PALUBA
March 28, 2024, 06:54:27 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3   Go Down
  Print  
Author Topic: Dunavski vilenjak  (Read 11634 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« on: August 27, 2014, 08:39:00 pm »

Valjaće nekome...

----------

izvor: Sajt RTS

Brodovi na dnu Dunava

U vreme niskog vodostaja na Dunavu kod sela Prahova izrone ostaci potopljenih razarača, krstarica, broda bolnice. Kod tog sela, nacisti su, bežeći pred Crvenom armijom, 1944. godine potopili celu Crnomorsku flotilu.

Početkom septembra 1944. godine, nacisti su bežeći pred Crvenom armijom, u operaciji "Dunavski vilenjak", kod sela Prahova potopili više od 220 svojih brodova, odnosno celu Crnomorsku flotilu.
Prilog Dušana Vojvodića

To je bila najmoćnija i najbrojnija flotila koja je ikada plovila svetom. Groblje brodova koji su nosili ratni plen iz Rusije i danas je na dnu Dunava.

U vreme niskog vodostaja na Dunavu kod Prahova, iz talasa mutne reke izrone ostaci potopljenih razarača, krstarica, broda bolnice. Taj prizor budi maštu, ali i sećanje poslednjeg živog očevica potapanja nacističke flotile, 93-godišnjeg deda Voje. On kaže da nikada neće zaboraviti prizor kako vojnici tonu sa svojim brodovima.

"Izađu na brod i viču 'Hajl Hitler' i tonu sa sve brodom u vodu, a ovi što su u ovoj bolnici, i oni su potonuli sa brodom", seća se Vojislav Janković, očevidac potapanja.

Najveća misterija potopljene flotile je brod bolnica, jer su u gotovo svim istraživanjima svedoci govorili da je brod potonuo sa najtežim ranjenicima.

"Ukoliko je to u pitanju, onda je to zaista jedan ozbiljan problem, tu onda imamo grobnicu i to zahteva jedan izuzetno ozbiljan i pažljiv pristup, da bi bili u skladu sa svim zakonskim regulativama i međunarodnim konvencijama", kaže arheolog Gordana Karović.

Više od 220 potopljenih brodova predstavlja najveći ekološki, bezbednosni i plovidbeni problem na Dunavu. U olupinama se, osim ratnog plena opljačkanog u Sovjetskom Savezu, nalazi i velika količina neeksplodiranih mina i druge ratne tehnike.

Malo je poznato da je navigaciona karta na tom delu Dunava bez ucrtanih plovidbenih ruta, što znači da kapetani već 67 godina plove na sopstvenu odgovornost.

"Ne postoji preporuka od strane Dunavske komisije za pravac plovidbe, odnosno za deo reke na kojem bi ona dala zeleno svetlo da se može bezbedno ploviti", ističe Srećko Nikolić, kapetan unutrašnje plovidbe.

Tajna dunavskog vilenjaka

U septembru 2006. godine, Evropska agencija za rekonstrukciju finansirala je sonarno snimanje olupina, što je bila priprema za vađenje potopljenih brodova. Međutim, složena i veoma skupa operacija čišćenja korita Dunava obustavljena je zbog ekonomske krize. I tako se o ovom problemu ponovo, kao i decenijama ranije, govori samo u periodu niskog vodostaja.

Ipak, ekipa RTS-a napravila je presedan, rešena da razotkrije mnogobrojne nedoumice i legende koje prate nacističku operaciju potapanja, "Dunavski vilenjak".

U sklapanju fragmenata koje pokrivaju talasi Dunava, pomažu arheolozi, istoričari, stručnjaci MUP-a i, naravno, ronilački tim, dovoljno odvažan da zaroni u maticu najveće evropske reke.

Dokumentarni film Tajna dunavskog vilenjaka biće premijerno prikazan na RTS-u u septembru 2012. godine, na 68 godišnjicu potapanja nacističke Crnomorske flotile.

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/AktF4DkDIYE?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>
Logged
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 208



« Reply #1 on: August 27, 2014, 08:58:37 pm »

Hebote, ovi novinari stvarno znaju da podignu adrenalin.   

