PALUBA
March 28, 2024, 11:09:05 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 21   Go Down
  Print  
Author Topic: Firme, fabrike i privredni razvoj SFRJ  (Read 113345 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« on: November 29, 2014, 09:51:28 am »

Danas je Dan republike, drugovi palubarci, no… nekad je bio.  I nekad je bilo i sve ovo na donjoj mapi, na koju se često sećam. U jednoj zemlji koje više nema. A nema više ni mnogo od ovih poduzeća.  Pre duže vremena već samo pominjao na Palubi, da bismo mogli imat ovu temu, pa sad sam odlučio da pokrenem.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
      Poznato je, da je SFRJ za zemlju u razvoju imala poprilično razvijenu industriju, koja je izrasla iz dosta uništene zemlje nakon WW2 i loše razvijene privrede Kraljevine Jugoslavije. Čitao sam kako su posleratne generacije sa dosta entuziazma, dobre volje i vjere u bolju budućnost uspješno gradile iz ništa ili skoro ništa cijele fabrike, ceste, željeznice itd.  Zapravo, fascinantan je bio uspon nakon 2. sv. rata u tom pogledu. Iskreno, nije se radilo posle u samoupravljanju uvijek sve ili svuda baš dobro, bilo je i lošeg rukovodenja, pogrešnih odluka, tehnološke ili organizacione zaostalosti za razvitim svijetom i/ili čak nebrige »radničke klase« u procesu rada ali imali smo i više vrlo uspješnih poduzeća, da ne govorimo kako smo pravili vlastite avione, podmornice, tenkove ili imali svjetsku brodogradnju, licenčnu industriju vozila itd.  Napomenuti bi trebalo i veliko znanja, sposobnih kadrova i kad se htjelo, moglo se, znalo se napraviti mnogo stvari.  Pod crtom ipak je bilo stvari, na koje može se biti ponosni, srednje razvijena industrijska zemlja, kako sam negde našao opis, je pravila i vrlo složene tehnološke produkte a bilo je značajnih uspjeha i na raznim ostalim područjima. JAT je imao 1985 prvi u Evropi flotu 10-ak novih aviona B 737-300. Privredni uspon je bio najjači u periodu 60-70, kad je SFRJ imala visoki stepen privrednog rasta i u svjetskom mjerilu. Onda značajna kriza u 80-im i dalje posle 90, tranzicija, privatizacija, promjena društvenog reda ali to je već druga priča.

  Ja predlažem, da ovde nabrajamo poduzeća i njihova dostignuća, opišemo kako se nekad radilo, slike iz života i rada, slavljenja radnih pobjeda kako se tad reklo, priče ljudi koji su tamo radili, bilo iz prve ruke sudionika dogadjanja, osobnih iskustava ili iz nekih članaka na www ili novina.  Bilo privredno uspješno ili ne – onako kako je to stvarno bilo u konkretnom primjeru. Što se mene tiče, ja se ne bih limitirao samo na tvornice i tehničke produkte, interesantno može bit i sve ostalo osim tehnike:  proizvodnja hrane, tekstila, pivovare, vinarije, gradjevinarstvo, transport, turizam ili šta već…sve je bilo tu, naše je bilo, ipak je to naša istorija. A trešnja na torti su uvijek ljudska iskustva, priče sudionika.


* firme SFRJ.jpg (456.19 KB, 1536x1133 - viewed 2581 times.)

* fabrike.jpg (302.44 KB, 2048x1411 - viewed 539 times.)
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #1 on: November 29, 2014, 09:52:55 am »

Za uverturu pored prvih 2 slika i ovaj članak, posudjen iz foruma klix.ba  koji takodjer nešto kaže o onim vremenima:

  ZA Titina vakta i zemana je meni svake godine bilo bolje. Poslije pionirske zakletve se vozim cirom na more a iznad cire prave elektricnu prugu. Nisam ni cetri osnovne zavrsio vec na more iso na struju. Upisem srednju: Tito otvori fakultet u mojoj carsiji. Upisem fakultet: Tito ode u Gadafija i proda mu karavan skolskoborbenih aviona i od tih para ja dobijem stipendiju za skolovanje. Od prve tri cetiri zaostale stipendije zapucam u Trst i Veneciju. Nisam ni znao da postoje i sta su bijeli i zeleni sengeni i vize. U Giovanija u Trstu kupim farmerke. Do Giovanija nabasam na najveci granap gramofonskih ploca i muzickih instrumenata koji sam do tada vidio. Tu kupim plasticne zice za gitaru i polivinil plocu "Made in Japan". Tad je trebaklo vidjet i proputovat pola kontinenta da se dodje do farmerki i dobre muzike.
SA tadasnjom produzimo u Veneciju. Sve od stipendije i love sto smo zaradili na studenstskom servisu.
Naredne godine za raspust zapucamo stopom po Yugi. Mjesec i po dana tutnja i svakojaka devra kojeg su 21 godine mogle izdurat. Uvjezbamo stopiranje za naredne godine kad obadjemo Europu od sjeverne Svabije do Andaluzlije. Vidi nas i Monako i Monte Karlo.
Odmah poceo raditi. Imao 35 minuta biroa-samo da mi ocekicaju radnu knjizicu. Racunski centar i UNIX. Ovaj supak Windows nije ni postojao. CAD-CAM i kompozitne tehnologija. Plata veca svakog mjeseca. Poslije cetiri godine prvi veliki razvojni projekat. Kupac Svabo iz MBB. Sasaro se kad su mi rekli cifru za koji odgovaram. Proptotip uspio i odmah prvi inostrani sluzbeni put: 12 dana Minhena. Tad prvi put skontali kolike smo hadjije u poslu. Sedam dana nas svabe razvaljivale, nisu nam mogli pera odbit. Desetog dana lego poso za radit do penzije. Kooperacija sa AIRBUS.
Kad smo ze vracali sa puta u avionu procitamo da je UPI Sarajevo dobio na tenderu da snadbjeva americku vojsku sa hrenovkama. Americke vojne poguzije rekle da je to najbolja hrenovka na dunjaluku. Mi odmah zalili u avionu i ubjedivali stjuardesu da mora pocet servirat UPI hrenovke u avionima.

ZA dvije godine Svabe u mojoj carsijai napravile najmoderniije postrojenje te vrste u EU. Ugradjena najnovija generacija autokava za proizvodnju komandnih povrsina aviona AIRBUS. Najmanji pogon u SOKO-lu od 62 zaposlena sa menedzmentom i cistacicama obrtali 2.5 miliona DM mjesecno a tek poceli nismo imali ni pola smjene posla dnevno. U radno vrijeme se islo na kurs engleskog. 1993 se trebali ici u Boeing Seattle na specijalizaciju i postdiplomski. Pocelo se odmah sa prosirenjem kapaciteta da bi se moglo proizvoditi za ono sto je nedavno poletilokao najvece letece cudo na dunjaluku. Time se Europa danas ponosi a mogli smo i mi.
Danas je u toj hali je stovariste sa jednim magacionerom i nocnim cuvarom, a pravili se vertikalni repovi i dijelo Aviona AIRBUS A320 i pocela izrada prototipskih elemenata za najveci putnicki avion na svijetu AIRBUS A380.
U Sarajevu su se remontovali Rolls Roys motori. Istina avionski ali ipak RR.
ZA Titina vakta smo "letjeli" u najvecim i naboljim avionima na svijetu - koji tek sad slijecu na piste.
Slicno je bilo mojim prijeteljima sa kojima sam stopirao po Europi u Energoinvestu, Radi Koncari, brodogradilistu u Rijeci, Pretisu, Prvoj Petoljetki, Hepoku, UPI-ju ...
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #2 on: November 29, 2014, 04:46:30 pm »

Dalje, konkretno, legenda Jugoslovenske motorne industrije, Tomos Koper, samo o njemu moglo bi se puno pisati i mnogo je zanimivih slika.  Baš ove godine slavi 60 godina postojanja, mada je danas na žalost sjena onog u najboljim vremenima.

