PALUBA
March 29, 2024, 07:04:01 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 [38] 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 ... 77   Go Down
  Print  
Author Topic: Odnosi na relaciji Kina-SAD-e  (Read 193431 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #555 on: August 14, 2020, 07:36:20 am »



Nova meta američkog lidera mogla bi biti Alibaba


Sjedinjene Američke Države do sada su ciljale na neke od najvećih kineskih tehnoloških kompanija, od Huaveja i Tiktoka, Bajtdensa, do Tensentovog Vičeta.

Nova meta američkog lidera mogla bi biti Alibaba, jedan od najvećih svetskih maloprodajnih internet-konglomerata.

Akcije usmerene protiv kineskih kompanija obeležile su administraciju Donalda Trampa koji prisiljava globalne igrače da biraju između Kine i SAD, a usled rastuće tehnološke moći Pekinga, piše Si-En-En.

"Geopolitika trenutno prolazi kroz istorijsku transformaciju", rekao je Aleks Kapri, istraživač u fondaciji Hinrič i predavač na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru.

On dodaje da zvaničnici Vašingtona iznose sve više optužbi protiv kineskih tehnoloških kompanija u nadi da će povući korisnike na svoju stranu i postati lideri tehnološke industrije, prenosi SEEbiz.

Za razliku od Bajtdensa ili Huaveja, koji su pod američkim sankcijama, Alibaba nije imao puno uspeha u širenju na zapadno tržište. Međutim, sama činjenica da se radi o državnom tehnološkom gigantu u Kini dovoljan je razlog da bude nova meta Vašingtona, smatra Kapri.

Alibaba još nije prošao kroz pretnje i sankcije koje je Tramp nametnuo drugim kineskim tehnološkim kompanijama. Američki državni sekretar Majk Pompeo prošle nedelje proverio je Alibabu kada je pozvao američke kompanije da uklone "nepouzdanu" tehnologiu kineskog vlasništva iz svojih digitalnih mreža.

Podsetimo da se prema nedavnim izveštajima vrednost Alibabe procenjuje na oko 750 milijardi dolara, što ovu kompaniju čini finansijski vrednijom i od Fejsbuka.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #556 on: August 18, 2020, 11:58:08 am »



Agent CIA optužen za špijunažu


Bivši agent Centralne obaveštajne agencije Aleksander Juk Čing Ma (67) uhapšen je pod optužbom da je, špijunirao za Kinu.

On je osumnjičen da ja to radio zajedno sa rođakom, takođe zaposlenim u Agenciji.

To je saopštilo američko ministarstvo pravde, navodeći da je on uhapšen u petak i optužen da je odavao poverljive informacije iz sektora odbrane Kineskoj obaveštajnoj službi, prenosi BBC.

Kako se navodi, to je još jedno u nizu hapšenja u vremenu rastućih tenzija između Vašingtona i Pekinga.

Ma bi trebalo danas da se pojavi pred sudom, a prema najavama očekuje ga maksimalna kazna zatvora ukoliko bude pravosnažno osuđen.

Ma je naturalizovani državljanin SAD rođen u Hongkongu, a u CIA-e je počeo da radi 1982. godine.

Tužilaštvo je navelo da je napustio CIA-e posle sedam godina i da je radio u Šangaju pre nego što se preselio na Havaje 2001. godine.

Agencija ga tereti da je odavao poverljive informacije o zaposlenima u CIA-i, operacijama i metodama komunikacije sa kineskim službama.

Uhvaćen je tako što je deo njegovih razgovora koje je obavljao u Hongkongu snimljen i na kome se vidi kako dobija 50.000 dolara u gotovini za informacije.

Dodaje se i da je, dok je živeo na Havajima, sarađivao sa FBI kako bi imao pristup poverljivim dokumentima američke vlade, a zatim ih prosleđivao Kini.

Za sada je nejasno zašto je bilo potrebno toliko vremena da se Ma uhvati.

Njehgov neimenovani rođak, star 85 godina, takođe je naturalizovani državljanin SAD rođen u Šangaju, ali tužilaštvo nije naložilo njegovo hapšenje zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #557 on: August 19, 2020, 06:12:11 am »



"Kinu svet gleda kao neprijatelja zbog njega"


Profesorka škole Komunističke partije Kine Čai Sia izbačena je sa posla zbog kritika koje je iznela na račun kineskog predsednika Si Đinpinga.

Ona je optužila kineskog predsednika Si Đinpinga da je njegova neograničena moć uticala da Kinu u svetu gledaju kao neprijatelja. Optužila je Si Đinpinga da je "ubio državu" i potvrdila da većina članova Komunističke partije Kine želi da je napusti, prenosi Gardijan

Čai Sia, koja je bila uvaženi profesor, izbačena je u ponedeljak jer je objavljen audio snimak njene kritike predsednika Sija. Ona je napustila Kinu, a prema saopštenju škole, profesorka je iznela komentare koji su "uništili ugled zemlje" i "ozbiljno su politički problematični".

U prvom intervjuu nakon izbacivanja, Čai je rekla za Gardijan da je "srećna što je izbačena".

"Pod režimom Sija, Kineska komunistička partija nije sila progresa u Kini. Zapravo, ona je prepreka napretku", rekla je ona.

"Verujem da nisam jedina koja želi da napusti stranku. Većina želi da ode. Želela sam da odem godinama ranije kada nije bilo mesta da govorim i moj glas je potpuno blokiran", navela je ona.

"Učinio je da nam svet postane neprijatelj. Kod kuće, svi veliki problemi su ostavljeni njemu da odluči. Drugim rečima, kada postoji domaći ili međunarodni problem, veoma je teško da drugi utiču na njega", kaže profesorka.

