Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske
za razdoblje od 2014. do 2020. godineVlada Republike Hrvatske je na sjednici od 22. srpnja 2013. godine donijela Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine za čiju je provedbu zaduženo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji s drugim tijelima državne i javne vlasti s nadležnostima u području pomorstva.
Ciljevi Strategije su osnaživanje uloge pomorstva u razvoju i konkurentnosti Republike Hrvatske kroz politike i inicijative održivog rasta gospodarske aktivnosti na moru i u priobalju. Cilj je i jačanje utjecaja hrvatskog pomorskog sektora na europskom i svjetskom tržištu, vrednovanje iznimnog geografskog položaja Jadranskog mora i njegovih ekoloških značajki, kao i razvoja visokih tehnologija i usluga u pomorstvu na temeljima tradicionalnih znanja i usvojenih sposobnosti, vodeći osobitu brigu o visokoj dostupnosti učinkovitih i modernih javnih usluga u pomorstvu, zaštiti morskog okoliša i sigurnosti plovidbe.
Danas se u hrvatskim lukama godišnje pretovari 19 milijuna tona tereta, te se preveze više od 12 milijuna putnika. Hrvatske luke integrirane su u sveobuhvatnu mrežu europskih prometnih koridora. Obalni linijski pomorski promet kojim se osigurava život na otocima odvija se na ukupno 56 javnih linija od državnog značaja na kojima je u 2012. godini prevezeno 11,1 milijuna putnika i 2,76 milijuna vozila. Hrvatsku flotu čine 1.245 broda (1.274.833,36 GT) od čega 121 brod u međunarodnoj plovidbi, kao i više od 1.900 jahti, te 118.000 brodica. Pored toga u Hrvatsku prosječno godišnje uplovi oko 60.000 stranih rekreacijskih plovila i Hrvatska bilježi stalni rast uplovljavanja. Hrvatska ima oko 22.000 pomoraca, od čega oko 14.500 pomoraca plove u međunarodnoj plovidbi na brodovima hrvatskih i stranih zastava. Hrvatski pomorci, koji su jedni su od najtraženijih na svjetskom tržištu, obrazuju se na osam srednjih pomorskih škola, četiri pomorska visoka učilišta i 22 specijalizirana pomorska učilišta u Republici Hrvatskoj.
Temeljem navedenih potencijala, a s vizijom Hrvatske kao razvijene i prepoznatljive pomorske države Strategijom se utvrđuju dva temeljna strateška cilja; održivi rast i konkurentnost pomorskog gospodarstva i siguran i ekološki održiv pomorski promet, pomorska infrastruktura i pomorski prostor Republike Hrvatske.
Strategija utvrđuje niz konkretnih ciljeva čija je realizacija predviđena do 2020. godine pri čemu su neki od značajnijih:
povećanje bruto tonaže hrvatske flote za 60 posto kroz porezne i fiskalne mjere,
povećanje udjela pomorskog prometa u odnosu na druge vidove prometa (sa sadašnjih 22 na 24 posto, a sve kroz mjere daljnjeg razvoja brodarstva
unaprjeđenje kvalitete sustava pružanja javnih usluga povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno, uz istovremeno smanjenje potreba za subvencioniranje obalnog linijskog pomorskog prometa po prevezenom putniku
povećanje udjela časnika u ukupnom broju pomoraca sa 64 na 70 posto uz razvoj i promicanje Hrvatske kao međunarodnog centara izvrsnosti za školovanje pomoraca
Nadalje, lučki sustav kroz Strategiju pomorstva proživljava korjenitu promjenu jer se po prvi puta nastoji specijalizirati luke za pojedine djelatnosti:
luku Rijeka za promet kontejnerskog i tekućeg tereta,
luku Ploče za promet kontejnerskog i rasutog tereta
luke Zadar, Šibenik i Split orijentiraju se ka ro-ro /putničkom prometu,te prihvatu brodova na kružnim putovanjima
luka Dubrovnik specijalizira se kao luka za prihvat brodova na kružnim putovanjima.
