PALUBA
March 28, 2024, 07:54:12 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Kuba otvorila vrata stranim investicijama!  (Read 8713 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« on: November 08, 2014, 03:59:51 pm »

KRAJ JEDNE ERE
Kuba otvorila vrata stranim investicijama!

Kuba je otvorila vrata stranim investicijama, međutim, nisu svi investitori uvjereni da je to prava adresa za ulaganje kapitala. Desetljeća stroge državne kontrole spriječila su razvoj međunarodne trgovine. Sadašnja vlada pokušava promijeniti takav imidž. Kuba nema problema s prodajom proizvoda po kojima je poznata - cigaretana i rumom, na primjer. Ali vlada je nedavno usvojila Zakon o stranim investicijama, čiji je cilj otvaranje državne ekonomije svjetskim investitorima.

Omar Everleny, ekonomist, objašnjava: 'Kako bismo ostvarili zacrtane rezultate u zemlji od samo 11 milijuna stanovnika, moramo pojednostaviti proces donošenja odluka. Bitno je da imamo godišnji ekonomski rast između pet i sedam posto. A to možemo ostvariti samo novim investicijama.'

Zona slobodne trgovine

Zona slobodne trgovine, koja se gradi u luci Mariel, zapadno od Havane, trebala bi postati mamac za strane kompanije. Ovogodišnji sajam trgovine u Havani je najvažniji do sada. Oko 4.500 kompanija iz Kube i još šest zemalja pokušat će ostvariti međusobnu suradnju.
Daniel Schweimler izvještava iz Havane: 'Kubi je prijeko potreban strani kapital i mnoge strane kompanije prepoznale su potencijal u ovoj zemlji. Pa gdje je kočnica? U godinama i godinama nepovjerenja i sumnje te dvama vrlo različitim ekonomskin sistemima.'

Najveća prepreka je embargo SAD-a, koji Kubanci nazivaju 'blokada' i koji je na snazi više od 50 godina. Međutim, američke kompanije na ovogodišnjem sajmu vjeruju da se embargo bliži kraju i zato zauzimaju što bolju startnu poziciju, piše Al Jazeera Balkans.

Oscar Abraldes, direktor kompanije Cargill, kaže: 'Jedna od stvari koju mi kao kompanija očekujemo jest da se ukine blokada i da preko slobodne trgovine zajedno poslujemo.'

Najveći interes dolazi od bivšeg kubanskog kolonijalnog vladara – Španjolske, čije su kompanije uvjerene da se vrlo lako mogu prilagoditi.

Nove vrste marketinga

'Vlada je precizirala mnoga pravila koja su bila nejasna, tako da je sada pravi trenutak za investiranje', tvrdi Tomas Herrero, predstavnik kompanije Precisport.

Armando Ponjuan, predstavnik kompanije Novaexcim, objašnjava: 'Robu niste mogli prodavati kome ste htjeli. Samo smo imali pristup određenim kupcima.'

Više od 50 godina poslovanja na komunistički kubanski način ne može se promijeniti preko noći. Država se mora naviknuti na nove vrste marketinga. Ali vlada i strani investitori pokušavaju naći ritam uz koji zajedno mogu zaplesati.

http://www.tportal.hr/
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #1 on: December 17, 2014, 05:04:23 pm »

NOVA EPOHA ODNOSA
NA POMOLU POMIRENJE AMERIKE I KUBE 'Nakon pola stoljeća otvaramo ambasadu u Havani'

Sjedinjene će Države otvoriti razgovore s Kubom u cilju obnavljanja davno prekinutih diplomatskih odnosa i otvaranja veleposlanstva u Havani prvi put u više od pola stoljeća, izvijestio je New York Times. Ova vijest dolazi gotovo istovremeno s izvješćima o oslobađanju američkog državljana Alana Grossa, koji je pet godina proveo u kubanskom zatočeništvu.

Predsjednik Barack Obama trebao bi naglo zatopljenje u odnosima svoje zemlje s komunističkom državom, kojom je dugi niz godina vladao Fidel Castro, a sada je vodi njegov brat Raul, najaviti i u televizijskom obraćanju naciji.