"Kada pogrešno odluči, rezultati nisu dobri. Ali oni ispod njega su previše uplašeni da mu kažu. Ne postoji način da se zemlja spasi od srljanja u propast", navodi ona.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #558 on: August 19, 2020, 06:20:41 am »

Tramp odlaže trgovinske razgovore s Kinom
Tanjug sreda, 19. 08. 2020.

AMERIČKI predsednik Donald Tramp izjavio je da odlaže trgovinske razgovore sa Kinom jer, kako je kazao, ne želi sada da razgovara sa Kinom.

Na pitanje novinara prilikom posete Arizoni da li će se povući iz trgovinskog sporazuma sa Kinom, Tramp je rekao da će videti, prenosi Rojters. Predstavnici SAD i Kine planirali su razgovor o primeni takozvene prve faze trgovinskog sporazuma u subotu, ali su ti razgovori otkazani.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #559 on: August 19, 2020, 06:24:03 am »

Hladni rat Amerike i Kine je počeo, eskalacija tek predstoji, ali jedna stvar Pekingu komplikuje situaciju - u svađi je sa pola sveta
Jovana Radovanović 18.08.2020.

Kineski lider Si Đinping nedavno je održao jedan od retkih sastanaka sa poslovnim liderima u Pekingu. Priznajući da je pandemija korona virusa imala „ogroman uticaj“ na ekonomiju zemlje, Si je koristio kineski idiom kako bi uverio svoje sagovornike da nema razloga za paniku.

- Dok traju zeleni brežuljci, biće drva da se zapale. Ako zadržimo našu strategiju, naći ćemo priliku u krizi i turbulencijama. Кineski narod će sigurno nadvladati sve teškoće i izazove koji predstoje - rekao je. Sijev komentar, objavljen u državnim medijima uy naslov: „Si Đinping prenosi samopouzdanje! Samopouzdanje! Ipak, samopouzdanje! “, kontradiktoran je teškom i neprijateljskom međunarodnom okruženju u kome se zemlja našla.

Mnogi su stekli utisak da je Kina proteklih meseci posvađana sa polovinom sveta. Sada već tradicionalne tenzije sa Amerikom dostižu nove visine, ali je Peking u poslednje vreme uspeo i da "zarati" na nekoliko drugih frontova, mada ne uvek isključivo svojom krivicom. Za samo tri meseca naredila je zatvaranje američkog konzulata na jugozapadu zemlje, kao odgovor na sličan potez Amerike, učestvovala je u sukobu sa smrtnim ishodima na granici sa Indijom, doživela je nagli kraj takozvane „zlatne ere“ odnosa sa Velikom Britanijom, uključila se u rat rečima sa Australijom, a ni Novi Zeland nije zaobišla. Hong Kongu je nametnula drakonski zakon o nacionalnoj bezbednosti na opštu međunarodnu osudu i generalno otišla korak dalje u rivalitetu sa Vašingtonom koji prisiljava druge zemlje da biraju strane.

Кineske kompanije i građani počeli su da plaćaju cenu sveopšteg nepoverenja u njihovu zemlju. Iz Indije, jednog od najbrže rastućih tržišta na svetu, isključeno je 59 kineskih kompanija. Кineski gigant Huavej ostao je bez pristupa ključnom uporištu u Evropi, pošto je Velika Britanija, nakon snažnog pritiska Amerike, objavila da blokira njegovo poslovanje. Sličan potez je nakon toga povukla i Francuska. Više zemalja je diglo glas protiv masovnog zatvaranja Ujgura i drugih muslimanskih manjina, pozivajući na sankcije i zakonske mere. Кineski naučnici i studenti su pod sve većim nadzorom u inostranstvu.

Kina je godinama radila na uveravanju međunarodne zajednice da se "razvija u miru" i da neće pokušati da obori "status kvo" međunarodnog poretka. Pod Sijem se pojavila odlučnija Кina koja je spremna da se suoči sa svojim kritičarima, a ta novostečena hrabrost je posebno primetna poslednjih meseci dok Peking koristi to što su njegovi rivali, pre svega Amerika, i dalje do grla u zdravstvenoj krizi. Kina se našla i usred sukoba sa zemljama koje tradicionalno ne smatra rivalima. Nakon što je Australija pozvala na pokretanje istrage o izbijanju pandemije korona virusa, Кina je drastično povećala carinu za australijski ječam i osudila jednog australijskog građanina na smrt. Кako se nastavio postupak ekstradicije finansijske direktorke Huaveja u Кanadi, kineski sudovi osudili su dvojicu pritvorenih Кanađana na smrt. Nedavno slanje kineskih brodova na ostrva oko kojih se spore Japan i Kina naškodilo je godinama zbližavanja, a konzervativni zvaničnici u Tokiju sada pozivaju vladu da otkaže najavljenu državnu posetu Sija.

Mnogi su bili, malo je reći, zbunjeni ponašanjem kineskog rukovodstva tokom proteklih nekoliko meseci. Analitičari su pokušali da dešifruju zašto su donete određene odluke i ko ih je doneo, jer se zapravo vrlo retko dešava da se Kina istovremeno posvađa sa svima.


"Odnos sa Amerikom uslovljava ostale"


Dinamiku međunarodnih odnosa Kine proteklih meseci, kao i proteklih godina, možemo pratiti prema "sektorima odnosa", objašnjava za "Blic" Neven Cvetićanin, predsednik Foruma za strateške studije Instituta društvenih nauka. Prvi i najvažniji je svakako odnos sa Amerikom, koji direktno uslovljava odnos sa onim što se u diplomatskom žargonu naziva "Petoro očiju" - grupom najvažnijih anglosaksonskih saveznika Amerike koju čine Australija, Kanada, Novi Zeland i Velika Britanija.

