PALUBA
March 28, 2024, 08:25:33 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 [18] 19 20 21   Go Down
  Print  
Author Topic: Firme, fabrike i privredni razvoj SFRJ  (Read 113392 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #255 on: December 02, 2020, 02:07:18 pm »


   Nisu bili sklapani samo od uvezenih dijelova. Može se reći da je to bila dobra strana automobilskog posla u SFRJ. Bilo je dosta kooperanata, mnogo ljudi je imalo posao i "dobre pare su se vrtile" u tom poslu. Saturnus  je proizvodio svjetla (npr. prednja svjetla za Golfa iz TAS-a), Lipik stakla (takodjer na Golfu), Iskra avtoelektrika,  Bosna sviječice... IDA Kikinda je proizvodila dijelove za Opel i na toj osnovi se uvozilo Opel automobile iz Njemačke i tretirali su se domaćim prozvodom.


Za Golfa sam znao, za ostale nisam.

Kooperativa u proizvodnji automobila je bila razumna odluka. Angažuju se vlastiti proizvodni kapaciteti i uvijek u proizvodnji imate aktuelne modele. A ne Zastavu 101, čija konstrukcija je bila stara pola vijeka, kada je prekinuta proizvodnja.
Logged
dark-bullet
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 532



« Reply #256 on: December 02, 2020, 02:23:24 pm »


 Да ли неко заиста мисли да Совјети нису могли да направе боље аутомобиле, у време када су радили на свемирској станици ”Мир”? Или су им путнички аутомобили били задња рупа на свирали?


To im je i bila greška.
Zapostavljali su proizvode koje običnom čovjeku život čine lakšim.
Većina ljudi ne živi u svemiru. I njima su važniji kućanski aparati, automobili i sl.., nego svemirske stanice.

Истина је вероватно негде између. У позадини сталног усавршавања робе широке потрошње је потреба да се продају нови производи, потреба да се направи профит. Понекад је то мотивисано притиском конкуренције на слободном тржишту, а понекад једноставно потребом да се купци убеде да замене производе које користе.

Постоје ствари које су изнад тога, постоје стратешки интереси неког друштва. Да није било тако, никада Американци не би слетели на Месец, никада на крају крајева не би имали интернет. 

U pravu si za profit proizvođača.
Ali ne zaboravi i prednosti koje donose usavršeni proizvodi.

Mada ako poredimo nivo roba široke potrošnje u SFRJ (SSSR) i na zapadu, zapad je bio daleko ispred i po kvalitetu i po količini u odnosu na broj stanovnika.

PS

Slažem se sa tvojim stavovima o prednostima licencne proizvodnje, kao i potrebi da država finansira napredne, (trenutno) neprofitabilne tehnologije.

Prednost licencne proizvodnje se vidi jedino u Kini. Proizvodili su (i još uvijek proizvode) po stranim licencama, ali uz to jako mnogo ulažu i obrazovanje i tehnologiju, pa sve više nastupaju na svjetskim (i vlastitom) tržištima sa vlastitim proizvodima. Kinezi su licence pametno iskoristili, u Jugoslaviji je išlo, što se kaže, iz ruke u usta, sve se odmah potrošilo i pojelo, primjera je milion. Čak je i slovenačka Iskra Delta bila i pala na istom ispitu. Pre toga Hrvatski Ivel koji je proizvodio Apple kompatibilna računala. Hrvatska firma Nikola Tesla (tada), proizvodila AXE-10 centrale po Ericssonovim nacrtima, ali je firmu od propasti spasilo jedino što ih je Ericsson na kraju i preuzeo, pa su sada dio veće obitelji.
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #257 on: December 02, 2020, 02:25:48 pm »


   Nisu bili sklapani samo od uvezenih dijelova. Može se reći da je to bila dobra strana automobilskog posla u SFRJ. Bilo je dosta kooperanata, mnogo ljudi je imalo posao i "dobre pare su se vrtile" u tom poslu. Saturnus  je proizvodio svjetla (npr. prednja svjetla za Golfa iz TAS-a), Lipik stakla (takodjer na Golfu), Iskra avtoelektrika,  Bosna sviječice... IDA Kikinda je proizvodila dijelove za Opel i na toj osnovi se uvozilo Opel automobile iz Njemačke i tretirali su se domaćim prozvodom.