Alan Gross je bio osuđen na 15 godina zatvora jer je u Kubu pokušao uvesti internet koji bi bio izvan kontrole tamošnjih vlasti, a njegov je slučaj bio samo jedna od zapreka u mogućoj uspostavi odnosa dviju zemalja.

'Današnji dan označava početak novog velikog poglavlja u američko-kubanskim odnosima', izjavila je Julia Sweig, direktorica latinoameričkih studija pri Vijeću za međunarodne odnose. 'Napokon imamo američkog predsjednika koji ima volju učiniti pravu stvar u nacionalnom interesu, u interesu američkog položaja u Latinskoj Americi i u interesu kubanskog naroda', dodala je.

Novinske su agencije objavile da bi se kubanskoj naciji uskoro trebao obratiti i Raul Castro.

Kao dio sporazuma o zatopljavanju odnosa američke vlasti oslobađaju trojicu Kubanaca uhićenih pod sumnjom za špijunažu 2001. godine u Miamiju. No, dužnosnici u Bijeloj kući inzistiraju da nije riječ o razmjeni zatvorenika.

http://www.jutarnji.hr/
Logged
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 814


Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.


« Reply #2 on: December 17, 2014, 06:17:03 pm »

NOVA EPOHA ODNOSA
NA POMOLU POMIRENJE AMERIKE I KUBE 'Nakon pola stoljeća otvaramo ambasadu u Havani'

Sjedinjene će Države otvoriti razgovore s Kubom u cilju obnavljanja davno prekinutih diplomatskih odnosa i otvaranja veleposlanstva u Havani prvi put u više od pola stoljeća, izvijestio je New York Times. Ova vijest dolazi gotovo istovremeno s izvješćima o oslobađanju američkog državljana Alana Grossa, koji je pet godina proveo u kubanskom zatočeništvu.

Predsjednik Barack Obama trebao bi naglo zatopljenje u odnosima svoje zemlje s komunističkom državom, kojom je dugi niz godina vladao Fidel Castro, a sada je vodi njegov brat Raul, najaviti i u televizijskom obraćanju naciji.

Alan Gross je bio osuđen na 15 godina zatvora jer je u Kubu pokušao uvesti internet koji bi bio izvan kontrole tamošnjih vlasti, a njegov je slučaj bio samo jedna od zapreka u mogućoj uspostavi odnosa dviju zemalja.

'Današnji dan označava početak novog velikog poglavlja u američko-kubanskim odnosima', izjavila je Julia Sweig, direktorica latinoameričkih studija pri Vijeću za međunarodne odnose. 'Napokon imamo američkog predsjednika koji ima volju učiniti pravu stvar u nacionalnom interesu, u interesu američkog položaja u Latinskoj Americi i u interesu kubanskog naroda', dodala je.

Novinske su agencije objavile da bi se kubanskoj naciji uskoro trebao obratiti i Raul Castro.

Kao dio sporazuma o zatopljavanju odnosa američke vlasti oslobađaju trojicu Kubanaca uhićenih pod sumnjom za špijunažu 2001. godine u Miamiju. No, dužnosnici u Bijeloj kući inzistiraju da nije riječ o razmjeni zatvorenika.

http://www.jutarnji.hr/


Da li ovo ima kakve veza sa zatezanjem odnosa sa Rusijom, Da se ameri opet ne boje kubanske krize Grin
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #3 on: December 17, 2014, 07:11:19 pm »

Ne vjerujem. Tip koji je postavija rakete na Kubi bija je iz poznate šibenske obitelji.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #4 on: December 17, 2014, 07:31:02 pm »

Red je da i Kuba osjeti napokon vrijednosti demokracije.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #5 on: December 17, 2014, 07:35:46 pm »

Red je da i Kuba osjeti napokon vrijednosti demokracije.
Najviši stupanj demokracije ostvario je Fidel Castro. Kubancima stare autine a njemu zlato iz španjolskih galija. Svakom po zasluzi i potrebama.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #6 on: December 18, 2014, 02:15:35 pm »

Ovo je mjesto zamrznuto u vremenu - I tako već pola stoljeća!

Na Kubi nema McDonaldsa, Starbucksa kao ni KFC-a. Za većinu ljudi nema ni interneta. No, uskoro će se neke stvari i tamo promijeniti.

Bilo je to svojevremeno idealno mjesto za Amerikance koji su tragali za osunčanim plažama, kockarnicama i kasnonoćnom zabavom. No, kubanska revolucija koju je vodio Fidel Castro, kao i nadolazeći embargo Hladnog rata, potpuno su izolirali ovu otočnu državu.

Američka vlada je prekinula sve diplomatske odnose s Kubom 1961. godine kad se Kuba priklonila tadašnjem Sovjetskom Savezu i nacionalizirala sve tvrtke u američkom vlasništvu.

Uslijedio je trgovinski embargo 1962. godine, koji je ostao na snazi sve do danas. Odnos između SAD-a i Kube je postao hladan, a Amerikancima je zabranjeno ići u posjet toj zemlji.

Rezultat embaga je bio taj da je Kuba ostala zamrznuta u vremenu, relikt nekog drugog doba i suočena s teškom nestašicom nafte, hrane i robe široke potrošnje.

No, američki predsjednik Barack Obama napravio je jučer povijesni potez, najavivši ponovnu uspostavu diplomatskih odnosa s Kubom i objavljujući kraj američkoj zastarjeloj percepciji ovog otoka, te objavivši kraj polustoljetnom neprijateljstvu.

'Ovih 50 godina je pokazalo kako izolacija nije funkcionirala', izjavio je jučer Barack Obama te dodao kako je vrijeme za novi pristup.

Kubanski predsjednik Raul Castro smatra kako ove dvije zemlje još uvijek imaju duboke razlike na području ljudskih prava i vanjeske politike no kako moraju naučiti živjeti zajedno.

Za sada zabrana američkim turistima za posjet Kubi i dalje će ostati na snazi, no otvaraju se vrata boljem i uspješnijem turizmu.

Mnogi turistički djelatnici se pitaju hoće li sada Kuba izgubiti svoju individualnost. Jer, svi su složni - to je zemlja koja kao da je zamrznuta u vremenu.

Australski turoperator Intrepid Travel je jedan od vodećih na Kubi skoro 10 godina. Njihovo vodstvo smatra kako će biti veoma zahtjevan zadatak sačuvati autentičnost Kube.

'Ova jedinstvena zemlja je kao ni jedna druga destinacija na svijetu. Potpuno je autentična i specifična po svojoj kulturi, ljubaznim domaćinima, sačuvanoj povijesti i raznolikoj okolini. U jednom trenutku naći ćete se na plaži ispijajući rum, a u drugom trenutku plešete s lokalnim stanovnicima u zadimljenom baru u Hvani', iskustvo je iskusnih turističkih agenata.

Zato, ukoliko Kubu dosad niste posjetili, možda je krajnji trenutak da to učinite ukoliko je želite doživjeti onakvu kakva zapravo jest.

http://dnevnik.hr/


* 61025714-kuba.jpg (124.04 KB, 725x483 - viewed 130 times.)
« Last Edit: December 18, 2014, 02:16:29 pm by SOLARIS 1972 » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #7 on: December 19, 2014, 03:55:28 pm »

ANALIZA JUTARNJEG
ŠUTLJIVI I MRKI GENERAL U EPSKOJ REFORMI KUBE Kako je Raul Castro odbacio rigidni komunizam

Autor: Željko Trkanjec

Moj narode, zemljaci, od mog izbora za predsjednika Vijeća državnih ministara ponavljao sam u brojnim prigodama našu spremnost da podržimo dijalog s vladom SAD-a koji se temelji na uzajamnom poštovanju i jednakosti. To je stajalište iznošeno vladi SAD-a javno i privatno, s drugom Fidelom, u različitim razdobljima naše duge borbe.

Tim se riječima kubanski lider Raul Castro u srijedu obratio svojoj javnosti, izvještavajući ih da će dvije zemlje obnoviti službene odnose koji su više od pola stoljeća zamrznuti. U kojoj je mjeri riječ o uistinu povijesnom događaju, možda najbolje govori sljedeća izjava: “Ovo mijenja sve”. To je rekao Carlos Alzugaray, bivši kubanski diplomat i pouzdanik obojice braće Castro - mlađeg, sadašnjeg lidera Raula (83) i starijeg, Fidela (88), bivšeg čelnika revolucije koji je teško bolestan.

‘Zajednička odluka’

Ipak, Raul se na njega pozvao na samom početku svoga govora te na još nekoliko mjesta, što je trebalo uvjeriti javnost da je ova tako značajna odluka zajednička. No, u to mnogi sumnjaju pa se pitaju kako se moglo dogoditi da čovjek koji nosi prezime Castro i titulu “heroja Kube”, jedno od najvećih odličja te karipske države, uspostavi diplomatske odnose s najvećim neprijateljem, imperijalistom, obrascem sveg zla na svijetu - SAD-om.

Raul je išao u istu jezuitsku školu kao i Fidel, zatim je studirao “društvene znanosti”, ali u njegovu je životopisu važna informacija da se on prvi vezao uz komunističku ideologiju s kojom je upoznao Fidela, koji je isprva bio više nacionalist, a manje komunist. I ne samo to: Raul se prvi družio s Che Guevarom te ga upoznao s Fidelom. On je bio i zapovjednik gerilaca s kojima su na kraju braća upala u Havanu i srušila vlast diktatora Fulgencija Batiste. Upravo je zbog toga on i ostao zapovjednik kubanske vojske i ministar obrane, jedan od najdugovječnijih u modernom svijetu. No, uvijek je bio u sjeni svoga starijeg brata, višeg, markantnijeg, poznatog ljubavnika, patnje mnogih žena. Nedostajalo mu je i karizme, nije bio vičan nastupima poput Fidela koji je bez imalo problema držao višesatne govore, ali je uvijek imao jasne i čvrste stavove na ideološkim temeljima. Na kraju krajeva, on je bio ključni arhitekt slanja kubanskih snaga “u pomoć revolucijama” u Angoli i Etiopiji. A onda je došla 1991. godina i cijeli se svijet promijenio.

Nestao je “Veliki brat” koji je obilno pomagao vladu u Havani, nastupio je novi poredak u kojemu se i komunistički svijet iz temelja promijenio. Kina je uvela politiku “jedne zemlje, dva sustava”, otvorila se tržišnoj ekonomiji, a tim je putem krenuo i Vijetnam koji je, na Fidelovo zgražanje, obnovio odnose s Washingtonom. Kuba je tada ostala jedini bastion “revolucije” (Sjeverna Koreja je obična brutalna diktatura gdje ideologija malo znači), ali bastion koji je imao značajan utjecaj u Latinskoj Americi.

Chavezov utjecaj

Ondje su počeli na izborima pobjeđivati stranke i kandidati lijeve opcije, a kao predvodnik “nove revolucije” iskristalizirao se Hugo Chavez, čelnik Venezuele. Postao je Fidelov bliski prijatelj i, što je važnije, davao je Havani naftu kako bi mogla koliko-toliko održavati svoju privredu koja se raspadala. I dok se u tom razdoblju Fidel bavio slanjem borbenih poruka svojim susjedima, Raul je vodio vojsku, ali i vojnu tvrtku Gaviota koja je upravljala turizmom te tako prikupljala nasušni novac. Takav razvoj nije bio čudan jer se Raul vrlo brzo nakon revolucije počeo baviti državnim financijama, ali iza scene.