- To je grupacija koja se u međunarodnim odnosima uglavnom ima usaglašene stavove, tako da problemi sa SAD odmah povlače i probleme sa ostalima. To je lako objašnjivo - kaže Cvetićanin. Odnosi sa Indijom pripadaju drugom korpusu i tiču se sukoba oko granice na Himalajima i resursa, tačnije vode.

- Indija je svesna svoje strateške pozicije čuvara Indijskog okeana i tu poziciju koristi da podigne cenu na Zapadu, pre svega kod SAD. To joj izaziva probleme sa Kinom. To su dve najmnogoljudnije zemlje koje imaju zajedničku granicu, a vrlo kompleksne odnose zadnjih decenija - objašnjava naš sagovornik.

Što se tiče odnosa Kine sa EU, tu je primetan uzajamni oprez, dodaje Cvetićanin. Sijev novi "Put svile" projaktovan je da, poput starog, završi u Evropi. Ti EU i Kina mogu imati neke zajedničke interese, ali oni gde se razilaze je pogled na političku i društvenu situaciju, kao i pitanje Hong Konga.

Početak Hladnog rata

Čitav niz manifestacija sukoba Amerike i Kine, od trgovinskog rata, preko borbe za primat u Južnokineskom moru do poslovanja Huaveja, razvijao bi se i da svet ove godine nije zadesila pandemija. Međutim, zdravstvena kriza je umnožila i ubrzala sve prethodne, toliko da mnogi primećuju da je, sa strepnjom najavljivan, novi Hladni rat dve supersile već stigao. Sa time se slaže i Cvetićanin, ističući međusobno zatvaranje konzulata kao prelomni momenat.

- Ako smo ranije govorili o najavama novog Hladnog rata, mislim da je ovim potezima on počeo. To je sada potpuno vidljivo. Ta strateška konkurencija se odražava na sve ostalo – i na odnose sa Indijom i "Petoro očiju", i na odnose u Južnokineskom moru... - rekao je Cvetićanin. Ovu fazu međunarodnih odnosa opisuje kao "podešavanje", odnosno ispitivanje odnosa snaga na terenu, priprema se za buduće sporazume, sankcije i ostali arsenal međunarodnih instrumenata. Do potpune eskalacije još nije došlo.

- Kao i kod starog Hladnog rata, sve je donekle u ravnoteži i kontroli. Često se laički pomisli na neko haotično neprijateljstvo kada se pomene Hladni rat, ali je to zapravo osdnos strateške konkurencije dve sile koje su sa jedne strane konkurenti, ali imaju i neke dogovore i saradnju. Ja ne bih ovaj trenutak nazvao totalnom eskalacijom, ovo je već sve viđeno i maltene blokovska podela. Moja teza je da u političkom smislu i dalje živimo produženi 20. vek - objašnjava Cvetićanin.

Strateška moć kaska za ekonomskom

Buduće manevre Kine u hladnoratovskom poretku svakako će komplikovati to što je "na ratnoj nozi" sa toliko zemalja istovremeno - ogroman broj otvorenih pitanja odražava se na sposobnost njihovog rešavanja. To kako je Kina dospela u takvu situaciju, njoj potpuno nesvojstvenu, neki objašnjavaju "bagom" u procesu kreiranja politike. Ukratko, prevelika koncentracija moći vodi do političkih grešaka, jer kad je neki sistem, poput kineskog, toliko centralizovan, unutar njega se ne čuju glasovi neslaganja, pa se nižu pogrešne procene.

- Sama Kina možda nije ni odabrala ovaj put, već da joj se jako brzo desila pozicija supersile. Kada se uspon desi prebrzo i čak i najboljim stratezima je teško da to apsorbuju. Sile i kada padaju i kada se uspinju nisu uvek u mogućnosti da kontrolišu svoj put i onda to u čitavom međunarodnom sistemu izaziva potrese. Upravo se to sada dešava. Ono što pravi disbalans je to što kinesku ekonomsku moć ne prati i jednaka strateška moć. Tu su i dalje u prednosti SAD i Rusija - smatra Cvetićanin.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #560 on: August 19, 2020, 01:13:57 pm »



Poslednji špijunski slučaj



Bivši službenik CIA uhapšen zbog dostavljanja poverljivih podataka Kini, poslednji je u nizu američkih obaveštajaca optuženih de rade za Peking.

Američke vlasti saopštile su u ponedeljak da je bivši službenik CIA Aleksander Juk Čing Ma uhapšen u tajnoj operaciji po optužbama da je špijunirao za Kinu više od jedne decenije, ukazuje Fajnenšel tajms, a prenosi Radio Slobodna Evropa.

Hapšenje Maa u petak poslednji je slučaj američkih obaveštajaca koji su optuženi da rade za Peking i usledilo je, kako ističe britanski list, samo mesec dana pošto je administracija predsednika Donalda Trampa zatvorila kineski konzulat u Hjustonu uz obrazloženje da je to bio špijunski centar.

Naturalizovani američki državljanin rođen u Hongkongu, prema krivičnoj tužbi otvorenoj u ponedeljak, optužen je da se udružio s još jednim bivšim činovnikom CIA, koji mu je rođak, za špijuniranje u korist Kine, navodi Fajnenšl tajms i ukazuje da bi mogao biti osuđen na doživotni zatvor ako bude proglašen krivim.