Kakve bre krstarice, kakvo bre razaraci, najveci brodovi su bili "Brze desantne barze" (Marine Fahr Prahme) kasnije kod nas nazvane Recni tenkonosac u ukupnoj brojci od izmedju 19 i 22 jedinice. Ostalo su bili manji borbeni plovni objekti ili civilni transportni brodovi.

Deo njih jeste potopljen kod Prahova, ali deo njih je produzio do Kladova i Brze Palanke, a neki manji jos i dalje.

U ostalom, sto da se ja pravim pametan, evo sta je nas @Deligrad napisao na MCM forumu gde smo o ovome raspravljali sa Dincicem i Samardzicem:

Quote
Pa evo koliko je Dinčić pouzdan kao autor. Pripremajući tekst o brodovima Rečne ratne flotile od 1945. godine do danas, za Vesnik vojnog muzeja, prikupio sam podatke i o potpoljenim nemačkim ratnim brodovima na Dunavu jer je deo njih posle rata izvađen i krišćen u našoj RRF. Kao izvor sam koristio nemačku arhivsku građu i dve nemačke publikacije objavljene posle rata od strane nemačke mornarice sa detaljnim pregledom sudbine svih njihovih plovnih objekata. Ovo o čemu priča Dinčić odnosi se na nemačke brze desantne barže (Marine Fahr Prahme) od kojih je nakon rata 5 korišćeno u našoj RRF kao RTK. Slovo iza oznake broda govori o koj je verziji barže reč, na primer F137A znači barža F 137 tip A, F 912D znači barža F 912 tip D itd. Ukupno je potopljeno 22 barže od čega su Nemci potpolili sami 20. Potapanje je vršeno 7. septembra u Prahovu i 14. i 16/17. septembra u Brzoj Palanci. Ne pada mi napamet da polemišem sa Dinčićem samo ću da navedem da se u nemačkim dokumentima nigde ne pominju četnici. Inače manji brodovi su prošli dalje uzvodno a barže i još neki veći brodovi su potpopljeni u Kladovu i Brzoj Palanci ali ne zbog junačkih četnika. Doduše ni partizana.

F 137A, F 142A, F 326A, F 332A, F 337A, F 339A, F 342A, F 359A, F 401C, F 537C, F 558C2, F 578C2, potopljeni 7. septembra 1944. godine kod Prahova
F 168A, F 561C2, F 563C2, F 579C2, F 583C2, F 586C2, F 912D, F 914D, F 915D, potopljeni 14. septembra 1944. kod Brze palanke,
F 373A, 16/17. septembra 1944. godine kod Brze Palanke
F 1034DM, Novi Sad 7. oktobar 1944. godine,
F 1036DM, Novi Banovci 6. oktobar 1944. godine,

Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #2 on: August 27, 2014, 09:03:39 pm »

MCM ne posećujem više.
Inače, nisi čuo da je tu završio prvi nemački nosač aviona? Wink
Logged
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 208



« Reply #3 on: August 27, 2014, 09:27:41 pm »

Cheesy Cheesy

Ma Rade, ova rasprava je bila dok su pripadnici foruma Pogledi.rs na celu sa Samardzicem i Dincicem vrsili invaziju na podforum "Drugi svetski rat" na MCM-u pre dve-tri godina.
I dan danas kada zelim da se dobro nasmejem preprocitam neke tadasnje rasprave. Cheesy Cheesy
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4 on: February 01, 2019, 07:31:55 pm »

Ове године извлачење потонулих немачких бродова из Дунава
петак, 01.02.2019.

Влада Србије ће у водни саобраћај уложити око 200 милиона евра што ће обезбедити сигурност пловидбе, а међу приоритетним пројектима су извлачење потонуле флоте из Дунава и реконструкција бродске преводнице на хидроелектрани Ђердап.

