PALUBA
March 28, 2024, 07:28:12 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4   Go Down
  Print  
Author Topic: Reka Dunav  (Read 99463 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 22 313


« Reply #15 on: April 27, 2015, 06:44:06 pm »

Генерално, може, али прво до Бачке Тополе, потом до Сомбора, а онда до Бачког Моноштора. Сомбор се не може заобићи ако ћеш до Бачког Моноштора. Некада давно сам био и у Бачком Моноштору.

Скоро сам пролазио кроз Сенту и Аду (пре месец дана), али нисам сликао сама насеља (сликао сам друго, а те градове можда другом приликом). Пролазио сам и поред те Црне Баре. То је на путу од Чоке ка Кикинди (Мокрину).  

Ево слике Дунава код Бешке (са моста):

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSC_3014rs.JPG (526.82 KB, 1380x900 - viewed 201 times.)

* DSC_3020 Most Beska rs.jpg (355.9 KB, 1440x528 - viewed 223 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #16 on: May 03, 2015, 08:49:11 am »

Đerdapska klisura  iz "onih vremena"


* Đerdapska klisura.jpg (252.52 KB, 490x640 - viewed 200 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #17 on: May 03, 2015, 04:57:50 pm »

Jadna zimska i jedna ljetnja sa Dunava


* Dunav 2.jpg (228.98 KB, 640x408 - viewed 198 times.)

* Dunav 3.jpg (144.54 KB, 640x286 - viewed 199 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #18 on: May 03, 2015, 04:59:04 pm »

Dunav i pritoke u ex YU


* Dunav 1.jpg (143.33 KB, 640x318 - viewed 253 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 22 313


« Reply #19 on: May 03, 2015, 05:44:10 pm »

Па има још притока које нису приказане на овој карти. На пример Велика Морава, Пек и Тимок. Ова карта вероватно приказује унутрашње пловне путеве у бившој нам држави, а не притоке Дунава.
Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 1 897



« Reply #20 on: May 04, 2015, 05:26:02 pm »

Da, na ovoj karti su prikazane plovne reke u ex YU mada fali kanalisani Begej
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #21 on: May 06, 2015, 07:39:43 pm »

Kad prođeš most kod Sente dođeš li tom cestom u Bački Monoštor? Na tom pravcu ostala su mi u sjećanju mjesta Ada i Čoka. Krajnje odredište taborište kod sela Crna Bara.

Senta, Ada su naselja na Tisi, u istočnoj Bačkoj.
Bački Monoštor je u severo zapadnoj Bačkoj, blizu Dunava. Nekada je naselje bilo na samoj obali Dunava, ali je regulacijom korito reke pomereno prema zapadu, tako da je između Bačkog Monoštora i Dunava močvarno područje i veoma poznato i bogato lovište.
Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #22 on: July 12, 2015, 02:44:30 pm »

neznam zasto srbija kao drzava nije razvila svoje recnu  flotila po dunav iz razlog da dunav je isto vazan  kao da se izlazi na more
Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 1 897



« Reply #23 on: July 13, 2015, 11:06:24 am »

Nije kao da se izlazi na more nego se Dunavom i izlazi na more. Na žalost naše rečno brodarstvo je zapostavljeno i to ga je i uništilo, nije postojala nikakava strategija za razvoj, posle su se tu neke firme privatizovale, neke otišle u stečaj, verovatno političari nisu videli da mogu da se namaknu love i onda nikoga nije ni zanimalo ... a šta smo mogli da imamo. Mi već imamo svu potrebnu infrastrukturu, imamo i brodove, imamo i posade, prevoz rekom je neuporedivo jeftiniji nego prevoz drumskim ili šinskim saobraćaj pa bi tako sav teretni saobraćaj u vojvodini (žito, drva, gvođe, rude itd) mogao da se prevozi ovim putem. Takođe, sve TE su uz reke, ugalj može da im se dovozi rekom. I tako dalje i tako bliže. Elem, rumuni su videli potencijal reke Dunav i pucali ''na veliko'' pa tako imaju manje vozarine i samim tim su isplativiji naručiocu usluge, zato oni plove a 90%naših je na vezu.
« Last Edit: February 17, 2016, 01:38:38 pm by Preki » Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #24 on: July 13, 2015, 06:47:10 pm »

pa rumuni koriste najvise reku dunav za transport celi 40 procenti  iz sobrajkaj u dunav se izvodi u Rumunija . Nije bio losa ideja za koristenje reka dunav za transportr stoke kako sto e nafata iz rusija do srbija preku crno more
Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 1 897



« Reply #25 on: July 14, 2015, 08:07:11 pm »

Gocemk, zdrav razum govori da je to najrentabilnije rešenje. Odgovor na pitanje zašto to nije tako se sam nameće, u ostalom svi znamo kako stvari funkcionušu u ovoj zemlji, ni rečno bordarstvo nije izuzetak.
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #26 on: September 28, 2016, 12:46:56 pm »

Naučni skup povodom 120 godina od svečanog otvaranja Sipskog kanala


Istorija plovidbe Đerdapom


Na današnji dan pre ravno 120 godina svečano je otvoren Sipski kanal, a tadašnja svetska štampa je ovo okarakterisala kao događaj od izuzetnog značaja za privredu i saobraćaj zemalja kroz koje protiče Dunav.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Građen je u periodu od 1890. do 1896. godine, a prema zvaničnim podacima, izgradnja je stajala oko 10 miliona zlatnih dinara.