Prema sudskim dokumentima, Ma je rođen u Hongkongu. Došao je u Honolulu krajem 60-ih da studira i radio je za CIA od 1982. do 1989. godine, između ostalog, na zadacima u inostranstvu. Za FBI je počeo da radi 2004. kao prevodilac u Honoluluu i krao je dokumente da ih odnosi u Kinu odakle se često vraćao s hiljadama dolara u gotovini i skupim poklonima, uključujući set štapova za golf.

Ma i njegov saučesnik su, prema sudskim spisima, počeli da rade za Kinu 2001. i nastavili svoje špijunske aktivnosti naredne decenije, ali nije jasno kada su američke službe saznale za njihove aktivnost, piše Vašington post i ukazuje se u sudskim dokumentima navodi da je tajni agent FBI-ja 2019. kontaktirao Maa tvrdeći da je predstavnik Kine.

Njegov saučesnik je radio za CIA o 1967. do 1983. kada je podneo ostavku pošto je ustavljeno da je koristio svoj položaj da pomogne kineskim državljanima da uđu u SAD. U tužbi se, kako navodi američki list, ne navodi ime saučesnika koji sada ima 85 godina, osim da je rodjak Maa. Tužioci nisu tražili njegovo hapšenje pošto pati od kognitivnih poremećaja.

Ma je 2001. snimljen kako u hotelskoj sobi u Hongkongu broji 50.000 američkih dolara pošto su on i njegov saučesnik preneli osetljive informacije CIA-e kineskim obaveštajcima tokom tri dana intenzivnog podnošenje izveštaja, navodi list pozivajući se na sudske spise.

U sudskim dokumentima se navodi da je 2019. tajni agent FBI-ja kontaktirao Maa kao predstavnik kineskog Ministarstva državne bezbednosti, raspitujući se u ime vlade u Pekingu kako je bio tretiran i koliko je dobio novca.

Ovog meseca Ma se opet sastao s tim agentom i uzeo 2.000 dolara isplate, navodi Vašington post. On je rekao da je već preneo kineskim obaveštajcima sve informacije koje je imao, ali da želi da "domovina" uspe, izrazivši spremnost da pomogne kao konsultant. Prema sudskim dokumentima, Ma je rekao da želi da razgovara o mogućnostima kada se pandemija utiša.

Hapšenje 67-godišnjeg stanovnika Havaja je poslednji slučaj bivših američkih obaveštajaca koji su optuženi da su dostavljali poverljive dokumente Kini, ističe Njujork tajms.

U maju 2019. bivši oficir CIA Kevin Patrik Malori je osuđen na 20 godina zatvora zbog špijuniranja za Kinu, dok je, dodaje list, u novembru Džeri Čun Šing Li osudjen na 19 godina zatvora pošto je priznao krivicu da je Kini odavao poverljive informacije.

Kineske vlasti su od 2010. do 2013. uhapsile niz američkih doušnika, od kojih su mnogi ubijeni, čime je uništena mreža izvora CIA u toj zemlji, navodi Njujork tajms, ukazujući da je bilo rasprave o ulozi bivših američkih službenika CIA u otkrivanju identiteta doušnika, ali da zvaničnici SAD nikoga nisu javno optužili za dostavljanje informacija koje su uništile mrežu.

Ma i njegov rođak su identifikovali svojim kontaktima najmanje dve osobe za koje su kineski zvaničnici verovali da su američki doušnici, piše Njujork tajms i ističe da je Ma dao te informacije Kini 2006. godine, mnoge pre nego što je uništena šira mreža.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #561 on: August 19, 2020, 08:38:33 pm »

"Ne želimo da budemo meta": Odnosi između Amerike i Kine su nikad gori, a jedna zemlja se našla usred njihove borbe za moći
M.I.M. 19.08.2020.

Trebalo je manje od 24 sata nakon istorijske posete američkog ministra zdravlja Aleksa Azara Tajvanu da Kina odgovori na to. Azar je u prošli ponedeljak ujutro sleteo u prestonicu demokratskog ostrva Tajpej, što je pratilo preletanje nekoliko kineskih borbenih aviona preko de fakto pomorske granice, koja razdvaja Tajvan od kopnene Kine. Kasnije iste nedelje, kineska vojska održala je vežbe u vodama blizu ostrva, što su kineski mediji preneli kao “upozorenje” svima koji traže nezavisnost Tajvana, piše CNN.


Sjedinjene Države su u bliskom odnosu s Tajvanom otkako se odvojio od kopnene Kine 1949, po okončanju krvavog građanskog rata. Ali, donedavno je Vašington izbegavao da ističe to prijateljstvo kako ne bi naljutio Peking, koji smatra Tajvan sa njegovih 24 miliona stanovnika svojom teritorijom. Kineski predsednik Si Đinping jasan je u svojoj nameri da “ponovo ujedini” ostrvo sa kopnenom Kinom i odbio je da isključi mogućnost upotrebe sile, iako Komunistička partija nikad nije direktno kontrolisala ostrvo. Putovanje ministra Azara – najvišeg američkog zvaničnika koji je posetio Tajvan od 1979. – poslednji je u nizu velikih koraka administracije američkog predsednika Donalda Trampa da zbliži SAD i Tajvan.

- Poruka Pekingu je da mi u SAD imamo partnera, a SAD u Tajvanu prijatelja – rekao je za CNN ministar spoljnih poslova ostrva Džozef Vu. On je dodao da, iako je zabrinut zbog agresivnih poteza Kine poslednjih meseci i prema Tajvanu i regionalnim susedima, veruje da Tajpej može održavati odvojene odnose i sa Pekingom i sa Vašingtonom.