Moglo bi se reći da je Raul upravo u tom razdoblju počeo mijenjati svoje ideološke stavove, gledajući kako se na Kubi živi sve teže dok drugi prosperiraju. Fidel je tako ostao glasnogovornik revolucije dok je Raul razmišljao kako unutar postojećeg jednopartijskog sustava reformirati zemlju. Jasno, tako dugo dok je Fidel bio pri snazi i vlasti, mlađem bratu nije padalo na pamet istrčavati s bilo kakvim idejama jer je znao da bi mu to bilo jako zamjereno.

Teške operacije

Stoga se pouzdao u pet godina razlike i nadao da će doći njegovo vrijeme. Ono je stiglo 2006. godine, u ljeto kad je dotad naizgled neuništivi El Comandante jedva spašen nizom operacija koje su ga učinile nesposobnim za aktivno upravljanje zemljom s 11 milijuna stanovnika. Raul je preuzeo zemlju, prvo kao v.d., a 2008. godine i formalno. Već od prvog trenutka kad je došao na vlast, postalo je jasno da su na Kubi zapuhali novi vjetrovi. Novi je čelnik ostao povučen i rezerviran kao i dotad, nije više bilo dugih i vehementnih govora, ali su se pomalo počele donositi reforme, ne toliko dubinske, no za Kubu gotovo revolucionarne. Taj je smjer Raul kratko objasnio u govoru o stanju nacije 2010. godine: “Reformirat ćemo se ili potonuti”. Ključni Raulovi potezi bili su davanje državnog zemljišta poljoprivrednicima s mogućnošću da sami prodaju urod, zatim su ublažene prepreke za putovanje Kubanaca u inozemstvo odakle su smjeli donositi i neke tehničke proizvode, a onda je konačno određeno da se iz državne uprave pola milijuna ljudi prebaci u privatni sektor.

Taj se proces odvijao usporedo sa sve manjom prisutnošću njegova brata Fidela u javnosti, što je jasno pokazivalo da je Raul preuzeo sve konce vlasti. Vrhunac reformi bila je ona politička - najava da će s vlasti sići na kraju svoga sljedećeg mandata 2018. godine. Dakle, uspostava sustava koji podsjeća na kineski gdje se provodi upravljana smjena na čelu države.

‘Vojnik partije’

Kad se tako pogleda profil kubanskog lidera, može se zaključiti da je riječ o klasičnom slučaju “vojnika partije” koji je shvatio da su se vremena i okolnosti promijenili i da se više ne može nastaviti po starom.

U tom svjetlu treba gledati i njegovu odluku da zatopli odnose sa SAD-om, svjestan da od toga Kuba može imati značajne koristi, ali i dalje zadržavajući pravo na bitne razlike i grmeći protiv embarga. Raul je shvatio da će Fidel u povijesti biti zapamćen kao lider, ali on je odlučio biti zapamćen kao reformator, kao političar koji je Kubi odlučio otvoriti put prema svim vrstama tranzicije: one ekonomske, da bi se popravio životni standard, zatim one političke, da više nitko ne bude tako dugo na vlasti, a onda i one međunarodne, da se otvori prema svom najvećem i, što je važno, bogatom susjedu.

Raul vjeruje da će ove tranzicije pomoći da Kuba ne potone u kaos u trenutku kad braće Castro više ne bude te da će ostati barem u određenoj mjeri “održivo socijalistička”, kako je rekao. Pomirio se s time da neće biti zapamćen kao karizmatični El Comandante, ali se nada da će Kubancima ostati u sjećanju kao onaj koji je otvorio vrata boljem životu.

Zato je i otvorio vrata prema SAD-u. I uveo cijeli karipski prostor u novo razdoblje te, treba i to reći, srušio pretposljednji zid hladnog rata. Ostao je još samo onaj između dviju Koreja. Ali, to je neka druga priča.


Što je dogovoreno:

- uspostava diplomatskih odnosa

- olakšavanje putovanja i jačanje civilnog društva na Kubi

- prodaja određenih roba i usluga Kubi za poboljšanje standarda

- mogućnost da Kubanci iz SAD-a na otok šalju 2000, a ne samo 500 dolara kao što su smjeli dosad

- američki građani mogu s Kube iznijeti robe u vrijednosti od 400 dolara, od toga 100 dolara kubanskih cigara

U čemu se i dalje ne slažu

- nacionalni suverenitet

- demokracija

- ljudska prava

- vanjska politika


http://www.jutarnji.hr/


* raul_castro_735284S1.jpg (53.02 KB, 652x326 - viewed 132 times.)
« Last Edit: December 19, 2014, 03:58:50 pm by SOLARIS 1972 » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #8 on: December 28, 2014, 11:56:55 am »

 ČUDNA ZEMLJA, ČUDNOG IMENA
Kuba je odlučila: Dobro jutro, Ameriko!

Tri najveća uspjeha Revolucije su besplatno obrazovanje, besplatno zdravstvo i niska stopa smrtnosti djece. Tri najveća neuspjeha Revolucije su doručak, ručak i večera.”
Kubanski vic


Nakon tajnih pregovora pod patronatom pape Franje, američki predsjednik Barack Obama i kubanski čelnik Raúl Castro službeno su najavili normalizaciju odnosa. To je put za ukidanje gospodarskog embarga koji je SAD svom karipskom susjedu, udaljenom jedva 150 kilometara, nametnuo prije više od 50 godina (najduži embargo u povijesti), zbog čega nikad nećemo znati kako bi jedina komunistička utopija na zapadnoj polutci izgledala da se mogla normalno razvijati.
Jer, ovako kako izgleda današnja Kuba, tako ne izgleda nijedna druga zemlja na svijetu.

Kubanci hranu kupuju na točkice, kao u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Svaka obitelj na Kubi posjeduje tu ponižavajuću, ali spasonosnu knjižicu koju zovu “libreta”, s normiranim količinama osnovnih životnih namirnica na koje svaki član obitelji mjesečno ima pravo po subvencioniranoj cijeni: 2,5 kg riže, 2 kg šećera, 0,25 litara ulja, 280 grama graha, 1,25 kg mesa, 1 kg ribe, 14 jaja, pakiranje tjestenine, jedan sapun, jedna zubna pasta, 280 grama kave...

Voća i povrća nema u “libreti”, jer tropska Kuba obiluje tim artiklima, koji stoje nekoliko pesosa. Ozbiljno nedostaje mlijeka, ali je provedena društveno pravedna raspodjela: dobivaju ga samo trudnice, bolesnici i djeca do osam godina, dok ga ostali moraju kupovati po brutalno visokim cijenama za kubanske prilike – u zemlji u kojoj je raspon plaća od sedam do 25 dolara, litra mlijeka dođe i do pet dolara.

’Señorita, tko je ovdje lud?’

Takvo siromaštvo Kuba prolazi još od raspada SSSR-a, koji je povlaštenom cijenom za kubanski šećer amortizirao američke sankcije. Kad je početkom 90-ih ostala sama s embargom, Kuba se našla na rubu gladi, pa je Fidel Castro morao otvoriti granice za međunarodni turizam, što je – uz dolarske doznake iz kubanske dijaspore na Floridi – jedini izvor konvertibilnog novca na Kubi. A mnogi se artikli, osobito oni “luksuzni”, koji nisu obuhvaćeni “libretom”, mogu kupiti samo u dućanima za strance, isključivo za konvertibilne pesose (CUC).

Kubanci plaću dobivaju u pesosima, a konvertibilne pesose mogu dobiti samo turisti u mjenjačnicama. Cijene u obje valute su jednake, ali je nacionalni pesos 24 puta slabiji od “turističkog”, pa većinu stvari stranac plaća 24 puta skuplje od Kubanca. Te dvije ekonomske linije – za domaće i za strance – u teoriji bi trebale biti odvojene, ali u praksi često nisu, što dovodi do bizarnih situacija, kako sam se svojedobno uvjerio u jednom baru u Santiagu na istoku Kube.