Михајловић је, говорећи о извлачењу флота, рекла да је још пре две године било речи о томе са Уједињеним Нацијама и Немачком и додала су сада потписани споразуми да се 2019. године почне са реализацијом. „Ове године све потопљене немачке флоте ће бити извађене и коначно ће пловидба на Дунаву бити могућа и онда када евентуално то не дозвољава време. То ћемо решити, јер је за Србију то веома важно”, рекла је Михајловић. Она је додала да ће се радити и реконструкција бродске преводнице на Ђердапу, наводећи да то није урађено у претходних 10, 15 година. „То значи да ће много већи број бродова моћи да се преводи и да улази код Ђердапа”, рекла је Михајловић и додала да је суштина да се повећа безбедност И пловност ка Дунаву, односно повећање броја путника и терета, преноси Танјуг. Како каже, Дунав треба користити као водни коридор, што раније није био случај.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #5 on: February 01, 2019, 09:01:43 pm »

Bravo, baš ministarski!

Kako, kojim resursima - materijalnim i ljudskim, po kom planu - projektu? Ma, izdaće ministarsku zapovest i ima da budu izvađene "sve nemačke flote"!

 
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #6 on: February 17, 2019, 02:55:39 pm »



Dunavska flota (dokumentarni film, 2004.), produkcija: VFC "Zastava Film" Beograd, reditelj: Milun Vučinić.





Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #7 on: February 23, 2019, 01:04:16 pm »



Prilog RTS o ovom najavljenom vađenju potopljenih brodova od pre godinu i po, i sredstvima i fondovima koji će se koristiti za operaciju.


Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #8 on: July 11, 2019, 05:59:49 am »

Ускоро извлачење старих немачких бродова из Дунава
уторак, 09.07.2019.

Зајечар - Тендер за снимање старих немачких бродова у Дунаву код Прахова у близини Негодина биће расписан највероватније 1. августа, а њихово извлачење би требало да почне на лето 2021. године, изјавио је помоћник министра за водни саобраћај Вељко Ковачевић. Пројекат предвиђа извлачење око 200 немачких бродова потопљене немачке флотиле из Другог светског рата у Дунаву.

Ковачевић је рекао новинарима у Зајечару да се чека одобрење од Европске инвестиционе банке за расписивање тендера за избор извођача који ће утврдити да ли има неексплодираних мина на потопљеним бродовима у Дунаву, као и да ће то трајати око годину дана.

„До новембра 2020. треба да добијемо технички извештај од тима који ће вршити снимање. На основу тога ћемо иновирати пројектну документацију, тако да сами радови треба да крену на лето 2021. године”, казао је он. Тај пројекат ће финансирати ЕИБ са око 23 милиона евра, преноси Танјуг.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #9 on: July 21, 2019, 07:10:06 pm »

Minsko polje nacista i danas preti kod Prahova
Boris Subašić   21. jul 2019.

Da li će konačno biti rasvetljen ratni zločin i uklonjena smrtonosna zamka na Dunavu, koja stoji već 75 godina. Nemci potopili 170 svojih brodova i barži, sa njima i ranjenike.

GROBLjE ratne Crnomorske flote Trećeg rajha u Dunavu kod Prahova ponovo će biti snimljeno, a na leto 2021. počeće izvlačenje dela plovila koja na dnu reke leže od septembra 1944, najavio je nedavno pomoćnik ministra za vodni saobraćaj Veljko Kovačević. Tada su Nemci potopili oko 170 svojih brodova i barži natovarenih ratnom tehnikom i plenom praveći eksplozivni bedem protiv flotile Crvene armije koja ih je gonila. Do danas je ovaj prostor noćna mora brodara, zbog oštrog čelika olupina koji cepa trupove brodova i straha od eksplozije. Na tom groblju brodova nalazi se i grobnica žrtava sa broda bolnice - "Bamberg". Nemački vojnici su ga potopili zajedno sa svojim teško ranjenim saborcima, po svedočenju očevidaca iz Prahova.

- Celu noć grmelo je sa Dunava. Nemci su minirali sve svoje brodove, samo da ne padnu Rusima u ruke. Nikad neću zaboraviti ono što sam video sledećeg jutra: stajao sam na obali baš naspram broda-bolnice i gledao kako vojnici iz čamca postavljaju mine na njegov trup, a zatim pokreću elise. Brod je bio usidren i počeo je da se okreće oko lengera, a kad se preprečio preko plovnog puta mine su aktivirane, trup probijen i voda je počela da kulja. Ranjenici su zapomagali i vrištali, jer nisu mogli da pobegnu - svedočio je autoru ovih redova Prahovljanin Voja Janković, svedok zločina koji se odigrao oko 7. septembra 1944. godine.