Povodom ove godišnjice otvaranja najvažnijeg hidrograđevinskog objekta tokom 19. veka u đerdapskom sektoru Dunava Muzej nauke i tehnike u Beogradu organizuje naučni skup "Istorija plovidbe Đerdapskom klisurom". Danas i sutra 26 učesnika će u 22 referata predstaviti brojne teme u vremenskom rasponu od I veka nove ere i rimske vlasti do postizanja rešenja za sigurnu plovidbu izgradnjom hidroenergetskog i plovidbenog sistema "Đerdap 1" 1969. godine.

Da podsetimo, na otvaranju Sipskog kanala bili su car Franja Josif, kralj Srbije Aleksandar Obrenović i rumunski kralj Karol I, a austrougarski putopisac, arheolog i etnolog Feliks Kanic je zabeležio: "Tog 27. septembra 1896. godine car Franja Josif u prisustvu kraljeva Srbije i Rumunije objavio je okončanje radova... Parobrod "Franc Josif" otvorio je Sipski kanal uz grmljavinu topova i preko lako zategnutog lanca uplovio u novi kanal..."

Hroničari su zabeležili da je odmah po otvaranju kanala utvrđeno da brzina matice u njegovom uzvodnom delu iznosi oko 18 km/h, što je predstavljalo veliku prepreku za brodove, koji se kreću uzvodno, pa je 1899. godine uvedena dodatna parobrodna vuča. Parobrode su 1916. zamenile lokomotive, jer je u toku I svetskog rata, za brzu evakuaciju uzvodnih transporta kroz đerdapski sektor, nemačka transportna komanda izgradila na obalnom nasipu Sipskog kanala prugu u dužini od 1.800 metara na kojoj su na prevlačenju plovnih objekata radile tri manevarske lokomotive. Nemačke trupe su prilikom povlačenja iz Srbije 1918. godine potpuno razorile zgrade i instalacije lokomotivske vuče i onesposobile lokomotive. Deset godina kasnije Kraljevina SHS obnovila je uništena postrojenja i prugu, a sipska lokomotivska vuča je od 1952. pripala jugoslovenskoj strani na čijoj se teritoriji i nalazila. Sipska lokomotivska vuča koristila je 11 lokomotiva tokom svog trajanja, a dve od tri nemačke trocilindrične parne lokomotive iz serije JD3/J3 30 potopljene su iznad HE "Đerdap I" u današnjoj đerdapskoj akumulaciji.

Od Rimljana do Jugoslavije

Na seminaru će, inače, biti reči o prokopavanju kanala kod Sipa 101. godine, nekim otomanskim dokumentima o delu Dunava od Zemuna do Crnog mora, đerdapskom ribolovu na gardama u vreme Osmanskog carstva, Poreču - naselju đerdapskih kormilara (XVI-XVIII vek), kako su Otomani upravljali đerdapskim sektorom Dunava, Austrijskom dunavskom parobrodskom društvu u prvoj polovini 19. veka, francuskim interesovanjem za Đerdap krajem 19. veka, havarijama putničkih i trgovačkih brodova u đerdapskim kanalima, Sipskoj lokomotivskoj vuči, Đerdapskoj rečnoj upravi, aprilskom ratu 1941. u Đerdapu. U prostorijama Muzeja nauke i tehnike biće predstavljen i materijal iz Zbirke rečnog brodarstva vezan za prokopavanje Sipskog kanala, njegovo svečano otvaranje 27. septembra 1896. godine i kasnije korišćenje.

www.danas.rs




* 2202.jpg (90.28 KB, 925x521 - viewed 246 times.)
Logged
motorista 57 klasa
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 074


Да ли ћемо још коме сметати зато што смо своји?


« Reply #27 on: September 28, 2016, 12:51:20 pm »

FOTOGRAFIJA koju čuva Zbirka rečnog saobraćaja Muzeja nauke i tehnike prikazuje hidrogliser koji prolazi pored broda koji je u tom trenutku obarao dunavski rekord.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Sastavljene barže gurao je potiskivač za čijim kormilom je bio legendarni kapetan Milan Grubor. Stručno rečeno, sastav koji je prevozio bio je težak 23.000 tona, širina mu je bila 54, a dužina 288 metara. Spojene barže činile su površinu od 13.000 kvadratnih metara!


* barže.jpg (93.11 KB, 620x349 - viewed 229 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #28 on: October 02, 2016, 04:57:22 pm »

Ima li kormilar mogućnost upravljanja takvom platformom, sem kormilarenja guračem?

Da li postoje neki upravljački elementi na bokovima i na čelu tako spojene platforme ili se sve svodi na umešnost kormilara gurača?

Ovo pitam iz razloga, što u novinama neretko pročitam da svako malo poneki brod udari u novoizgrađeni železničko-putni most u NS (zamena za srušeni Žeželjev most), pa razmišljam kako bi takva jedna platforma od 23.000 t i površine više od hektara prošla tuda?
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #29 on: October 02, 2016, 11:31:30 pm »

  http://vahalishipyards.com/

 Možda nešto ovako daje odgovor? Vrabac IV.
Logged
Pages:  1 [2] 3 4   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 23 queries.