Rezultat specijalizacije i daljnjeg razvoja luka mjeriti će se kroz povećanje tereta u lukama pri čemu se do 2020. godine očekuje dostizanje prometa u lukama od 30 milijuna tona (u odnosu na današnjih 19 milijuna tona). Kroz povećanje teretnog prometa, te privlačenje visokotarifnih tereta u lukama želi se stvoriti okvir kako bi se postigla samoodrživost lučkog sustava i smanjenje udjela sredstava Državnog proračuna RH za sufinanciranje podgradnje u lukama od osobitoga gospodarskog interesa za Republiku Hrvatska.
Republika Hrvatska se razvojem nautičkog turizma sve više promovira kao snažno i važno turističko odredište. S tim u vezi, kao posebni cilj razvoja „Nautičkog sektora“ želi se pozicionirati Hrvatsku kao najznačajnije nautičko odredište u Europi i na Mediteranu.U području sigurnosti plovidbe, sigurnosti ljudskih života i imovine proteklih godina učinjeni su značajni iskoraci kako u pogledu regulatornih mehanizama, tako i u pogledu javnih usluga sigurne plovidbe. Međutim, strateška nastojanja nužno je usmjeriti na podizanju razine učinkovitosti nadzora sigurnosti i sigurnosne zaštite hrvatskih pomorskih objekata, podizanja razine sigurnosti i sigurnosne zaštite luka, te se utvrđuju slijedeći ciljevi:
ukloniti brodove iz unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske koji su ispod propisanih standard
smanjiti učestalost pomorskih nezgoda za 10 posto
podići razinu javnih usluga kod ugroze ljudskih života i imovine na moru i time smanjiti učestalost ljudskih gubitaka za 45 posto
U prostoru suvereniteta i suverenih prava Republike Hrvatske nalazi se najvredniji, ali i najosjetljiviji prirodni sustav kojeg čine Jadransko more, njegova obala i otoci. U segmentu zaštite morskog okoliša Strategija predviđa:
smanjenje učestalosti onečišćenja mora s pomorskih objekata za 32 posto;
uspostavu Jadranske konvencije za zaštitu mora od onečišćenja na temeljima Sporazuma o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja od 14. veljače 1974. godine, između bivše Jugoslavije i Talijanske Republike.
Osnovicu za postizanje pozitivnih efekata ove Strategije čini ekonomično i učinkovito pružanje javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima, kao i kontinuirani razvoj znanja o moru i pomorstvu, te vrijednostima pomorske baštine. U tom segmentu ciljevi Strategije postavljeni su vrlo ambiciozno, te predviđaju:
povećanja prihoda s osnova koncesija na pomorskom dobru sa sadašnjih 80 milijuna na 160 milijuna kroz uspostavu sustava integralnog upravljanja pomorskim dobrom,
povećanje broja pruženih pojedinačnih javnih usluga po djelatniku za 10 posto
povećanje broja javnih elektroničkih servisa pomorske administracije za 100 posto
višestruko povećanje angažmana RH u radu međunarodnih pomorskih institucija i organizacija, te
značajne pomake u znanstvenoj djelatnosti na području pomorstva.
Radi učinkovite provedbe Strategije, Vlada Republike Hrvatske će do travnja 2015. godine donijeti Akcijski plan kojim će se utvrditi aktivnosti, njihovi nositelji i sudionici u provedbi, rokovi provedbe i izvori financiranja pojedinih strateških mjera, te osnovati Odbor za praćenje provedbe Akcijskog plana i Strategije.
Cjelokupni tekst same Strategije možete naći na sljedećem linku:
STRATEGIJA POMORSKOG RAZVITKA I INTEGRALNE POMORSKE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. GODINE (.pdf)
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske
