PALUBA
March 28, 2024, 02:43:04 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: O cijeni nafte i jos ponesto.  (Read 8944 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« on: November 11, 2014, 05:15:18 pm »

Premda clanak sugerira jedno interesantno za procitati jer se odnosi i na global.
Moj jedini komentar je: cjene nafte padaju a benzina rastu.  Tongue

==============

ZEBNJA U KREMLJU
SUMRAK PUTINOVE POLITIKE Ruska ekonomija ne može plaćati sukob u Ukrajini i naftni rat

Autor: Mladen Pleše

Vrijednost ruske rublje u odnosu na dolar strmoglavila se u manje od pet mjeseci za čak 28 posto. Još početkom lipnja dolar se mijenjao po tečaju 1 naprama 33 rublje, da bi se u ponedjeljak 10. studenoga za 1 dolar moralo platiti čak 45,7 rublji.

Za ilustraciju, da toliko padne vrijednost naše valute, za jedan euro moralo bi se platiti tek nešto manje od 10 kuna. Samo u jednom mjesecu, u listopadu, rublja je izgubila na vrijednosti čak 15 posto. Tako dramatičan pad nacionalne valute, unatoč svakodnevnim intervencijama središnje banke u Moskvi, ozbiljno je ugrozio stabilnost ruskoga gospodarstva. Stoga je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio summit APEC-a u Pekingu kako bi, prije svega svojoj javnosti, uputio umirujuću poruku. Putin je, naime, izjavio da pad vrijednosti rublje nema baš nikakve veze s temeljnim ekonomskim zakonima. Stoga će se rublja, najavio je Putin, vrlo brzo vratiti na stare pozicije.

Najveći svjetski izvoznik

Putin je vjerojatno u pravu kada upozorava da za pad vrijednosti rublje nije bilo ekonomskih razloga. Međutim, tom je ocjenom predsjednik Putin neizravno priznao da su sankcije koje su uveli SAD i EU ipak teško pogodile rusku ekonomiju. Naime, do tako drastičnog pada vrijednosti rublje došlo je baš u vrijeme kada su SAD i EU uveli ekonomske sankcije Moskvi zbog njene vojne intervencije u Ukrajini. Istodobno je SAD zadao Rusiji još jedan težak udarac.

U isto vrijeme kada su uvedene sankcije i kada je počela padati vrijednost rublje, dakle od početka ljeta do kraja listopada, za gotovo istu vrijednost, oko 25 posto, pala je i cijena nafte na svjetskom tržištu.

A Rusija će s prosječnom dnevnom proizvodnjom nafte od 10,730.000 barela u 2014. biti najveći svjetski proizvođač i izvoznik nafte na svijetu.

Tako ozbiljna dva udara teško bi preživjele bez dramatičnih posljedica i puno jače ekonomije od ruske.

Stoga stručnjaci predviđaju da ruskoj središnjoj banci, koja u rezervi ima pripremljeno oko 475 milijardi dolara za spašavanje rublje, ni taj novac neće biti dovoljan da stabilizira vrijednost domaće valute.

Naime, kako ocjenjuje Financial Times, svaka cijena nafte ispod 110 dolara po barelu dovest će ruski državni proračun u ozbiljan manjak i velike probleme. Razlog je to što su Rusi u velikoj mjeri već iscrpili jeftina nalazišta i sada im gro proizvodnje dolazi iz skupih i tehnološki vrlo zahtjevnih nalazišta. Kada se tomu pridoda još i iznimno skup transport ruske nafte, jasno je da je za Moskva svaka cijena niža od 110 dolara po barelu ekonomski neizdrživa. A to je ono što najviše zanima Amerikance. Oni znaju da je Moskva u proračun za 2015. ukalkulirala cijenu barela nafte od najmanje 100 dolara.

Ako cijena bude niža, proračun se neće puniti na predviđeni način, a to bi moglo ozbiljno ugroziti standard građana i planirane investicije. Prihodi od nafte čine, naime, više od 50 posto ruskog državnog proračuna. Zbog toga bi, među ostalim, mogli biti ugroženi planovi razvoja nove generacije interkontinentalnih raketa s nuklearnim glavama. A takav razvoj događaja mogao bi onda, priželjkuju u Washingtonu, natjerati Rusiju na politička popuštanja i ustupke.
Predviđanja UBS banke

Za Moskvu nije utješna ni najnovija studija UBS banke, najveće financijske institucije u Švicarskoj i jedne od najprestižnijih u svijetu. UBS je, naime, 5. studenoga objavio posebnu studiju za svoje partnere i klijente u kojoj se zaključuje, protivno ocjenama svjetskih eksperata, da nije počeo rat cijenama nafte te da nema mjesta kataklizmičkim predviđanjima o nepredvidivim oscilacijama cijena energenata. Zbog toga analitičari UBS-a predviđaju da će se cijena Brent barela nafte sljedeće godine stabilizirati na oko 93 dolara po barelu.

Glavni analitičari UBS-a Giovanni Staunovo i Dominic Schnider smatraju da je Saudijska Arabija, za dugoročne ugovore (OSP, official selling prices), smanjila cijenu nafte za SAD kako bi postala konkurentna na američkom tržištu. Saudijci, naime, ne žele biti potisnuti s američkog tržišta na koje se dnevno slijevaju milijuni barela nafte dobivene iz škriljevca takozvanom fracking metodom. Istodobno je Saudijska Arabija podigla cijenu nafte za Europu i Aziju, što čini 78 posto njezina izvoza, i tako je kompenzirala gubitke na američkom tržištu.

SAD je, zahvaljujući nafti iz škriljevca, krajem ove godine postao najveći proizvođač nafte na svijetu i opasno ugrozio pozicije zemalja izvoznica nafte OPEC. SAD je prestigao Saudijsku Arabiju koja dnevno proizvodi u prosjeku oko 11,5 milijuna barela nafte dnevno, dok su Amerikanci već prešli brojku od 12 milijuna barela dnevno.

Prema analizi OPEC-a, da bi dio američkih proizvođača nafte koju dobivaju iz škriljevca mogao raditi bez gubitaka, potrebna im je cijena nafte po barelu od 115 dolara.
Kontrola cijene

Doduše, drugom dijelu tih proizvođača dovoljna je i cijena od 60 dolara po barelu pa da mogu spustiti cijenu goriva u SAD-u ispod 2 dolara po galonu.

Stoga sadašnje oscilacije i neizvjesnost oko cijene nafte, pad po barelu ispod 80 dolara, ne odgovaraju ni SAD-u koji je, prema mišljenju mnogo stručnjaka, i izazvao pad cijena nafte. Naime, preniska cijena nafte mogla bi ugroziti ne samo proizvođače, nego, možda i više, i brojne industrijske grane koje se bave proizvodnjom opreme za eksploataciju nafte. U istraživanja novih naftnih polja te proizvodnju opreme za proizvodnju nafte prošle su godine američke kompanije uložile više od 200 milijardi dolara. Amerikancima je, dakako u političkom smislu, odgovarala niska cijena nafte jer su njome zadali Rusima goleme probleme. Međutim, SAD ipak neće dopustiti da nafta padne prenisko jer bi im se to na kraju vratilo kao bumerang te bi moglo ugroziti i njihovo gospodarstvo.

Saudijcima i većini arapskih proizvođača nafte odgovara cijena od 90 dolara po barelu. Stoga UBS predviđa da će na skorom sastanku članica OPEC-a 27. studenoga Saudijska Arabija pozvati najveće proizvođače i izvoznike nafte na zajedničku akciju kako bi se zaustavio nekontrolirani pad cijena nafte. Stoga će odmah objaviti odluku da smanjuje proizvodnju za 500.000 barela nafte dnevno te će tako smanjiti ponudu na svjetskom tržištu i utjecati da se cijena nafte vrati na više od 90 dolara po barelu.

Prema procjenama OPEC-a, nekima od najvećih svjetskih proizvođača nužne su što više cijene nafte jer jedino tako mogu održati stabilnost svojih ekonomija. Tako je, primjerice, Venezueli, da bi ostvarila uravnoteženi državni proračun, potrebna cijena nafte od 160 dolara po barelu, Iranu od 130, a Iraku od 114 dolara.

Naravno da je tako visoka cijena nerealna, što znači da će se te države naći u ozbiljnim problemima. Rusiji je, spomenuli smo već, potrebna cijena od 110 dolara po barelu, Kanadi 100 dolara, Saudijskoj Arabiji 90 dolara, a najveće američke zrakoplovne kompanije ostvarile bi sljedeće godine dobit od 15 milijardi dolara kada bi cijena nafte bila 95 dolara.
Strateški cilj

Državama koje naftu crpe iz mora, poput Angole, Brazila, Norveške i Velike Britanije, potrebna je cijena nafte od najmanje 80 dolara po barelu, a Kuvajtu samo 50 dolara.

Stoga bi cijena od 93 dolara po barelu, kako predviđaju stručnjaci UBS-a, u principu mogla zadovoljiti apetite najvećih proizvođača. Možda profiti neće biti tako veliki kao prije, ali će se ipak i dalje dobro zarađivati.