Za Golfa sam znao, za ostale nisam.

Kooperativa u proizvodnji automobila je bila razumna odluka. Angažuju se vlastiti proizvodni kapaciteti i uvijek u proizvodnji imate aktuelne modele. A ne Zastavu 101, čija konstrukcija je bila stara pola vijeka, kada je prekinuta proizvodnja.

  Ovo ti je sve za 10 (najviša ocjena na fakultetu :-)  ), osim za 101 treba dopuniti.  Istina je, da se stojadin proizvodio predugo, kad je već odavno bio prevazidjen. Ali prvih nekoliko godina nakon početka proizvodnje je bio sasvim savremen automobil (čitaj dole !). Godine 1968 izlazi Fiat 128, koji godinu dana kasnije postane auto godine, zbog suvremene, napredne konstrukcije.  A 101 je Jugoslovenski 128 (da se tako izrazim). I izvozila je CZ stojadina u 22 država.

Izvlačim iz teksta na donjem linku:

 Ni skrivnost, da je Stoenka izdelana na osnovi Fiata 128, ki je luč sveta ugledal v letu 1968. Dragi moji, Fiat je bil takrat vizionar na področju avtomobilizma, ki je za kratek čas po številu izdelanih avtomobilov premagal celo nemški Volkswagen. Prav Fiat 128 na nek način velja za utemeljitelja zasnove modernega avtomobila, kakršnega poznamo danes. O revolucionarni inovaciji, ki jo s tem modelom uvedel Fiat, bomo več povedali ob kakšni drugi priložnosti, pomembno pa je, da veste, da je bila Stoenka leta 1971 ob prihodu na trg, vsaj kar se tiče zasnove, zelo moderen avtomobil. Tudi z vidika motorja, saj je imela tako kot Fiat 128 motor z odmično gredjo v aluminijasti glavi. Ta posebnost je takrat veljala za zelo napredno rešitev, večina evropskih proizvajalcev pa je v tem razredu tako krmiljenje ventilov uvedla šele v začetku 80-ih let. Tako je Fiat 128 dve leti po svoji lastni predstavitvi postal mlad in ugleden oče jugoslovanske Stoenke.

https://avto-magazin.metropolitan.si/novice/obujamo-spomine-zastava-101-ali-kakrsna-placa-taksna-vrata-na-nasih-cestah-le-se-125-stoenk/

 
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #258 on: December 02, 2020, 02:28:59 pm »

Iskra Delta je posebna priča....

https://val202.rtvslo.si/2016/02/frekvenca-x-27/
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #259 on: December 02, 2020, 03:41:36 pm »