Na stolu sam zatekao dva menija: jedan u konvertibilnim, drugi u kubanskim pesosima; na prvom je čašica ruma koštala tri CUC-a (18 kuna), na drugom tri pesosa (75 lipa). Simpatična kubanska konobarica prvu mi je cugu naplatila 18 kuna, nakon čega sam zaiskao isto piće, ali po lokalnom meniju: ista žena mi je nonšalantno donijela isti rum kao maloprije, ali sad me koštao 75 lipa, 18 puta jeftinije nego prije deset minuta. Da sam znao španjolski, pitao bih je: “Señorita, tko je ovdje lud?”

Takve zbunjujuće stvari na Kubi se događaju neprestano. Vožnju državnim taksijem (stare ruske “lade” ili nove južnokorejske “kie”) s kraja na kraj Havane stranac plaća deset CUC-a, ili 60 kuna, ali ako se uvali u lokalni “taxi colectivo”, stare američke automobile iz doba prije Revolucije, tada plaća po cijeni za Kubance: deset pesosa, dvije i pol kune.

Zbunjujuće je i da tako siromašna zemlja desetljećima uspijeva održati visoku razinu školstva i zdravstva, koji su besplatni i dostupni svim Kubancima. Ako dijete iz nekog sela želi studirati medicinu u Havani, roditelji ne moraju platiti doslovno ni pesosa: osim što je besplatan kompletan studij, kubanska država za sve vrijeme studiranja snosi sve studentove troškove, od prijevoza i smještaja do hrane i knjiga.

Kuba za znanost izdvaja najveći postotak BDP-a na svijetu (10-15 posto), što je proizvelo raritetno društvo s gotovo dvije trećine visokoobrazovanih, a sâm Fidel je javno ustvrdio da među najveće koristi od Revolucije spada to što “i naše kurve imaju fakultetsku diplomu”. Zbunjuje da tako nerazvijena zemlja uspijeva svim svojim mladima pružiti besplatno obrazovanje, dok se u razvijenim zemljama Europe mladi moraju tući s policijom kako bi izborili to pravo.

Spriječiti ‘kinesku grešku’

I sve zdravstvene usluge na Kubi su također besplatne, a svi Kubanci stariji od 60 godina imaju kontinuiranu liječničku skrb. Kubanski zdravstveni sustav pritom se ubraja u najbolje na svijetu, što se vidi po vrlo niskoj stopi smrtnosti djece (4,7 na tisuću novorođenčadi), po čemu ovaj siromašni komunistički otok ulazi u rang najrazvijenijih zemalja svijeta.

Kad sam preklani posjetio Castrov otok, napisao sam da je to “frapantna kombinacija Švedske i Burkine Faso”.

Govorimo o društvu u kojem su sapun ili kemijska olovka vrlo skupi i mnogima nedostupni, ali su zato vrhunska operacija srca ili liječenje dijabetesa potpuno besplatni i dostupni svakome. To je društvo u kojem roditelj ne može djetetu kupiti kamion na baterije iz dućana za strance, jer ta igračka stoji kao godišnja plaća, ali mu može pružiti besplatan studij bilo čega u bilo kojem kubanskom gradu. Na roditelju je da procijeni što mu je za dijete korisnije: kamion na baterije ili fakultet?

Za naše poimanje bizarne su Castrove “kapitalističke reforme”. Svaki Kubanac odnedavno se može baviti poduzetništvom i zaposliti dva radnika, uz minimalna plaćanja državi. Već kod trećeg radnika država drastično povećava namete, u neskrivenoj namjeri da ga odvrati od “prevelikog kapitalizma”. Kubanski komunisti žele spriječiti ono što zovu “kineskom greškom”: raslojavanje društva. Uza sve to, Kuba je i jedina komunistička zemlja u kojoj je ikad održan gay pride. Možda i zato što je glavna gay aktivistica u zemlji Mariela Castro, Raúlova kći.

Autor : Damir Pilić

Poželjna solidarnost

Turizam je na Kubi donio i novu klasifikaciju transportnih sredstava. Ako želite poduzeti međugradsko putovanje, pri čemu je udaljenost od grada A do grada B recimo 150 kilometara (kao od Splita do Zadra), imate četiri mogućnosti.

