Pentagon steže kaiš

[Dreadnought]

25.10.2008 

SA ekonomijom u nezapamćenoj krizi i vojnim troškovima na najvišem nivou posle drugog svetskog rata, u američkom Kongresu počinju da se pokreću inicijative za preispitivanje (smanjivanje) dosad neprikosnovenog budžeta Pentagona.
U fiskalnoj 2006-07. godini Amerika je potrošila na odbranu 694,2 milijarde dolara, što je povećanje od čak 52 odsto u odnosu na budžet Ministarstva odbrane u prvoj godini posle Bušovog ulaska u Belu kuću. Tekućom fiskalnom 2008-09. godinom, za Pentagon je predviđen budžet od nešto više od 514 milijardi dolara - uz dodatno već odobrenih 180 milijardi za ratne troškove u Iraku i Avganistanu.
Kongres u novom sazivu - kao i sledećeg predsednika SAD - očekuje zbog toga, kao prioritetni, težak posao uspostavljanja ravnoteže na tom terenu, imajući u vidu da se iz Pentagona pojačava pritisak za dodatnim milijardama dolara.
S druge strane, u javnosti je sve prisutniji otpor tim generalskim inicijativama, sa upozorenjem da će nedavnoizdvojenih 700 milijardi dolara za spasavanje urušenog finansijskog sistema, uz haos na berzi, povećanje nezaposlenosti i sve ostalo, uticati na smanjenje prihoda koje država ima od ubiranja poreza - i voditi ka neminovnom, još većem zaduživanju kod stranih poverilaca.
- Kako će se pomiriti te dve suprotnosti? Komanda kopnene vojske planira da do 2010. godine poveća svoj sastav za 30.000 ljudi na 547.000, što će povećati njihove troškove za novih pet milijardi dolara - upozorio je Džejms Saliven, vojni analitičar REND korporacije, uz konstataciju "da se na tu temu dosad nije čulo ništa konkretnije u kampanji predsedničkih kandidata Džona Mekejna i Baraka Obame".
General Džordž Kejsi, načelnik Generalštaba kopnene vojske SAD, imao je na to Salivenovo pitanje odgovor:
- Za nadležne koji o tome odlučuju, ja na početku razgovora imam dva pitanja. Prvo je šta se očekuje od vojske, a drugo koliko ste spremni da na to potrošite. Jer, ušli smo u konflikte čije se trajanje ne može predvideti.

Izvor:Večernnje novosti online

[Dreadnought]

Pentagon pod finansijskim pritiskom zbog ratnih izdataka

01/10/2008
Finansijska kriza i ogromni troškovi rata u Iraku i Avganistanu primoraće američke vojne planere da donesu teške odluke o vojnom budžetu, koji je od 2001. godine dostigao nivo bez presedana, kažu vojni zvaničnici i stručnjaci. “Vojni budžet je pod velikim pritiskom”, kaže pomoćnik sekretara za odbranu Majkl Vikers. Vikers, koji je zadužen za nadgledanje specijalnih operacija i sukoba niskog intenziteta, kaže da će se strukturni pritisci američkih programa kao što je socijalna sigurnost, zajedno sa skorim prenzionisanjem mnogih “bejbi-bumera”, nadmetati sa troškovima promene načina finansiranja vojske, koju je opteretilo sedam godina ratovanja i istovremeno transformisanje, kako bi mogla da se suoči sa novim pretnjama. Amerika treba da obnovi opremu koja je potrošena, a vojska istovremeno mora odvratiti sve veće konvencionalne i strateške pretnje kao što su Kina ili otpadničke nuklearne sile, kaže on.

Izvor:The Washington Times

[duje]

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/

Pentagon zbog sekvestracije gubi 66,2 mlrd USD u vremenu od 2016-19.godine

Datum objave:
18.04.2014

Pentagon kaže da će morati smanjiti troškove za 66,2 milijarde USD između FY16 i FY19 ako sekvestracija ostane na snazi, navodi se u novom izvješću: "Estimated Impacts of Sequestration-Level Funding" , objavljenom ovog tjedna. Rez od 66,2 milijarde dolara za modernizaciju uključuje 48,3 milijarde dolara za nabavu i 17,9 milijarde dolara za RDT & E.

Ako plan ostane na snazi tijekom idućih godina, smanjenje će obuhvatiti 15 F-35A i dva F-35C, 61 UH-60, nadogradnju 67 AH-64 Apache, 45 UH-72A dodanih u FY16 , sedam CH-53K ( odgađanje početka nabave za jednu godinu ), 11 H-1 modernizaciju, šest P-8A, pet KC-46A, 38 MQ-9 Reaper i deset MC-130J. CSAR će izgubiti 957 milijuna dolara do FY19. USAF je također priopćio da će morati eliminirati KC-10 tankersku flotu.

Mornarica će smanjiti tri DDG 51 razarača, po jedan FY17 , FY18 i FY19. Jedna podmornica klase Virginia također bi bila otpisana za FY16 . Mornarica također kaže da će smanjiti flotu ratnih broodva za sedam do FY19.

Nastavak sekvestracije znači gubitak 585 Joint Light Tactical vozila do FY19 te 518 milijuna USD za marinska amfibijska borbena vozila. AIM - 120D AMRAAM nabava se smanjuje za 531 raketu kao i 17.095 Joint Direct Attack streljiva.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx


Zbog štednje Pentagon ukida europske baze


Suočen sa smanjenjem i proračuna i vojske, američki Pentagon je u četvrtak objavio da prekida rad jedne zračne baze u Britaniji te da nju i još 14 baza u Europi predaje lokalnim vlastima čime će uštedjeti pola milijarde dolara na godinu.

Američko se ministarstvo obrane povlači iz zračne baze RAF Mildenhall sjeveroistočno od Londona. Svih 3200 vojnika s obiteljima u idućih će nekoliko godina otići odande.

Pentagon će zatvoriti i nekoliko baza u Njemačkoj, ali se očekuje da ukupni broj američkih vojnika poraste za nekoliko stotina.

Ministar obrane Chuck Hagel priznao je da će ti potezi dovesti do gubitka radnih mjesta u tim zemljama, ali da su promjene nužne "kako bi se maksimalno povećala naša vojna spremnost u Europi, radi ostvarenja najbolje moguće potpore saveznicima i partnerima u NATO-u".

Oko petsto američkih vojnika i civilnog osoblja povući će se iz Lajes Fielda na Azorima, a jedna postrojba kontrole letenja premjestit će se iz Njemačke u Italiju.

Gašenje europskih baza događa se u trenutku kad Pentagon mora u idućem desetljeću potrošnju reducirati za gotovo bilijun dolara.

U nastojanju da smanji troškove ministarstvo obrane više je puta tražilo od Kongresa da zatvori neke baze u SAD-u jer se smatra da je u toj zemlji višak kapaciteta oko 20 posto. No Kongres je to uporno odbijao, a neki zastupnici poručili su dužnosnicima ministarstva obrane da prvo gase suvišne baze u Europi. SAD ima više od 64 tisuće vojnika u Europi, uglavnom u Njemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji.

Zatvaranje baza u Europi dolazi u doba porasta napetosti između Rusije i NATO-a nakon što je Moskva anektirala ukrajinski poluotok Krim i podržava proruske pobunjenike koji se protive vlasti Kijeva.

[duje]

Nije stezanje kajiša u finansijskom smislu, ali je stezanje kajiša na slobodu medija....

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Udar na slobodu medija

Pentagon: I ratni dopisnici mogu biti tretirani kao špijuni

Pentagonu su u ponedjeljak upućene kritike jer je u nedavnim preporukama ocijenio da ratne dopisnike, uspoređene sa špijunima, mogu u nekim slučajevima tretirati kao ilegalne borce.

Te preporuke su prošle prilično neprimjećeno nakon objave u lipnju u novom priručniku Ratnog prava Ministarstva obrane (Defense Department's Law of War Manual).

The New York Times ih u ponedjeljak kritizirao i tražio njihovo povlačenje, upozorivši da bi pokrivanje oružanih sukoba za novinare moglo biti opasnije, teže i cenzuriranije.

Općenito, novinari su civili koji moraju biti zaštićeni, stoji u priručniku.

Ali u nekim slučajevima, koji nisu jasno određeni, novinare se može smatrati "ilegalnim borcima", a to je kategorija koju dijele s npr. članovima al Qaede.

"Pisati o vojnim operacijama može biti vrlo slično skupljanju podataka ili čak špijuniranju", piše u priručniku.

"Novinar koji djeluje kao špijun može u slučaju da ga ulove biti podvrgnut kažnjavanju. Kako ih ne bi zamijenili sa špijunima, novinari moraju raditi otvoreno i uz odobrenje odgovornih vlasti".

U priručniku također stoji da "države mogu imati potrebu cenzurirati rad novinara ili poduzeti mjere sigurnosti kako ne bi otkrili neprijatelju osjetljive informacije", ocijenio je dnevni list.

Times drži da udruživanje novinarstva i špijunaže potiče propagandu režima koji diskreditiraju zapadne novinare i pogrešno ih optužuje da su špijuni.

I povjerenstvo za zaštitu novinara (Committee to protect journalists) je prošlog mjeseca također kritiziralo preporuke.

(H)