Nakon 2. sv. rata tražilo se mogućnosti razvoja nove industrije i ideja je bila, postaviti proizvodnju motocikala na slovenačkom Krasu, odtud i ime: Tomos – Tovarna Motorov Sežana. Oktobra 1954 nakon što je definitivno riješeno pitanje cone B STO, Slovenačka vlada primila je odluku, da će se fabrika graditi u Kopru, gradu, koji je već postajao centar industrije Slovenačkoga Primorja.
   Počelo je s licencom PUCH, prvi direktor Franc Pečar je potpisao licenčni ugovor sa ovom tvrdkom, jer je bilo ustanovljeno, da su njihova vozila ekonomična i robusna za tad još loše puteve. Krajem 1954 pripremili su jedne stare zasilne  prostorije, a sledeće godine krenula je proizvodnja, odmah se krenulo i sa gradnjom nove fabrike, koju je 1959 svećano otvorio Josip Broz Tito.

Navodno je PUCH nudio ugodne licenčne uvjete zbog toga jer su sumnjali u naš uspjeh. Ali Tomos je kasnije mnogo tehničko i tehnološko napredovao, prvim proizvodima sljedio je sve snažniji razvoj i niz novih produkata u njegovom Inštitutu, te veliki uspjehi na mednjunarodnim  trkama u razredu 50 ccm sa potpuno vlastitim razvojem trkačkih modela ekipe stručnjaka pod rukovodenjem entuziasta inž. Janeza Imperla i tvorničkom ekipom trkača.

  Tomos je motorizovao  SFRJ na cestama, moru, rekama i jezerima, u šumama i gorama od Triglava do Gevgelije  a i po cijelom svijetu. Tomosovi proizvodi bili su prisutni na svim kontinentima, najveći trg je bio sve godine SAD, onda Nizozemska, a prodavali se mopedi nekad čak i u Japanu. Pored fabrike u Kopru osnivana je i montažna fabrika Tomos Nederland a neko vreme postojao je i Tomos Gana, te predstavništvo Tomos Gorizia, Italia. Krajem 90-ih počelo se sa proizvodnjom i u Kini, mada navodno ovo nije dobro završilo. Predstavništvo ima naravno i na svom glavnom trgu, SAD.

 Nekad je to bila fabrika sa 2.800 zaposlenika u Kopru, sad neki kažu i 3.500, sa jakim inštitutom, vlastitim razvojem, moćnim tehničkim znanjem inženjera i svih ostalih, ekipom koja je bila sposobna da mnogo uradi, pitanje je samo financija bilo, zbog čega na žalost npr. nije ušao u serijsku proizvodnju 175ccm motocikal, u ono vreme po dizajnu i performansima na nivou i ostalih renomiranih svetskih proizvodjača ali ostalo je kod završenog prototipa.
     Bili su usponi i padci, 1990 velika kriza - stečaj ali se nakon toga išlo dalje, mada nikad više tako snažno kao prije , a 1997 stiže novi vlasnik, Slovenačka privatna korporacija Hidria. U 80-tim je bio zadnji veći razvoj novih modela u periodu SFRJ (sa već postojećim pogonskim motorima ali je na novo razvijen A5 motor koji zamjenjuje stari A3), tad je prije stečaja još bio onaj pravi Razvoj (kao organizaciono odjelenje), koji je posle takodjer reduciran. Medju proizvodima u 80-im bio je i novi Colibri, dizajniran od poznatog Giorgia Giugara, sa poboljšanim motorom A5, koji je izvorno poticao iz Puchove licence, ali sa većim i poboljšanim cilindrom, ugradnjom lamelnog ventila usisavanja, izboljšanim automatskim kvačilom i sa znatno boljim performansama. Moped koji je bio neka prelomnica i sasvim nešto novo u usporedbi sa starim "Automatikom" ali na žalost nije bio uspješan. Bio je preskup i ono što je više interesantno, u SAD i NL bolje su se primili stari dizajni mopeda (sa novim A5 motorom) nego ovaj novi moped by Giugaro design. Nakon stečaja negde u 90-im ukinuta je i proizvodnja vanbrodskih motora, koji su kao i mopedi dostigli dobar sloves ali na žalost otišli su prerano u povijest za uvijek . Inače posle 2000 sljede novi modeli mopeda, novi dizajni, proizveden je kratko vreme i novi motocikal sa 125ccm Yamahinim motorom ali ovde govorimo prvenstveno u razdoblju do 1991.