A bit će postignut i najvažniji strateški politički cilj zbog kojega je i došlo do sadašnjih turbulencija na svjetskom tržištu nafte.

Ta cijena nikako ne odgovara Rusiji i zbog toga bi Moskva, očekuje se u Washingtonu, mogla biti prisiljena na popuštanje i postizanje dogovora sa zapadnim partnerima oko svih bitnih strateških pitanja u svijetu.


Komentar Augustina Palokaja:
Rusi 40 puta provocirali NATO, ustrašeni Šveđani i Finci sve više žele u Savez

NATO nastavlja upozoravati na ponašanje Rusije u sukobu u Ukrajini, ali i da će zaštititi svaku državu članicu tog saveza koja bude na bilo koji način ugrožena. Analiza koju je objavio britanski thin-tank ELN spominje nekoliko očitih provokacija i pokušaja zastrašivanja koje je poduzela Rusija. Spominje se čak 40 “izuzetno uznemirujućih anti-NATO incidenata”.

Isti izvještaj, prema pisanju EUobservera, navodi da se tragedija koja se dogodila s letom MH17, civilnim zrakoplovom koji je srušen iznad Ukrajine, mogla ponoviti nedavno u Švedskoj da se pilot nije snašao. Taj avion su navodno pratili ruski zrakoplovi. Spominje se i 12 “agresivnih letova” ruskih vojnih zrakoplova iznad američkih ratnih brodova na Crnom moru, kao i “prijeteći vojni pokreti” prema američkim avionima.

U lipnju su ruski bombarderi simulirali napade na Danski otok Bornholm, a samo mjesec kasnije ruski avion je letio samo 10 metara pokraj švedskog zrakoplova na međunarodnom nebu iznad Baltika. U rujnu su ruski strateški bombarderi u blizini Kanade vježbali napade raketama na navođenje. Poslije su dva ruska bombardera ušla u zračni prostor Švedske. Ovaj izvještaj smatra da postoje mnogi “gotovo rutinski” incidenti kojima Rusija i NATO testiraju međusobne sposobnosti. Što se ponašanja ruske vojske tiče, ovaj izvještaj zaključuje da se čini da su oružane snage Rusije “ovlaštene i ohrabrene” da djeluju agresivnije prema NATO-u i prema njezinim zapadnim partnerima koji nisu punopravne članice NATO-a kao što su Švedska i Finska. Takvo ponašanje Rusije se smatra “pokušajem zastrašivanja susjednih država”, što može biti i upozorenje Švedskoj i Finskoj u slučaju da se žele priključiti NATO-u. U međuvremenu, u Finskoj i Švedskoj raste potpora za članstvom u NATO-u upravo zbog iskustva Ukrajine koju, bez obzira na potporu od NATO-a i na osudu ponašanja Rusije, nitko ne može zaštititi jer NATO kolektivnu zaštitu jamči samo svojim punopravnim članicama.


http://www.jutarnji.hr/
Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #1 on: November 11, 2014, 05:48:35 pm »

Za dvije godina  Rublja je prema € i $ pala preko 45%.
------------------
S obzirom na sve to, uzrok pada vrednosti rublje samo delimično su „spoljni faktori“ – odnosno zapadne sankcije su samo jedan od uzroka devalvacije. Stvarni uzroci su domaće prirode. To je posledica nezdrave zavisnosti celokupne ruske nacionalne ekonomije od nekolicine koncerna iz energetskog sektora ili proizvođača naoružanja, pravne nesigurnosti koja ne podstiče ulaganja u Rusiju i, na kraju, to je plod višegodišnjih propusta po pitanju (ne)sprovođenja strukturnih reformi i podsticajnih mera kako bi se ojačala srednje-velika preduzeća.
IZVOR: DEUTCHE WELLE
Cijeli tekst
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #2 on: November 11, 2014, 05:54:00 pm »

Ja bi vise volio da se komentira cijena nafte a ne Rusko gospodarstvo.
Kriza je svugdje pa sigurno nije zaobisla ni njih.

poz.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #3 on: November 11, 2014, 05:55:39 pm »

O ovome smo raspredali prije skoro pola godine......
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Cilj je razdrmati Rusiju ili nesto i vise, slicno sto se desilo sa SSSR-om krajem osamdesetih. Sve se ponavlja. Fali Gorbacov......

Ovi umni razgovori 150, 120, 115 ili 90 - padaju u vodu pred potrebom da se nafta spusti na 60 ili na 51 - ako uztreba i nize.