- Uvek smo imali kinesku pretnju, na stranu da li su odnosi Tajvana i SAD dobri ili loši, ona je uvek tu – istakao je Vu.

Ali, kako se Vašington bliži Tajvanu, predstojeći američki predsednički izbori verovatno će dodato destabilizovati već napete odnose SAD i Kine, a Tajvan bi se mogao naći u centru njihovog sukoba. Megi Luis, stručnjak za kineski zakon Univerziteta Seton Hol, kaže da je Tajvanu potrebna stabilnost u odnosu sa SAD, a ne reči podrške.

- Ono što je Tajvanu potrebno od SAD je snažan, stabilan brak, a ne strasna romansa – kaže Luis.

Odnosi između Pekinga i Tajpeja su u padu otkako je 2016. za predsednicu izabrana Cai Ing Ven, koju kineska vlada smatra delom priče o nezavisnosti. Ministar Vu kaže da je njegova vlada veoma zabrinuta zbog narušavanja odnosa sa Pekingom, posebno da će KP pokušati da iskoristi Tajvan kako bi skrenula pažnju sa ekonomskih i društvenih problema na domaćem terenu.

- Iz perspektive Tajvana, što su bolji odnosi sa SAD, Tajvan je utoliko bolje zaštićen – istakao je on. Istraživanje centra Pju u maju pokazuje da čak 79 odsto građana ostrva podržava bliže političke veze s Vašingtonom, dok je 36 odsto reklo isto za veze sa Kinom. Ipak, vlada predsednice Caja je oprezna da ne uleti prebrzo u zagrljaj SAD, te da se ne nađe usred rastućih tenzija između dve sile.

- Imamo sopstvenu strategiju odnosa sa Kinom, a to je da ne želimo da dođemo u situaciju da se Tajvan nađe na meti. Ne želimo provokacije protiv Kine – kaže Vu.

Stiv Cang, direktor londonskog Instituta SOAS Kina, kaže da ostrvo ima malo međunarodnih prijatelja i da Tajpei, suočen sa agresivnom kineskom vladom, nema mnogo opcija nego da prihvati SAD.

- Tajvan je u veoma teškoj poziciji. SAD su jedina vlada koja će ih otvoreno podržati. Ne mogu stoga da priušte da ne sarađaju sa bilo kom američkom administracijom – kaže on. Azar je rekao da SAD neće ostaviti Tajvan bez podrške.

- U ovim iskušeničkim vremenima SAD znaju da će uvek imati prijatelja u Tajvanu – dodao je on.

Vu je istakao da je njegova vlada već kontaktirala zvaničnike kampanje demokrate Džozefa Bajdena kako bi razjasnili budućnost odnosa dve zemlje u slučaju njegove pobede na izborima u SAD.

- Oni su rekli da su SAD podeljene po mnogo pitanja, ali da jedno pitanje ujedinjuje SAD, a to je Tajvan – rekao je on.

JEDNA KINA I AMERIČKI ZAKON

Peking insistira da svet prizna njegovu politiku “Jedne Kine”, koja tvrdi da postoji samo jedna Kina i da je Tajvan njen deo. Danas svega 15 nacija održava zvanične diplomatske odnose sa Tajvanom, uglavnom male ostrvske nacije. Tu je i Zakon o odnosima sa Tajvanom američke vlade, usvojen 1979, koji navodi da bi Amerika trebala da brani Tajpei ako mu Peking vojno zapreti, ukazuje CNN.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #562 on: August 20, 2020, 06:25:23 am »



Poslednji špijunski slučaj u tenzijama SAD i Kine


Bivši službenik CIA uhapšen zbog dostavljanja poverljivih podataka Kini, poslednji je u nizu američkih obaveštajaca koji su optuženi da su radili za Peking.

Američke vlasti saopštile su u ponedeljak, 17. avgusta, da je bivši službenik CIA Aleksander Juk Čing Ma uhapšen u tajnoj operaciji po optužbama da je špijunirao za Kinu više od jedne decenije, ukazuje Fajnenšl tajms.

Hapšenje Maa u petak poslednji je slučaj američkih obaveštajaca koji su optuženi da rade za Peking i usledilo je, kako ističe britanski list, samo mesec dana pošto je administracija predsednika Donalda Trampa (Trump) zatvorila kineski konzulat u Hjustonu uz obrazloženje da je to bio špijunski centar, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Naturalizovani američki državljanin rođen u Hongkongu, prema krivičnoj tužbi otvorenoj u ponedeljak, optužen je da se udružio s još jednim bivšim činovnikom CIA, koji mu je rođak, za špijuniranje u korist Kine, navodi Fajnenšl tajms i ukazuje da bi mogao biti osuđen na doživotni zatvor ako bude proglašen krivim.

"Trag kineske špijunaže je dug i, nažalost, posut bivšim američkim obaveštajnim zvaničnicima koji su izdali svoje kolege, svoju zemlju i njene liberalne demokratske vrednosti da podrže autoritarni komunistički režim", rekao je pomoćnik državnog tužioca SAD za nacionalnu bezbednost Džon Demers (John).

Prema sudskim dokumentima, Ma je rođen u Hongkongu. Došao je u Honolulu krajem 60-ih da studira i radio je za CIA od 1982. do 1989. godine, između ostalog, na zadacima u inostranstvu. Za FBI je počeo da radi 2004. kao prevodilac u Honoluluu i krao je dokumente da ih odnosi u Kinu odakle se često vraćao s hiljadama dolara u gotovini i skupim poklonima, uključujući set štapova za golf.


50.000 dolara u hotelskoj sobi

Ma i njegov saučesnik su, prema sudskim spisima, počeli da rade za Kinu 2001. i nastavili svoje špijunske aktivnosti naredne decenije, ali nije jasno kada su američke službe saznale za njihove aktivnost, piše Vašington post i ukazuje se u sudskim dokumentima navodi da je tajni agent FBI-ja 2019. kontaktirao Maa tvrdeći da je predstavnik Kine.

Njegov saučesnik je radio za CIA o 1967. do 1983. kada je podneo ostavku pošto je ustavljeno da je koristio svoj položaj da pomogne kineskim državljanima da uđu u SAD. U tužbi se, kako navodi američki list, ne navodi ime saučesnika koji sada ima 85 godina, osim da je rođak Maa. Tužioci nisu tražili njegovo hapšenje pošto pati od kognitivnih poremećaja.

Ma je 2001. snimljen kako u hotelskoj sobi u Hongkongu broji 50.000 američkih dolara pošto su on i njegov saučesnik preneli osetljive informacije CIA-e kineskim obaveštajcima tokom tri dana intenzivnog podnošenje izveštaja, navodi list pozivajući se na sudske spise.

U sudskim dokumentima se navodi da je 2019. tajni agent FBI-ja kontaktirao Maa kao predstavnik kineskog Ministarstva državne bezbednosti, raspitujući se u ime vlade u Pekingu kako je bio tretiran i koliko je dobio novca. Agent FBI je pokazao Mau snimak sastanka iz 2001. kako bi potvrdio da radi za Kinu i Ma je potvrdio autentičnost i identifikovao neke od poklona.

Ovog meseca Ma se opet sastao s tim agentom i uzeo 2.000 dolara isplate, navodi Vašington post. On je rekao da je već preneo kineskim obaveštajcima sve informacije koje je imao, ali da želi da "domovina" uspe, izrazivši spremnost da pomogne kao konsultant. Prema sudskim dokumentima, Ma je rekao da želi da razgovara o mogućnostima kada se pandemija utiša.


Poslednji u nizu


Hapšenje 67-godišnjeg stanovnika Havaja je poslednji slučaj bivših američkih obaveštajaca koji su optuženi da su dostavljali poverljive dokumente Kini, ističe Njujork tajms.

U maju 2019. bivši oficir CIA Kevin Patrik Malori je osuđen na 20 godina zatvora zbog špijuniranja za Kinu, dok je, dodaje list, u novembru Džeri Čun Šing Li osuđen na 19 godina zatvora pošto je priznao krivicu da je Kini odavao poverljive informacije.

Kineske vlasti su od 2010. do 2013. uhapsile niz američkih doušnika, od kojih su mnogi ubijeni, čime je uništena mreža izvora CIA u toj zemlji, navodi Njujork tajms, ukazujući da je bilo rasprave o ulozi bivših američkih službenika CIA u otkrivanju identiteta doušnika, ali da zvaničnici SAD nikoga nisu javno optužili za dostavljanje informacija koje su uništile mrežu.

Ma i njegov rođak su identifikovali svojim kontaktima najmanje dve osobe za koje su kineski zvaničnici verovali da su američki doušnici, piše Njujork tajms i ističe da je Ma dao te informacije Kini 2006. godine, mnoge pre nego što je uništena šira mreža.

Prema sudskim spisima, Ma je 2006, dok je radio kao prevodilac za FBI, starijem rođaku dao fotografije ljudi za koje su kineski obaveštajci verovali da su američki špijuni, posle čega je rođak identifikovao dve od pet osoba za koje su raspitivale kineske službe. Potom je, prema Ministarstvu pravde SAD, Maova supruga otišla u Šangaj da isporuči laptop obaveštajcima u Kini.

Prošlog meseca takođe je čovek iz Singapura u SAD priznao da je radio kao kineski agent, ukazuje BBC, dodajući da sudski dokumenti pokazuju da je kineska obaveštajna služba regrutovala Jun Vei Jea, poznatog i kao Dikson Jeo, pošto je održao prezentaciju u Pekingu 2015. kao doktorant prestižnog singapurskog univerziteta.

Jeo je optužen da je pod maskom političkog konsaltinga u SAD sakupljao informacije za kineske obaveštajce.


Špijuniranje u vreme loših odnosa

Poslednje hapšenje optuženog za špijuniranje u ime Kine dolazi u vreme rasta tenzija u odnosima Vašingtona i Pekinga, ističe BBC.

Odnosi dve zemlje pali su na najniži nivo u više decenije, pošto su od 2018. u ogorčenom trgovinskom ratu, ocenjuje britanski servis, ukazujući kao primer loših odnosa i to što je predsednik SAD ranije ovog meseca zapretio da će zabraniti popularnu kinesku aplikaciju za mobilne telefone TikTok.

Dve ekonomske supersile su se takođe sukobile oko pandemije izazvane korona virusom i kontroverznog zakona o bezbednosti koji je Peking nametnuo Hongkongu.

SAD su poslednjih godina takođe protiv Kine iznele optužbe za privrednu špijunažu, ukazuje BBC.

Oko 80 odsto svih procesa za privrednu špijunažu pred Ministarstvo pravde SAD "navodi postupke koji bi koristili kineskoj državi", navodi se na sajtu tog ministarstva.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #563 on: August 21, 2020, 05:22:59 am »

четвртак, 20.08.2020.
Јелена Каваја

„Небески гром” – одговор Кине америчком наоружавању Тајвана

После посете америчког министра Тајпеју, Пекинг представио нови ракетни систем

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

У   тренутку појачаних тензија у односима с Вашингтоном због низа питања, укључујући и Тајван, Пекинг је представио ново модерно наоружање, ракетни систем ваздух-земља за уништење циљева на мору и копну. Систем прецизних, ласерски навођених ракета „Тјанлеј” или „Небески гром” представљен је на кинеској државној телевизији само неколико дана након што је амерички министар здравља боравио у Тајвану у првој посети на тако високом нивоу од 1979, када је Вашингтон прекинуо дипломатске односе са Тајпејом и успоставио их с Пекингом.