 Tomos još postoji, danas sklapa limitirane serije mopeda svega 25 ljudi u Kopru a motori (agregati) se proizvode u Indiji, neke komponente dolaze iz Kine, znači i Tomos je na puno ušao u globalizaciju ali je utrpeo i probleme na kvalitetu i pouzdanosti zbog toga, ovo su provjerene informacije. Pre par godina bila je potpuno ukinuta proizvodnja u Kopru jer se htjelo proizvoditi u Turskoj ali ovaj projekat nije uspio, pa se proizvodnja u sadašnjem opsegu vratila u Sloveniju.

Dalje u slikama, od početka 1954 (1959) iz monografije za 20 godina Tomosa (1954 – 1974):
1. zasilne prostorije prije izgradnje nove fabrike
2. i 3. gradnja
4. kompleks Tomos nakon završene izgradnje. Nije tad još bilo nove hale, koja je izgradjena više godina kasnije. Takodjer se ne vidi i treća hala na trećoj lokaciji, gde su se proizvodile pile po licenci Husqvarna. Ovu proizvodnju je onda kupila Husqvarna i nakon kraće vreme zatvorila ju.
5. JBT otvara fabriku




* DSC03617.JPG (237.61 KB, 960x1280 - viewed 310 times.)

* DSC03615.JPG (254.23 KB, 1280x960 - viewed 521 times.)

* DSC03616.JPG (222.66 KB, 960x1280 - viewed 314 times.)

* DSC03578.JPG (345.82 KB, 1280x960 - viewed 361 times.)

* DSC03579.JPG (248.97 KB, 960x1280 - viewed 373 times.)
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #3 on: November 29, 2014, 08:46:41 pm »

Inštitut Tomosa. Nekad je imao vlastitu kapiju osim glavne na ulazu u fabriku i nije mogao svaki tek tako ulaziti. U laboratorijama ispitivali su se novi, prototipni proizvodi a i provjeravalo već serijske proizvode, u Razvoju se radilo na novim modelima ili poboljšavalo postoječe a posebna priča je oko trkačkih modela, dok je to postojalo - na žalost posle divnih godina u trkama i EU šampionu 50cc, završilo je to odavno, neki drugi put više o tome. Samo kao jedan primjer sad, imali su motor za utrke sa klipom bez klipnih obruča, oko šatora na utrki u Nemačkoj vrtili su se Japanci, koje je interesiralo kakav je to motor.
    Inštitut je bio potpuno opremljen sa svim potrebnim ispitivnim stanicama i opremom kao što treba motorna proizvodnja da ima. Osim razvoja to je neobhodno i zbog homologiranja proizvoda, t.j. da zadovoljavaju medjunarodne ECE propise (danas u EU su to EEC smjernice) a i specifične propise posamičnih zemalja - tako su recimo Austrija i Švica već pre dugo godina imali mnogo niže dozvoljene granice emisije izduvnih gasova, pa je tako bilo neobhodno konstrukciono riješenje ugradnja oksidacionog katalizatora u izduvni sistem dvotaktnog motora.

   Gornja slika: najveći dio laboratorija ispitivanja motora bio je smješten na levoj strani po slici, u onoj nizki zgradi. Ovde je snimljena i donja slika testiranja automobila. Tu su se ispitivale i pumpe (stabilni motori) i vanbrodski motori. A testi su se izvajali sa tvorničkim vozačima i na cestama. U pozadini iznad ove nizke zgrade je tvornička pista, koja ide za zgradom još malo u desno, gdje je manji zavoj pa onda ide dalje veći dio piste prema levoj strani ove slike, gde ima veći zavoj (već radijus). Oba zavoja imata jaki naklon, tako da je moguće postizati visoke brzine. Desno od ove nizke zgrade bilo je je još mnogo raznih prostorija i kancelarija tehničara, inženjera: mehanička radiona, prototipna i modelarska radiona, razne prostorije sa opremom za mehaničko ispitivanje materiala (negde nakon stečaja ako ne prije testiranje materiala nije više postojalo), kemički laboratorij, idr. U zadnjim godinama (negde posle 2000 ili prije) su sve službe boravile u ovoj zgradi, inače prije je to bio Inštitut a upravna zgrada u obliki krsta bele boje se vidi na sliki DSC03578 (iznad Tita kod otvaranja 1959). Upravna zgrada je bila kasnije rušena i na njezinom mjestu je sad nova Srednja tehnička škola, kovinarske struke a pored nje, na nekadašnjem velikom Tomosovem parkiralištu za radnike, stoji već više od 15 godina hipermarket Mercator.