Prvo, uzmete rent-a-car, što će vas doći oko 400 kuna. Drugo, za 40 kuna putujete klimatiziranim autobusom za strance. Treće, imate neklimatizirani autobus za Kubance, po cijeni od četiri kune. I četvrto, kamionski prijevoz za 40 lipa, ali stojite na nogama u “košu”, pod ceradom. Kubanci kojima je i tih 40 lipa puno, ili nisu uhvatili mjesto u kamionu, često stopiraju kod većih raskrižja, iza kojih stoje policijske patrole koje provjeravaju jesu li ljudi dovoljno solidarni. Jer, ako Kubanac vozi državni automobil, a nije se zaustavio stoperima, patrola ga može zaustaviti i propitati o razlozima ili ga “zamoliti” da se vrati po nemotoriziranu subraću.

Slobodna putovanja

Otkad je došao na vlast, Raúl Castro uvodi reforme. Osim što je dopustio kupoprodaju nekretnina – što se u Fidelovo vrijeme nije moglo – i upotrebu mobitela, novi kubanski čelnik je ukinuo pravilo da građani Kube za svako putovanje u inozemstvo moraju od države tražiti dozvolu: sada svi mogu slobodno putovati, ali je i najjeftinija avionska karta, ona do Miamija na obližnjoj Floridi, većini Kubanaca preskupa. Osim ako im novac ne pošalje upravo rodbina s Floride.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #9 on: January 06, 2015, 10:58:33 pm »

PRIBLIŽAVANJE DVIJU ZEMALJA

KUBA OSLOBODILA POLITIČKE ZATVORENIKE Na slobodi neki s popisa iz Washingtona

Kuba je oslobodila neke političke zatvorenike kao što su tražile Sjedinjene Države, u okviru napora za diplomatsko približavanje dviju zemalja, izvijestio je u utorak State Department.

"Neki zatvorenici su već pušteni", rekla je glasnogovornica američke diplomacije Jennifer Psaki, ne rekavši koliko je zatvorenika pušteno i dodajući da su oni bili na popisu s 53 imena koji je Washington predao Havani, prenosi agencija France Presse.

"Htjeli bismo da se to uskoro završi", istaknula je čelnica.

Američki predsjednik Barack Obama i kubanski Raul Castro izjavili su 17. prosinca da dvije zemlje počinju normalizaciju diplomatskih odnosa, više od pola stoljeća otkako je SAD uveo gospodarski embargo tom komunističkom otoku.

No to je povijesno približavanje potaknulo kritike, napose u američkom Kongresu gdje zastupnici drže da je Obamina uprava prvo morala postići ustupke Havane na području ljudskih prava.

Prvi službeni susreti dviju vlada trebaju se održati u siječnju na Kubi, u okviru redovitih pregovora o imigrantima. Psaki nije pojasnila kada će se točno ti susreti dogoditi.

Oslobađanje svih 53 političkih zatvorenika ipak nije preduvjet za razgovore o imigraciji i konačnoj normalizaciji odnosa SAD-a i Kube, rekla je glasnogovornica.

Eliardo Sanchez, čelnik disidentskog Kubanskog povjerenstva za ljudska prava i nacionalnu pomirbu koje nadgleda takva zatvaranja, rekao je da njegova organizacija ne zna ni za kakva oslobađanja.

"Zasada nemamo nikakve informacije", rekao je Sanchez u telefonskom intervjuu u Havani agenciji Reuters. "Nema imena...Čekat ćemo i vidjeti".

Floridski senator Marco Rubio, kubanski Amerikanc i član Republikanske stranke i glavni kongresni protivnik Obaminoj promjeni politike prema Kubi, pozvao je Obamu da otkaže predstojeće razgovore s Havanom u najmanju ruku dok svi zatvorenici ne budu oslobođeni.

http://www.jutarnji.hr/
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 24 queries.