Аналитичари кажу да „Небески гром” спада у најсавременије оружје којим кинеска војска тренутно располаже. Произвела га је кинеска корпорација „Норинко” и има домет већи од 60 километара, што значи да може да се употреби на безбедном растојању од непријатеља. Може да понесе шест врста бојевих глава за различите мете, укупно 240 комада. Дизајниран је тако да гађа аеродромске писте, паркиране авионе и груписане наоружане јединице.

Оружје је представљено након што су власти у Тајпеју обелоданиле да планирају повећање војног буџета у следећој години за 1,5 милијарди долара и да се са САД преговара о набавци подводних мина и крстарећих ракета.

По споразуму из 1979, Вашингтон има обавезу да Тајвану обезбеди оружје одбрамбеног карактера. Прошлог лета уговорена је продаја 16 авиона Ф-16 (осам милијарди долара) и 108 тенкова (2,2 милијарде долара). Поједини званичници сматрају да оружје није довољно, као ни појачани транзит америчких бродова кроз Тајвански мореуз. Верују да би јасније требало ставити до знања Пекингу и Тајпеју да ће САД бранити Тајван у случају кинеске инвазије или блокаде, пише „Њујорк тајмс”.

Посета Алекса Азнара Тајвану 10. августа била је велики дипломатски ударац за Пекинг, иако је амерички министар здравља водио рачуна о томе да о острву говори као о „јурисдикцији”, а критику Кине ограничио на њено управљање епидемијом. Два дана касније тајванска председница Цај Инг Вен је нагласила да је потребно ојачати војне везе са САД и успоставити споразум о слободној трговини.

Азнарова посета је наљутила Пекинг, који је упозорио САД да се не играју ватром. Истог дана је кинеска ратна авијација прелетала преко осетљиве пограничне линије у Тајванском мореузу, једној од најмилитаризованијих поморских зона на свету. Наредних дана је кинеска народна армија одржала и војне вежбе с бојевом муницијом. У саопштењу је, не помињући конкретно САД, навела да „једна велика земља непрестано прави погрешне потезе у вези с Тајваном и шаље погрешне сигнале снагама које су за независност острва”.

Америчка морнарица је у истој седмици одржала маневре у Јужном кинеском мору како би „одржала спремност јединица и сачувала слободно и отворено подручје Индо-пацифика”. Пекинг сматра скоро цело то море својом територијом, а САД су се прошлог месеца први пут отворено супротставиле таквим претензијама.

Вашингтон је ипак водио рачуна да не пређе црвену линију и није позвао Тајван у статусу посматрача на војне вежбе земаља на ободу Пацифика, које су у понедељак почеле на Хавајима. Кинески „Глобал тајмс” у томе види потврду да САД користе Тајван само као монету за поткусуривање.

Тајван себе сматра државом (признаје га петнаестак земаља УН), док га Пекинг третира као сепаратистичку, одметнуту територију и не искључује могућност да га поврати силом. Већ седам деценија је то острво спорно питање у односима између Вашингтона и Пекинга и поново се сада појављује као извор тензија док амерички безбедносни апарат инсистира на оштријем ставу према Кини. Тајван се форсира као све ургентније питање и у светлу гушења слобода Хонгконга.

Izvor: www.politika.rs


* 677z381_kina-raketa-za-spoljnu.jpg (64.62 KB, 677x381 - viewed 10 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #564 on: August 25, 2020, 05:08:37 pm »



Američki upad na teritoriju Kine


Kineske vlasti su izrazile protest SAD zbog upada američkog izviđačkog aviona U-2 u vazdušni prostor Kine.

Kako piše Sputnjik, to se dogodilo na teritoriji severne komandne zone Narodnooslobodilačke vojske, gde se održavaju vojne vežbe.

"Američki avion U-2 upao je u predele Severne zone, gde su bili u toku manevri sa primenom bojevog oružja. To se krajnje negativno odrazilo na naše redovne vojne vežbe. S tim u vezi, kineska strana izražava odlučan protest", navodi se na zvaničnom sajtu Ministarstva odbrane Kine.

U saopštenju se ističe da se američki avion pojavio u zoni u kojoj su zabranjeni letovi svih letećih objekata, „što narušava sporazume, postignute između dve zemlje o bezbednosti vazdušnog prostora“. Ministarstvo odbrane Kine naglašava da postupci SAD mogu lako dovesti do nerazumevanja i čak dovesti do incidenta na moru ili u vazduhu.

"To je otvorena provokacija. Mi smo već uputili SAD ozbiljnu protestnu notu tim povodom", ističe se u saopštenju.

Takođe se navodi da se Vašington "treba suzdržati od sličnih postupaka i preduzeti realne korake u cilju osiguravanja bezbednosti u regionu".

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #565 on: August 27, 2020, 03:55:57 pm »



"SAD imaju odgovornost vodeće sile i neće popustiti ni za milimetar"


SAD imaju odgovornost vodeće sile na Pacifiku i "neće popustiti ni za milimetar" drugim zemljama koje smatraju da imaju bolji politički sistem.

To je izjavio američki ministar obrane Mark Esper na Havajima.