Zbog niskog vodostaja 2003. su iz Dunava izronile olupine avetinjske flote Trećeg rajha. Tada se i u Nemačkoj prvi put čulo za ubistvo ranjenika s "Bamberga" i podigla se velika prašina. Jeziva priča sa Dunava je rušila mit, građen od 1955. kad je Nemačka ušla u NATO, da su samo pripadnici SS jedinica bili bezdušni zločinci u Drugom svetskom ratu.

Počelo je otvaranje dosijea Operacije "Dunavski vilenjak" (Donauelf), započete u avgustu 1944, pošto je Crvena armija proterala Nemce iz Moldavije i Besarabije. Brodovi Trećeg rajha na Crnom moru i ruskim rekama našli su se u klopci. Kontraadmiral Paul-Vili Cib formirao je borbenu grupu od 174 plovila ratne flotile i zaplenjenih civilnih brodova, na kojima je bilo više od 8.000 vojnika, civila i ranjenika. Konvoj je počeo povlačenje Dunavom 25. avgusta, a usput su se priključivali brodovi iz Rumunije koja je dojučerašnje saveznike počela da napada zajedno sa Rusima.

Iz luke-tvrđave Černavoda 26. avgusta rumunska artiljerija je otvorila vatru na spori konvoj, a usledio je strašan odgovor sa artiljerijskih barži, patrolnih čamaca, rečnih topovnjača i desantnih plovila. U Černavodi je poginulo oko 6.500 vojnika i civila, a oko 2.000 je ranjeno. Borbena grupa Cib je tada izgubila 11 brodova, a još 20 u bici kod Kalafata.

Crvenoarmejci su kopnom prestigli konvoj i napravili zasedu kod Kazana, najopasnijeg suženja Đerdapske klisure. Nemačka flota, sa oko 170 plovila krcatih ubojnim materijalom, stigla je 1. septembra do Prahova. Civili i lakši ranjenici su iskrcani da nastave povlačenje vozom. Najbolji nemački brodovi su do 7. septembra uzaludno pokušavali proboj kroz Kazan. S leđa im se Dunavom približavala ruska Crnomorska flota i kontraadmiral Cib je odlučio da joj zapreči plovni put potapajući svoje brodove jedan preko drugog. Na kraju je potopljen i brod-bolnica "Bamberg". Prahovljanin Sava Stančulović, čija se kuća nalazila na obali, posmatrao je ove događaje.

- Brodovi su danima stajali uz obalu pre nego što su počeli da ih potapaju, i vojnici su nas ponekad puštali da priđemo, jer su trgovali s nama. U brodu-bolnici je bilo puno ljudi. Kroz prozor su nam nešto dovikivali, najviše na nemačkom, ali bilo je i onih koji su znali rumunski, pa smo se sporazumevali. Jednog jutra začula se strašna eksplozija i brod je počeo da tone. Ubrzo je iz reke isplivao rumunski nacista koji se nekako spasao i ispričao nam šta se desilo: oficiri nisu rekli ranjenicima da će brod biti potopljen, već su pozvali da se iskrcaju oni koji žele da nastave povlačenje kroz Srbiju. Onima koji nisu mogli ili nisu hteli da ga napuste, rekli su da brod nastavlja plovidbu za Rumuniju. Otplovili su na drugi svet - svedočio je Stančulović.

Crvenoarmejci su posle dolaska u Prahovo očistili uzak prolaz za svoje brodove, a do 1948. i prekida odnosa SSSR sa Jugoslavijom napravljen je plovni kanal širok šezdesetak metara koji do danas nije proširen. Niko se nije usudio da pomera brodove natovarene eksplozivom koji može da čini i do polovine njihove težine od 216.000 tona.