Ја не видим како су шкода или татра лошији аутомобили од наших. Шкода је самостално правила моторе за своја кола………
Ponavljam (copy-paste): Bolje ono što smo mi radili po licenci, nego ono što su u istočnim zemljama proizvodili bez licence.  Škoda, Trabant, Wartburg, FSO (125PZ je na lošem podvozju Fiata 1300), šta ima veze aku su vlastiti razvoj, jer su tehnički loši auti. Dok smo mi radili znatno naprednije zapadne automobile, Golf npr. Pa Citroen, Renault, Opel...
-------------------------------------
    Nije da hoću podcenjivat Češke inženjere. Ali govorim o produktu i njegovim karakteristikama, na kraju je za kupca to najbitnije. Kakvu prednost ima za kupca činjenica, da su Škodini modeli vlastiti razvoj, u usporedbi s tome, da su (zapadni !) automobili proizvedeni u SFRJ bili licenčni ? Nikakvu !  Jer su naši licenčni Citroeni, Renault, Opel idr. bili tehničko mnogo bolji (i komforniji, i boljih performansi , i pouzdaniji….) od onoga što se u isto doba proizvodilo na istoku. Čak je i Z 101 bolji auto od svih Škoda modela prije Favorita (čitaj moj post gore o 101).
   Kad je Škoda napravila svoj zadnji novi model (prije ih je VW preuzeo) i prvi sa modernijom konstrukcijom (motor sprijeda), kojeg su im zapadni stručnjaki pomogli razviti - Favorit, u Sarajevu se za Jugoslovene proizvodio licenčni i mnogo bolji Golf 2.  Auto koji je svim ostalim uzor u toj klasi. Pored toga je »dvica«  bila stvarno vrhunsko projektiran automobil (vrhunska antikorozijska zaštita,  5. ili 6. mjesto u top ten statistici pouzdanosti po Njemački analizi za stanje u 2018 (uključno nove modele svih maraka do 2018 ! )   ).   Stoga ih je i danas posle 30 godina toliko u poprilično dobrom stanju na cestama.  I bilo je 1991 sve spremno za proširenje pogona u TAS-u i proizvodnju Golfa 3 (vidi sliku dole) ali znamo svi zašto nismo dočekali »trice«… Hoću reći, dok su Čehi vozili Škode, koje nisu parirale nivou zapadnih automobila, u SFRJ imali smo mogućnost voziti tehnički napredne, jednake automobile zapadnog porekla kao zapadna EU ;  ono šta je Njemac vozio, vozio je i Jugosloven, dok je u zemljama Varšavskog pakta to bilo skoro nemoguće. Tako da molim nemojte usporedjivat  /zapadne + zapadno licenčne proizvode SFRJ/  i istočne automobile i uopšte stanje u SFRJ i tim zemljama.
   Sledeći put ću nešto napisat o Volgi (GAZ), dat ću i fotografije , pošto je pomenuta gore. Bio sam u muzeju na otoku Rügen (ex DDR). Svi koji ne poznaju diskrepanciju izmedju istočnih i zapadnih automobila, tamo bi im bilo jasno, ako bi uz izložene eksponate i čitali šta piše o tim automobilima. A in ne treba ići tamo, dovoljno je pratiti automobilizam, čitati testove i analize na tom području, nadje se dosta toga na webu.


* Tomos-Citroen.jpg (118.87 KB, 731x960 - viewed 3 times.)

* IDA-Opel.jpg (457.17 KB, 1200x1011 - viewed 1 times.)

* IDA Kikinda 80-ih.jpg (224.92 KB, 2048x1370 - viewed 1 times.)

* TAS Golf 3 - 1991.jpg (544.36 KB, 1366x2139 - viewed 5 times.)

* Škoda Schwerin oldtimer skup 07-2020.jpg (543.1 KB, 1176x882 - viewed 2 times.)
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #260 on: December 02, 2020, 03:45:09 pm »


….. ми имамо страшно прецењено мишљење о себи.
   Meni se čini više puta baš suprotno. Na ovim prostorima je bilo dosta znanja, stručnjaka i tehnološke sposobnosti (čitaj i post od Božota 1.10.2020, strana 14 ovog topika).  I danas smo u nekim segmentima u svjetskom vrhu. Npr. u SLO je jedna firma, zaboravio sam ime, proizvodi produkte za aerospace industriju. A nije jedina i ne samo u SLO. Na sve ovo možemo bit ponosni a ne da pričamo samo kako smo radili po licenci umesto vlastitog razvoja, kako je YU ekonomija propala isl.

Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #261 on: December 06, 2020, 11:44:50 am »

Nekoliko mojih zapažanja po pitanju automobila:
1.)Zastava je bila najveći proizvođač, pa TAS...;
2.)Sedamdesetih i početkom osamdesetih francuski i italijanski automobili su imali problem sa korozijom, "glegaš kako hrđaju";
3.)Osamdesetih Opel i Ford su imali problema sa korozijom;
4.)Kada je poslije rata krenuo masovan uvoz automobila u Republiku Srpsku, njemački Golf II je bio daleko cjenjeniji i skuplji od TAS-ovog;
5.)S obzirom na neotpornost na koroziju, upitno je koliko su automobili:Zastava, IDA-Opel i IMV-Reno bili bolji od Škoda i Lada, o Tatrama i Volgama i da i ne pričamo.
Po pitanju antikorozivne zaštite TAS je znatno otskakao od svih domaćih proizvođača.
Istina neki Cirtoeni si imali pocinčane šasije, ali na svim njihovim dijelovima je pisalo "Made in France". Tako da je upitno da li su proizvođeni ili samo sklapani u SFRJ.
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #262 on: December 06, 2020, 03:09:32 pm »

Nekoliko mojih zapažanja po pitanju automobila:
1.)Zastava je bila najveći proizvođač, pa TAS...;
2.)Sedamdesetih i početkom osamdesetih francuski i italijanski automobili su imali problem sa korozijom, "glegaš kako hrđaju";
3.)Osamdesetih Opel i Ford su imali problema sa korozijom;
4.)Kada je poslije rata krenuo masovan uvoz automobila u Republiku Srpsku, njemački Golf II je bio daleko cjenjeniji i skuplji od TAS-ovog;
5.)S obzirom na neotpornost na koroziju, upitno je koliko su automobili:Zastava, IDA-Opel i IMV-Reno bili bolji od Škoda i Lada, o Tatrama i Volgama i da i ne pričamo.
Po pitanju antikorozivne zaštite TAS je znatno otskakao od svih domaćih proizvođača.
Istina neki Cirtoeni si imali pocinčane šasije, ali na svim njihovim dijelovima je pisalo "Made in France". Tako da je upitno da li su proizvođeni ili samo sklapani u SFRJ.

 Do 80-ih nijedan proizvodjač nije imao ozbiljnu antikorozijsku zaštitu, uključno Mercedes. Ovaj zadnji, čak i modeli izradjeni posle 2000 imaju probleme sa korozijom. Npr. C-klasa, tip W203, koji se proizvodio 2000-2007 je poznat po koroziji, automobili su trunuli ko papir na kiši.  Jedan boljih po tom pitanju je u 80-im postao Audi. Golf 1 npr. još nije imao dobre antikor. zaštite.  Dok u projektiranju Golfa 2 je bila zahtjeva vrhunska zaštita i tako je stvarno i proizveden. Ove godine VW je otvorio arhiv za "dvicu", pa su novinari mogli ići pregledat konstrikcionu dokumentaciju Golfa II. Čitao sam tu reportažu u Auto Bild i nisam znao prije toga, da je tako dobro bio napravljen - novinari su napisali da je skoro do svakog šarafa bila dotjerana zaštita.
  Što se tiče tačke 5. ovo što si napisao je non sens, ko da je antikorozijska zaštita jedino mjerilo. Koliko je tehnički dobar automobil mjeri se po ponašanju u vožnji, tehničkim riješenjima, komforu, performansima... I tu su istočni automobili daleko izostajali za zapadnima. Pogotovo s vremenom sve više - dok je istok više manje vozio iste modele s minimalnim promjenama, zapad je brzo razvijao nove modele i tehnologije, pa je sve veća bila tehnička diskrepanca izmedju istoka i zapada.  Karikirano ti je to na donjoj sliki.


