PALUBA
March 28, 2024, 10:22:38 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 [16] 17 18 19 20 21   Go Down
  Print  
Author Topic: Firme, fabrike i privredni razvoj SFRJ  (Read 113340 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #225 on: November 20, 2020, 12:32:19 pm »



Quote
Poslednji film snimljen o Elektronskoj industriji u Nišu. Film je bio emitovan na programu Eksperimentalne televizije Niš 30.05.1986. godine. Program Eksperimentalne Televizija Niš bio  je emitovan  u maju i oktobru mesecu 1986. godine. Organizatori programa bili su: JNA, Ei ERC, Ei SE, Elektronska industrija Niš, Škola za TV produkciju Jugoslovenskog instituta za Novinarstvo iz Beograda, Srbija turist, Dom omladine Josip Kolumbo  i redakcije medija: Ei novina, Narodnih novina, Večernjih novosti, Radio Niša, dopisništva Radio Beograda i dopisništva Politike.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #226 on: November 20, 2020, 12:36:01 pm »



Gorenje BIRA iz Bihaća, promotivni film iz 1988. godine uz naraciju Olivera Mlakara.






Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #227 on: November 20, 2020, 05:39:21 pm »


.....У СФРЈ ..... Када једном запослиш радника, ниси могао да га отпустиш,......... у случају да за њега више нема посла

  Ako firma nije išla u stečaj, ne znam. Dali je postojao tehnološki višak u SFRJ (možda pod drugačijim nazivom, izraz "teh. višak" se upotrebljivao posle SFRJ)  ?

Ali kad je Tomosu "zapelo" 1990 i otišao je u stečaj, većina ljudi je bila otpuštena, baš zbog toga jer nije bilo više posla za njih. Manjina radnika je ostala na poslu, Tomos nije išao u likvidaciju kao se to dogodilo tek nedavno (a ne bi se, ako bi imao pravog vlasnika, jer interes u svijetu za njihove mopede je bio dosta značajni,  čak je bio veći nego prije).

Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #228 on: November 20, 2020, 05:43:29 pm »

Nisam znao, da je Gorenje imalo fabriku u Bihaću. Šta je danas tamo (ili jednostavno ništa ?)  ?   Matička firma u SLO je sada Kineska (Hisens), dok je njihova nekadašnja tvornica mali kućnih aparata (mikseri idr.) u Njemačkoj vlasti - Bosch. Imaju trenutno 40% više posla nego prošle godine, corona njih nije udesila, imaju narudžba nevidjeno.
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #229 on: November 20, 2020, 06:28:07 pm »

DOC Research Institute:  The rise and fall of market socialism in Yugoslavia.  27 Mar 2018

Članak je dugački, a ovdje ču navesti samo donje dijelove iz njega. Ono o čemu sam ranije govorio: dobre godine, uspon posle WW2 i prosperitet, pa preokret i propad ekonomskog sistema u 80-im godinama.

Uvodni dio:
This paper is dedicated to the Socialist Federal Republic of Yugoslavia (SFR Yugoslavia, hereafter Yugoslavia),[2] a country that was known for its unique system of ‘market socialism’.
Despite retaining a communist one-party political regime throughout its existence (1945 – 1991), Yugoslavia was the first socialist country to attempt far-reaching economic reforms. Because of its early start and frequency of systemic changes, it was considered the most reformed socialist economy. For over forty years, Yugoslavia has tried to develop its own model of socialism based on workers’ self-management, ample decentralisation, social ownership and increasing reliance on the market mechanism. The continuous experiments with economic reforms produced an economic system with specific characteristics based on a combination of socialist, self-managed and market features, facilitated by the country’s international relations
--------------------------
Uspon i pad:
Throughout its post-Second World War development, Yugoslavia implemented an ambitious economic growth strategy which, as in other socialist countries, was based on high investment rates that until the 1980s remained remarkable – on average, 32% in 1961-70 and 33% in 1971-80. During the first three decades, the strategy produced impressive results in terms of rapid economic development: The Yugoslav economy registered very high rates of output growth and even higher rates of industrial output growth, which permitted a continuous increase in living standards. Yugoslav GDP growth averaged around 6% during the period between the start of reforms in 1952 and the late 1970s, higher than in the Soviet Union or in the capitalist market economies of Western Europe (Estrin and Uvalić, 2008, p. 666).

