

"Naši mučenici ostaju zauvek u našim srcima. Ako vidimo novu pretnju za naš narod ili našu državu slomićemo jermenski fašizam", rekao je azerbejdžanski predsednik Ilham Alijev u govoru naciji.

U podne po lokalnom vremenu cela zemlja je obeležila minut ćutanja. Takođe su hiljade vojnika prošle kroz Baku noseći portrete svojih drugova ubijenih u sukobu.

U Jermeniji premijer Nikol Pašinijan položiio je jutros cveće na grobove na vojnom groblju u glavnom gradu Jerevanu, a zatim je posetio bolnicu za ratne ranjenike.

"Klanjam se sećanju na mrtve i pred njihovim porodicama", napisao je jermenski predsednik Armen Sarkisijan na svom Fejsbuku.

Sinoć je gotovo 3.000 Jermena koji su nosili baklje prošlo centrom Jerevana do memorijalnog centra. Nagorno-Karabah, teritorija na kojoj uglavnom žive Jermeni, otcepio se od Azerbejdžana, što je dovelo do rata koji je tokom 90-ih godina odneo 30.000 života. Posle ponovnog izbijanja sukoba 2020. Jermenija je morala da preda deo te enklave i znatne teritorije koje je okružuju pod nadzor 2.000 ruskih vojnika raspoređenih na tom mestu.

Tenzije su i dalje ostale visoke i povremeno izbijaju sukobi na granici između dve zemlje.

Izvor: www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2908 on: September 28, 2021, 06:32:40 am »

Jermenija i Azerbejdžan obeležili godinu dana od rata oko Nagorno-Karabaha
SVET Autor: Beta/AFP 27. sep. 2021

Jermenija i Azerbejdžan odale su počast hiljadama žrtava njihovog prošlogodišnjeg rata za kontrolu nad enklavom Nagorno Karabah, komemoracijama na prvu godišnjicu početka sukoba.

Dve zemlje su odvojeno obeležile minut ćutanja i organizovale verske ceremonije. Borbe su počele 27. septembra 2020. i trajale su šest nedelja. Svaka strana optužuje drugu da je odgovorna za sukob u kome je stradalo više od 6.500 ljudi. Sukob je završen teškim porazom Jermenije i potpisivanjem prekida vatre uz posredovanje Rusije. Prema sporazumu, Azerbejdžan je povratio teritorije koje je tražio od prvog rata početkom devedesetih godina.

„Naši mučenici ostaju zauvek u našim srcima. Ako vidimo novu pretnju za naš narod ili našu državu, slomićemo jermenski fašizam“, rekao je azerbejdžanski predsednik Ilham Alijev u govoru naciji.

U podne po lokalnom vremenu cela zemlja je obeležila minut ćutanja. Takođe su hiljade vojnika prošle kroz Baku noseći portrete svojih drugova ubijenih u sukobu.

U Jermeniji, premijer Nikol Pašinijan položio je cveće na grobove na vojnom groblju u glavnom gradu Jerevanu, a zatim je posetio bolnicu za ratne ranjenike.

„Klanjam se sećanju na mrtve i pred njihovim porodicama“, napisao je jermenski predsednik Armen Sarkisijan na svom Fejsbuku.

U nedelju uveče je gotovo 3.000 Jermena koji su nosili baklje prošlo centrom Jerevana do memorijalnog centra. Nagorno-Karabah, teritorija na kojoj uglavnom žive Jermeni, otcepio se od Azerbejdžana, što je dovelo do rata koji je tokom devedesetih godina odneo 30.000 života. Posle ponovnog izbijanja sukoba 2020. Jermenija je morala da preda deo te enklave i znatne teritorije koje je okružuju pod nadzor 2.000 ruskih vojnika raspoređenih na tom mestu. Tenzije su i dalje ostale visoke i povremeno izbijaju sukobi na granici između dve zemlje.

Izvor: www.n1info.com
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2909 on: September 28, 2021, 07:45:59 am »



Quote
Работа расчета БпЛА «Орлан-10» в Нагорном Карабахе

Российские миротворцы в Нагорном Карабахе провели объективный контроль обстановки в зоне ответственности с использованием беспилотных летательных аппаратов «Орлан-10».

Пусковая установка была установлена на транспортный автомобиль КамАЗ.

С помощью БпЛА российские миротворцы в режиме реального времени получают данные на пункт управления, где проводится круглосуточный контроль обстановки практически на всей территории в зоне ответственности российского миротворческого контингента.

Дежурными сменами штаба осуществляется сбор, обобщение и проверка информации о нарушениях.



Logged
Pages:  1 ... 182 183 184 185 186 187 188 189 190 191 192 193 [194] 195 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 ... 208   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 23 queries.