Nemačka minirana barikada, duž pet kilometara toka Dunava, od sela Radujevac do hidroelektrane Đerdap 2, do danas je "bela oblast" na nautičkoj karti Dunavske komisije. Ta belina označava opasnu i neispitanu zonu u kojoj se plovi na sopstveni rizik. Tokom izgradnje HE "Đerdap 2" bilo je namera da se brodovi Trećeg rajha uklone, ali se odustalo zbog nesagledivih posledica. Poslednji pokušaj razminiranja pokušan je 1974. u plovnom kanalu s rumunske strane i završio se tragično, detonacijom nemačkih mina i smrću ronilaca.

Kada Dunav opadne na olupini kraj plovnog puta vide se korodirane protivbrodske mine sa 70 kilograma eksploziva, spremne za upotrebu. Unutar broda je skladište puno mina, u koje može da stane oko sedam tona ovih ubojnih sredstava.

SNIMANjE OPASNOG TERETA

U MINISTARSTVU građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kažu da je projekat "Vađenje potonule nemačke ratne flote iz Drugog svetskog rata" jedan od najvažnijih i da treba da se realizuje u saradnji sa Evropskom investicionom bankom. Plan je da se izvade 23 broda koja najviše ugrožavaju plovidbu.

- Ova plovila, naročito u periodu niskog vodostaja, znatno sužavaju širinu plovnog puta sa propisanih 180 metara na svega 100 metara. Projekat podrazumeva najpre podvodno snimanje radi ispitivanja na prisustvo neeksplodiranih ubojnih sredstava na potopljenim brodovima. Planirani rok za realizaciju ove faze je novembar 2020. godine, tako da se fizičko vađenje brodova može očekivati u prvom delu 2021. godine, nakon sprovođenja tendera za izbor izvođača - kažu u Ministarstvu.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #10 on: July 21, 2019, 09:13:26 pm »

Činjenice, koje zaprepašćuju!

Proteklo je više od 70 godina, od kada olupine brodova leže na dnu reke. Na tom potezu su izgrađene dve velike hidrocentrale, a reka nije očišćena, barem delimično. Plovidba teče praktično neometano, niko nije stradao, a na dnu reke, nadomak plovnog puta leže neeksplodirane mine i metalni trupovi.

Zaista neverovatno, da mi još uvek na leđima imamo breme davno završenog rata.

Još više začuđuje, to što je Dunav plovidbena kičma Evrope, a da niko od moćnih evropskih država do sada nije pokrenuo raščišćavanje plovnog puta.
Logged
kosmonaut
Guest
« Reply #11 on: July 22, 2019, 07:29:15 am »

Koliko je ovo realno i istinito da su potopili svoje ranjenike?
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #12 on: July 22, 2019, 07:53:54 am »

Koliko je ovo realno i istinito da su potopili svoje ranjenike?

Čitao sam o tome iz mnogo izvora - svi navode isto, da su se krici ranjenika čuli dok je brod tonuo. Nisu imali tehničku mogućnost, čak ni nosila za sve njih da ih zbrinu a bojali su se da padnu Rusima u ruke.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #13 on: July 22, 2019, 07:09:53 pm »

Koliko je ovo realno i istinito da su potopili svoje ranjenike?

Strahota! Potez bezizlaznog očajnika.

Neverovatno je da na uskom potezu Dunava još uvek stoji potopljeno preko stotinu brodskih trupova, a da se od tada ni jedan brod tokom plovidbe nije nasukao na njih.
Logged
kosmonaut
Guest
« Reply #14 on: July 23, 2019, 07:22:39 am »

Ne vidim kolika je ratna potreba potopiti brodove pred nadirućim snagama koje dolaze i kopnenim putem. Sovjetske jedinice RRF sigurno nisu imale presudnu ulogu u prodoru.
Dalje gore se spominje prvo broj od 220 brodova zatim 200 i 170.
Na jednom mjestu piše da su brodovi tu stajali danima prije miniranja i da su pustili civile koji žele da idu dalje što znači da je bilo vremena za evakuaciju ranjenika.
Puno rupa u toj priči ima, izvori tipa rekla kazala, sa koljena na koljeno i iskazi 90-godišnjaka nisu baš relevantni i precizni.
Šta kažu podaci iz arhiva Rusije i Njemačke (ako su sačuvani)?
Logged
Pages:  [1] 2 3   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 23 queries.