Despite the slowdown in the mid-1960s, growth rates still remained close to 6% during the 1966-1979 period. Yugoslavia registered a remarkable increase in Gross Domestic Product (GDP) per capita, from 1947 to 1981 by more than five times, entering a period of stagnation only in the 1980s (followed by an extreme fall registered during the years of its break-up; see Figure 1). [15]

Figure 1. Trends in GDP per capita (US$, PPP) in SFR Yugoslavia/successor states, 1947 – 1993

Figure 2 GDP per capita in 1989 (in US$, PPP) in Yugoslavia and its republics














* Figure 1 - BDP 1947 - 1993.png (75.98 KB, 1452x850 - viewed 8 times.)

* Figure 2 -BDP REPUBLIKE SFRJ 1989.png (102.53 KB, 1388x810 - viewed 8 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #230 on: November 23, 2020, 11:54:19 am »





Proizvodnja traktora u Industriji Motora Rakovica - IMR



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Industrija Motora Rakovica.jpg (1209.64 KB, 2951x2195 - viewed 17 times.)
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #231 on: November 23, 2020, 11:59:11 am »

Nikad nisam vidio IMT sa novim gumama Tongue
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #232 on: November 24, 2020, 10:20:21 pm »

Ovo su Rakovice, a ne IMT. Tako da izgleda nemaš sreće sa novim gumama na IMT.

Zanimljivo da su automobili, kamioni, traktori, kombajni, koji su kod nas proizvođeni po licenci. Ni jedne orginalne konstrukcije za 45 godina!
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #233 on: November 26, 2020, 07:57:03 pm »

Ovo su Rakovice, a ne IMT. Tako da izgleda nemaš sreće sa novim gumama na IMT.

Zanimljivo da su automobili, kamioni, traktori, kombajni, koji su kod nas proizvođeni po licenci. Ni jedne orginalne konstrukcije za 45 godina!

 Dali su IMR i IMT imali svaki svoje - različite traktore ?

Licenca se verovatno više isplatila. I sigurno je jednostavnije uz "tudju podršku". Vlastiti razvoj novog vozila skup je i složen projekt. Mišljenja sam, da nije bilo pogrešno raditi vozila po licenci. Ako usporedimo Jugu sa zemljama istočnog bloka, definitivno je kod nas bila znatno bolja slika proizvodnje automobila ili zastupanja na bazi saradnje (IDA - Opel i Renualt, Citroen, VW  za modele koji se nisu proizvodili u YU. Jedini problem su bile visoke carine za ove modele i kupovanje u kombinaciji DM + DIN). Mada je istina,  da su se predugo proizvodila neka zastjarela vozila (Z 101 / 128,  Z750, FAP npr.) , koja bi trebala dobiti noviju zamjenu, ali dok su i originali bili u proizvodnji, OK.
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #234 on: November 28, 2020, 11:57:41 pm »

Da, IMT i IMR su proizvodili različite traktore. Prvi IMT po Fergusonovoj licenci, crvene boje, Drugi Rakovica po licenci Landinija, svijetloplave boje.
Motori su bili isti i proizvodio ih je IMR.
IMR je proizvodio motore i za popularne tamiće. I Štore je na svojim kasnijim serijama traktora ugrađivao IMR motore umjesto orginalnih fijatovih.
Logged
torpedo011
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 222


« Reply #235 on: November 29, 2020, 12:38:11 am »

Ovo su Rakovice, a ne IMT. Tako da izgleda nemaš sreće sa novim gumama na IMT.

Zanimljivo da su automobili, kamioni, traktori, kombajni, koji su kod nas proizvođeni po licenci. Ni jedne orginalne konstrukcije za 45 godina!

 Dali su IMR i IMT imali svaki svoje - različite traktore ?

Licenca se verovatno više isplatila. I sigurno je jednostavnije uz "tudju podršku". Vlastiti razvoj novog vozila skup je i složen projekt. Mišljenja sam, da nije bilo pogrešno raditi vozila po licenci. Ako usporedimo Jugu sa zemljama istočnog bloka, definitivno je kod nas bila znatno bolja slika proizvodnje automobila ili zastupanja na bazi saradnje (IDA - Opel i Renualt, Citroen, VW  za modele koji se nisu proizvodili u YU. Jedini problem su bile visoke carine za ove modele i kupovanje u kombinaciji DM + DIN). Mada je istina,  da su se predugo proizvodila neka zastjarela vozila (Z 101 / 128,  Z750, FAP npr.) , koja bi trebala dobiti noviju zamjenu, ali dok su i originali bili u proizvodnji, OK.

Није тачно да је наша производња била боља. Узмите само Шкоду као пример. Они су сами правили све за своје аутомобиле - мотор, мењач, шасију, електрику. Шта смо ми радили? Све лиценца - или склапање или производња. Мало шта је био производ домаће памети и оригинална замисао. То је велика разлика у односу на Шкоду, Вартбург, Трабант, ИФУ и произвођаче из СССР-а који су самостално радили (ВАЗ је по лиценци из Италије уз модификације).