   Na drugoj slici je testiranje auta Citroen Ami, u donjem dijelu slike je prvi analizator emisije izduvnih gasova marke SCOTT, koji je kasnije bio zamijenjen modernijim japanskim HORIBA, kakve je imao i Nemački Audi Gmbh, s tom  razlikom, da je Tomos imao jednoga, a Audi više od 10 komada.


* Tomos Inštitut.JPG (147.83 KB, 1258x402 - viewed 372 times.)

* Inštitut ispitivni laboratorij.JPG (329.89 KB, 1200x1600 - viewed 262 times.)

* inštitut i računski centar.JPG (254.92 KB, 827x1580 - viewed 343 times.)
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #4 on: November 29, 2014, 09:38:21 pm »

Početki i ekspanzija na medjunarodno tržište.


* rani period proizvodnje.JPG (340.58 KB, 1200x1600 - viewed 399 times.)

* prevoz radnika prvih godina.JPG (244.95 KB, 1064x900 - viewed 263 times.)

* učiona u fabriki prvih godina.JPG (348.81 KB, 1600x1200 - viewed 383 times.)

* u izvoz - OM sa volanom na desnoj.JPG (344.66 KB, 1600x1200 - viewed 349 times.)

* Izvoz preko Luke Koper.JPG (355.61 KB, 1600x1200 - viewed 496 times.)
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #5 on: November 30, 2014, 03:07:06 pm »

Fabrike po svijetu, TOZD Partizan Subotica za proizvodnju bicikla, strani kupci sa Finske,  defile za 1. maj 1960 u Ljubljani:


* Tomos Ghana.JPG (359.2 KB, 1300x1175 - viewed 415 times.)

* Tomos NL.JPG (292.5 KB, 1178x918 - viewed 351 times.)

* OUR Partizan Subotica.JPG (374.08 KB, 1280x960 - viewed 245 times.)

* dileri iz Finske.JPG (266.26 KB, 1362x1045 - viewed 291 times.)

* Defile 1-maj 1960 Ljublajana-Tomos.jpg (521.6 KB, 1559x990 - viewed 291 times.)
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #6 on: November 30, 2014, 03:13:52 pm »

Usporedno sa mopedima i većim motociklima Puch, te skuterima u prvom obdoblju sklapalo se i tricikle. Herkul 1959, Ape car (Piaggio) 1974. I automobili Citroen, došao je i Tito, da ih vidi. Navodno je bio zadivljen nad jednostavnostjo i funkcionalnostjo malog 2CV ali vox populi u Kopru kaže, da mu se zaista svidjalo nešto drugo:  Citroen DS (žaba).


* tricikli 1959 do 1974.JPG (225.65 KB, 780x1866 - viewed 444 times.)

* Tomos- Citroen.JPG (335.5 KB, 1200x1600 - viewed 683 times.)

* JBT došao da vidi spačka.jpg (40.9 KB, 645x480 - viewed 340 times.)

* JBT razgledava 2CV-1959.jpg (42.75 KB, 645x480 - viewed 240 times.)

* I Naser gleda spačka.jpg (34.74 KB, 624x480 - viewed 234 times.)
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #7 on: November 30, 2014, 03:38:27 pm »

Kasnije je ustanovljena firma CIMOS, koja je preuzela saradnju sa Citroenom.
   Na predzadnjoj sliki je Citroen Geri (varianta Dyane) u radnom elementu - ribar natovara kašete sardela. Ovo je snimljeno 1982 u Izoli, u mandraču je još dio nekad velike Delamarisove flote starih ribarica. Nakon par godina od ove slike, ove drvene ribarice polako su nestajale, prodate privatnicima ili možda neke i razhodovane. 1982 stigle su 2 velike ribarice Droga I i II iz bdg u Anconi (IT), te više plastičkih ribarica iz bdg. Vela Luka, Korčula. Od ovih drvenih još danas postoje u Izoli dve, Jež i Zlatoperka, malo za ribolov u zimi i malo za piknike s turistima u ljeto.

Na zadnjoj sliki slavlje Tomosovih ljudi sa razbijanjem šampanjca uz vagon, kad su stigli prvi dijelovi iz Francuske za sklapanje Citroena u Kopru.