Vec smo rekli da 1 dolar manje po barelu izbija oko 2-2,2 milijarde dolara iz budzeta na nivou godine. A, k tome jos padajuca cijena plina.

Rusija izvozi godisnje oko 2-2,5 milijardi barela. Ako je planirani nivo za odrzavanje budzeta bio 100 dolara, a sada je 82 - znaci da se vec mnogo izgubilo.


* Graph.png (58.5 KB, 616x440 - viewed 135 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #4 on: November 11, 2014, 06:00:36 pm »

Nije tu problem samo kod Rusa, iz clanka se da vidjet da puno njih ovisi o cjeni.
Cak ni Americka nafta iz skriljevca nije imuna na cjene.

U nekom postu davno sam napisao da mjenjam sibir za toplije krajeve.
Mozda je djelovalo kao neozbiljno ali ja sam aludirao na cjenu eksploatacije.

poz.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #5 on: November 11, 2014, 06:18:22 pm »

Poslije pustih zaključani tema da nisu u skladu sa intencijom foruma,
pitam se, a koja je razlika ove u odnosu na pomenute....
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #6 on: November 11, 2014, 06:32:27 pm »

Pa evo, malo brljamo, dok i nju ne zaključaju.  Wink

poz.
Logged
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 814


Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.


« Reply #7 on: November 11, 2014, 09:35:58 pm »

Prije par dana okačio sam članak sa Nacionalne geografije na ovu temu po njim iza svega stoje "Saudici"
https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,25179.0.html
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #8 on: November 11, 2014, 09:55:47 pm »

Ovo je čista ekonomska tema - i kakve ona veze ima sa izvornom tematikom Palube.
Bolje da je odmah zaključamo - pre nego što se posvađamo oko nje!
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #9 on: November 11, 2014, 11:10:37 pm »

Ovo je čista ekonomska tema - i kakve ona veze ima sa izvornom tematikom Palube.

Kakve veze ima sa osnovnom tematikom, ovo je teško pitanje.
Zbog čega kreću ratovi, neki kažu zbog ženskog djela ljudskog roda a ja mislim-zbog para.

Da previše ne pametujem, osnovna tematika foruma je uglavnom isrpljena, ostalo je praćenje dnevnih događanja.
Moderatorski dio nije voljan pratiti forum i držati stvari pod kontrolom a aktivno članstvo ne pomaže u tome i onda-titanik.

Quote
Bolje da je odmah zaključamo - pre nego što se posvađamo oko nje!

Zašto bi se svađali, gdje je nestao onaj minimum tolerancije na sugovorikovu repliku.

Meni osobno je najdraže diskutirati sa nekime ko ima potpuno suprotna mišljena o nečemu.
Normalno, ako ta diskusija ne krene u besmislena vrijeđanja ili lupanja tvrdnji koje je nemoguće pobiti jednostavnom forumskom diskusijom.

poz.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #10 on: November 11, 2014, 11:24:16 pm »


Ne znam šta bi tu moglo biti sporno, tenkovi odavno ne idu na benzin, a avionski kerozin je takođe niža frakcija. Da je pad cena nafte politička manipulacija sa ciljem da se nagadi Rusiji, to je valjda "svakom dobronamernom jasno".
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #11 on: November 12, 2014, 08:18:09 am »


Nemam ja nista licno protiv ove teme. Ali mi nije jasno kako o ovom mozemo razglabati, a o temi
"Juzni tok....." gde se radi o plinu, e tu nemozemo. To me navodi na razmisljanje da je to jednostavno
necija samovolja sa kriterijem, ako ne naginjes stavu Amerike i njeni satelita, e onda nemoze.

Na forumu se od strane urednistva, sve vise osjeca stav, "ne dirajte mi NATO i evropske stavove....".
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #12 on: November 12, 2014, 09:07:08 am »

Ok društvo, recite kako bi vi rešili tu situaciju?

Jedni su nezadovolni što popravljam naziv iz "tzv" RSK u RSK, sa druge strane optužuju da se oseča stav "ne diraj NATO i EU".
Umesto da gunđate šta ste sami napravili da se atmonsfera uredi? Skačete na prvo, pa onda moderator ne rade, pa ako nešto urade zašto se to radi. Gunđate jer nema teme o Ukraini, ali ako je otvorena podjebavate se. Znate provocirati "zaključat če temu", ali šta ste sami napravili da tema napreduje??

Kao što je Solaris pitao,  gdje je nestao onaj minimum tolerancije na sugovorikovu repliku?


Dajte odlučite se, ako želite biti ovdje ili ne, pa se tome primerno i ponašajte.

Puno lakše je rušiti nego graditi.


LP Božo

Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 24 queries.