Esper je izrazio nadu da će uspeti da privoli Kinu da poštuje međunarodne norme, iako zvanični Peking nastavlja sa agresivnom modernizacijom svojih oružanih snaga, preneo je Rojters.

Kina nije ispunila obećanja da će se povinovati međunarodnim zakonima, pravilima i normama i nastavlja svoju politiku širenja kineske moći u svetu, ocenio je Esper.

"Kako bi ubrzano ostvarilvala planove KP NR Kine, kineska armija nastavlja da sprovodi agresivnu vojnu modernizaciju u želji da postane globalna vojna sila do sredine ovoga veka", ocenio je Esper.

On je izrazio nadu da će saradnja sa Pekingom biti nastavljena s ciljem da se Kina vrati na kolosek i uskladi sa međunarodnim poretkom.

"Obaveza Amerike je da bude globalni predvodnik. Mi smo već dugo pacifička, tačnije indo-pacifička zemlja", zaključio je Esper.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #566 on: August 27, 2020, 04:00:14 pm »



Kina besna: To je kršenje međunarodnog prava

 
Kina optužila SAD za kršenje međunarodnog prava nametanjem sankcija zvaničnicima i kompanijama uključenim u vojnu gradnju Pekinga u Južnom kineskom moru.

Zvanični Peking međutim nije dao nikakve naznake kako bi mogao odgovoriti na njih.

"Relevantni američki akteri grubo se mešaju u unutrašnje stvari Kine, krše međunarodno pravo i međunarodne norme, koje su potpuno izvan hegemonističke logike i politike moći", rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Žao Liđian, prenosi AP.

Američko ministarstvo trgovine u sredu je najavilo mere protiv neodređenog broja kineskih zvaničnika i 24 kompanije zbog njihove uloge u izgradnji veštačkih ostrva za, kako navode, ostvarivanje teritorijalnih pretenzija Pekinga. Kompanije su dodate na listu koja ograničava pristup američkom izvozu bez odobrenja vlade.

"Kina će preduzeti oštre mere kako bi odlučno zaštitila legitimna prava i interese svojih preduzeća i pojedinaca", rekao je Žao.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #567 on: August 29, 2020, 09:52:56 am »



Kinez uhapšen zbog špijunaže - uništio hard disk pre nego što je pao u ruke FBI


Kineski državljanin zaposlen na Univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu, uhapšen je i optužen da je uništo kompjuterski hard disk tokom istrage FBI.

Guan Lei (29) iz Alhambre u Kaliforniji uhapšen je nakon što je u julu primećen kako baca oštećen hard disk u kontejner ispred svog stana, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da se protiv njega vodi istraga zbog mogućeg prenosa osetljivog softvera ili tehnoloških podataka za kineski Nacionalni univerzitet odbrambenih tehnologija.

U saopštenju se ne precizira kada je istraga započeta, prenosi Rojters.

Guan se u petak prvi put pojavio pred sudom, a izricanje optužbe protiv njega je zakazano za 17 septembar.

Ako bude optužen za krivično delo uništavanje dokaza, preti mu kazna od 20 godina u federalnom zatvoru.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #568 on: September 02, 2020, 07:05:47 am »



"Ovo je drugačije od hladnog rata"


Američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je da "analogija s hladnim ratom ima nekog značaja" kada se je reč o odnosima SAD s Kinom.

"Ovo je drugačije od hladnog rata zbog toga što smo izazvani od zemlje sa 1,4 milijarde ljudi", izjavio je Pompeo za televiziju "Foks biznis", a preneo Rojters.

"Hladnoratovska analogija ima nekog značaja", rekao je američki državni sekretar, ali je dodao da su, međutim, "izazovi drugačiji, postoje ekonomski izazovi".


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #569 on: September 02, 2020, 07:24:31 am »



Pentagon: Peking će udvostručiti broj nuklearnih bojevih glava


Očekuje se da će Kina u narednoj deceniji najmanje udvostručiti broj svojih nuklearnih bojevih glava i približava se mogućnosti da izvrši nuklearne udare sa kopna, vazduha i mora, saopšteno je danas iz Pentagona.

U svom godišnjem izvještaju Kongresu o kineskoj armiji, Pentagon navodi da Peking ima manje od 200 nuklearnih bojevih glava i to je prvi put da američka vojska pominje brojke.

Federacija američkih naučnika iznijela je pretpostavku da Kina ima oko 320 nuklearnih bojevih glava.

Pentagon ističe da je projekcija zasnovana na faktorima uključujući to da Peking ima dovoljno materijala da udvostruči arsenal nuklearnog naoružanja bez proizvodnje novog fisionog materijala.

Pretpostavka Pentagona u skladu je sa analizom Obavještajno-odbrambene agencije.

Početkom godine, list Komunističke partije Kine "Global tajms" pisao je da Peking za relativno kratko vrijeme treba da proširi broj svojih nuklearnih bojevih glava na 1.000.

U izvještaju se podsjeća da je Kina u oktobru prošle godine javno objavila da je bombarder "H-6N" prvi koji može da nosi nuklearnu bojevu glavu na projektilu vazduh-vazduh i da dopunjava gorivo u vazduhu.

Vašington je u više navrata pozivao Kinu da se pridruži u trilateralnim pregovorima za produženje američko-ruskog Sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja /Novi Start/ koji ističe u februaru.

Kina je saopštila da nije zainteresovana za ulazak u pregovore s obzirom da je nuklearni arsenal SAD dvadesetostruko veći od Pekinga.

izvor
Logged
Pages:  1 ... 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 [38] 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 ... 77   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.041 seconds with 22 queries.