* tito-spacek-tomos.jpg (335.57 KB, 1107x1056 - viewed 286 times.)

* Servis BG.jpg (89.2 KB, 600x611 - viewed 455 times.)

* Cimos Citroen Geri-1982.jpg (281.82 KB, 721x1024 - viewed 255 times.)

* prve komponente za Citroen i šampanjac.JPG (245.36 KB, 960x1147 - viewed 296 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #8 on: November 30, 2014, 03:48:59 pm »

Zna li netko gdje su se radile "ponice", one bicikle sta su se mogle sklopiti i kocilo se zadnjim kolom preko pedala?

poz.
Logged
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 814


Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.


« Reply #9 on: November 30, 2014, 03:53:16 pm »

Ako se ne varam Rog Ljubljana.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #10 on: November 30, 2014, 04:32:03 pm »

Je to je to zaboravio, imao sam je davno ali kao i puno toga ...

Tovarna Rog

poz.
Logged
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 208



« Reply #11 on: November 30, 2014, 08:45:33 pm »

Radio ih je i UNIS Sarajevo, ja sam imao UNIS-ov, a sestra Rogov bicikl.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #12 on: December 01, 2014, 06:15:12 am »

Je to je to zaboravio, imao sam je davno ali kao i puno toga ...

Tovarna Rog

poz.

Na slici "lokacija tvornice Rog" je sada tzv. "Kulturni centar - urbana kultura....". Na toj slici se vidi i zgrada u kojoj stanujem  Smiley.
Logged
motorista 57 klasa
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 074


Да ли ћемо још коме сметати зато што смо своји?


« Reply #13 on: December 01, 2014, 07:29:40 am »

Sada nažalost imamo ovo:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Nova.jpg (79.29 KB, 876x569 - viewed 745 times.)
Logged
motorista 57 klasa
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 074


Да ли ћемо још коме сметати зато што смо своји?


« Reply #14 on: May 04, 2015, 10:03:09 am »

Je li nakon 35 godina došlo vrijeme za realnu i objektivnu ocjenu?
Svakako krajnje je vreme da ljudi progledaju i shvate u kakvoj su državi živeli i koliko su uznapredovali uz novi
svetski poredak.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ja nisam Jugonostalgičar samo brojim pare koje su se okretale:

SFRJ dužna : 13,000,000,000,00 $
Države nastale iz SFRJ dužne ukupno > 130,000,000,000,00 $

U vreme SFRJ nismo imali slobodu govora ili bolje bila su ograničena ljudska prava, zato sam moj SFRJ pasoš prodao,
kao 17-to godišnjak u Trstu, za 7,500,00 $ jer sticajem okolnosti i zahvaljujući  Titu diktatoru i okolnostima u svetskoj
geopolitici ja sam mogao da putujem po belom svetu sa svojim đačkim i studentskim džeparcem. Nisam smeo da kažem
ništa protiv Tita i partije ali sam imao besplatno školovanje, stanovanje i uglavnom izvesno zaposlenje. Postojali su zatvori
za političke protivnike ali i za lopove i kriminalce bez obzira koliko se visoko nalazili u društvenoj hijerarhiji.

Sad mogu da je..m majku na glas predesedniku države, predsedniku vlade, svim ministrima i svim poslanicima i da kažem da su svi
iz vlasti i sa one strane šaltera lopovi i neću ići u zatvor, ali ću i dalje knjige za moju decu platiti oko 200 eur po kompletu za  VIII i VI
razred osnovne škole.

Moja deca će završiti osnovno obrazovanje a neće znati za Prešerna, Krležu, Kočića, Kostu Racina i mnoge one
čije smo stihove recitovali i one čije smo citate izgovarali učeći se životu.
Možda će završiti i još poneku školu ali će posao vrlo teško i radiće za mrvice da bi preživeli.

U pavu si @crni metku, vreme je za objektivnu ocenu, hajde molim te, obzirom da mi se čini da si spreman da je ti daš,
napiši i prosvetli nas koji još živimo u prošlosti.


* Stara.jpg (98.53 KB, 876x646 - viewed 427 times.)

* Nova.jpg (79.29 KB, 876x569 - viewed 613 times.)
« Last Edit: May 04, 2015, 10:18:15 am by motorista 57 klasa » Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 21   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.