Погледајте наша теретна возила и аутобусе - све лиценца. ФАП - Заурер и Мерцедес. ТАМ - Магирус Дојц. САНОС - Мерцедес. Додуше, радили смо своје каросерије које су код неких модела биле оригиналне. То признајем и подржавам. ТАМ 110 је лиценца Магирусовог камиона. Исто као и 4500 и 5000. За то време ТАТРА, Шкода, КАМАЗ, КрАЗ, Урал, МАЗ, ЛАЗ, ПАЗ, БелАЗ и др. произвођачи праве оригиналне моделе.

Не можемо да подцењујемо производњу у другим комунистичким земљама јер су они по разним показатељима били испред нас на овом пољу. То што су они имали и како су радили, ми нисмо никада досегли.
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #236 on: November 29, 2020, 10:36:55 am »

Bolje ono što smo mi radili po licenci, nego ono što su u istočnim zemljama proizvodili bez licence.  Škoda, Trabant, Wartburg, FSO (125PZ je na lošem podvozju Fiata 1300), šta ima veze aku su vlastiti razvoj, jer su tehnički loši auti. Dok smo mi radili znatno naprednije zapadne automobile, Golf npr. Pa Citroen, Renault, Opel...
Čak i 101 i Yugo su unatoč lošom kvalitetom izrade i zastarjelosti napram zapadnim automobilima bolji nego većine istočnih modela. Osim Lada je bila nešto od auta (a ona bazira takodjer na Fiat licenci).  Dacia u ono vrijeme (licenčni R12) npr. je bila jako nepouzdan, loše izradjen auto. Trabant je užas (vozio ga prošle godine), a kažu da je Yugo "the worst cars in history" - to zbog "posla stoljeća", koji je neslavno propao uz lošu pouzdanost izrade CZ. Trabant jeste jednostavan za održavanje i pouzdan ali napram Yugu je vožnja u njemu mnogo lošija. Wartburg može biti prostran i komforan (meko vješanje) ali je vožnja npr. neprecizna, auto loše slijedi komande vozača, ide nekako malo po svoje (test u auto reviji). Volga GAZ-24, auto od 2 tone, bubanj kočnice sprijeda i pozadi. Auto revija:  auto kojeg je teško ubrzat ali još teže zaustavit. Itd.

Da li ste znali da je bivša Jugoslavija zauzimala značajno mjesto u proizvodnji automobila u ovom dijelu Evrope?
Od čuvenog Fiće, preko NSU Princa, Austin Minija, Volkswagen Bube, Renaulta 4, Citroena Dijana, Opela IDA, pa sve do Volkswagen Golfa, SFRJ se mogla pohvaliti značajnom produkcijom i prodajom automobila i razvojem jedne od tehnološki najrazvijenijih industrija, orijentisane na veliko tržište od više od 20 miliona ljudi :

http://ba.n1info.com/Auto/a74796/Proizvodnja-automobila-u-bivsoj-Jugoslaviji.html
Logged
torpedo011
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 222


« Reply #237 on: November 29, 2020, 03:51:33 pm »

Ја не видим како су шкода или татра лошији аутомобили од наших. Шкода је самостално правила моторе за своја кола. Ми смо самостално једино успели да направимо мотор за ИМР Тару, док је све остало било преко лиценце. Они су развијали нове моторе од 1945 до 1989. Тад су их Немци преузели и све им то укинули.

Ја не желим да омаловажавам никога, али ми имамо страшно прецењено мишљење о себи.
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #238 on: November 29, 2020, 08:05:02 pm »


 Na TČ I Rč . Pomoćni motori IMR 034 - 036 Na R- Top Famosi .Nisu bili nešto naročito ? Radio sam na njima . Pouzdani . Možda ima nekih koji znaju više o tome - njima. . Za mene su bili dobri .

 s poštovanjem
Logged
dark-bullet
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 532



« Reply #239 on: November 30, 2020, 06:58:50 pm »

Ne radi se toliko o kupovini licence koliko o tome da Jugoslavija izgleda, iako država sa 20 miliona stanovnika, za ključne i strateške proizvode (traktori za obradu zemlje, kamioni za transport, kako civilni tako i vojni) nije imala vlastiti razvoj, a jedino vlastiti razvoj, te vlastita licenca garantuje nastup na svetskom tržištu sa vlastitim proizvodom.
Logged
Pages:  1 ... 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 [16] 17 18 19 20 21   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 23 queries.