* east vs west.jpeg (508.17 KB, 1536x1536 - viewed 8 times.)
Logged
torpedo011
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 222


« Reply #263 on: December 06, 2020, 04:36:29 pm »

Једно питање: колико кошта БМВ серије 5 клотара по генерацијама са најслабијим мотором, а колико кошта ВАЗ 2105 или ВАЗ 2107?
Logged
torpedo011
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 222


« Reply #264 on: December 06, 2020, 04:56:19 pm »


….. ми имамо страшно прецењено мишљење о себи.
   Meni se čini više puta baš suprotno. Na ovim prostorima je bilo dosta znanja, stručnjaka i tehnološke sposobnosti (čitaj i post od Božota 1.10.2020, strana 14 ovog topika).  I danas smo u nekim segmentima u svjetskom vrhu. Npr. u SLO je jedna firma, zaboravio sam ime, proizvodi produkte za aerospace industriju. A nije jedina i ne samo u SLO. Na sve ovo možemo bit ponosni a ne da pričamo samo kako smo radili po licenci umesto vlastitog razvoja, kako je YU ekonomija propala isl.



Југословенска економија је пропала на крају и то је чињеница. Ми смо имали такав стандард какав смо имали захваљујући кредитима. ЧССР и ДДР, као и НР Пољска су биле испред нас по БДП-у и др. параметрима. СФРЈ се борила са Бугарском за позицију.

90% ствари што смо радили су биле нечија лиценца. Ове фабрике које ви сада наводите су добрим делом склапале аутомобиле. Где се производио мотор за опела? Где се производио мењач? Ко је радио осовине? Ко је правио електрику за та возила?

Прецењено је мишљење јер су ти други којима се ми смејемо радили и стварали више од нас. И не само то - имали су своје оригиналне идеје и замисли које су чак биле и спутаване са врха. У СФРЈ су ретки производи који су самостално осмишљени и произведени.

Да додам фирме на списак: Автомонтажа из Љубљане, ТАЗ Загреб, Автокатосерија Нови Сад (Необус).

Добро је то што смо имали привреду и производњу, али треба рећи и бити искрен, шта је то заправо било. Не можеш ти да се смејеш некоме и да кажеш да му производи ништа не ваљају, а ти сам без туђе издашне помоћи не можеш ништа.

Како је ТАМ почео? Добио све од ИМР-а, а ИМР добио из Чехословачке. ТАМ пионир је заправо Прага, али кога то занима? После тога су правили и аутобус на тој шасији као и још једно возило. Затим долазе Deutz и Iveco.

Где је ТАМ данас? Где је ФАП? Где је ИДА и сл?

Татра прави камионе и развија нова возила. Шкода је данас зависна од VW и нема више своје моторе и мењаче - није независна. 

Logged
torpedo011
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 222


« Reply #265 on: December 06, 2020, 04:59:38 pm »

Nekoliko mojih zapažanja po pitanju automobila:
1.)Zastava je bila najveći proizvođač, pa TAS...;
2.)Sedamdesetih i početkom osamdesetih francuski i italijanski automobili su imali problem sa korozijom, "glegaš kako hrđaju";
3.)Osamdesetih Opel i Ford su imali problema sa korozijom;
4.)Kada je poslije rata krenuo masovan uvoz automobila u Republiku Srpsku, njemački Golf II je bio daleko cjenjeniji i skuplji od TAS-ovog;
5.)S obzirom na neotpornost na koroziju, upitno je koliko su automobili:Zastava, IDA-Opel i IMV-Reno bili bolji od Škoda i Lada, o Tatrama i Volgama i da i ne pričamo.
Po pitanju antikorozivne zaštite TAS je znatno otskakao od svih domaćih proizvođača.
Istina neki Cirtoeni si imali pocinčane šasije, ali na svim njihovim dijelovima je pisalo "Made in France". Tako da je upitno da li su proizvođeni ili samo sklapani u SFRJ.

Немачки Голф је имао бољу опрему, боље моторе и више могућности од босанског. У Босни нису рађене све верзије.

Logged
dark-bullet
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 532



« Reply #266 on: December 06, 2020, 05:11:24 pm »

Češka Tatra je proizvodila originalne automobile i pre Drugog svetsko rata, štaviše, ono što je proslavilo Ferdinanda Porschea (VW Buba) je jednim delom kopija Tatre 97. Tatra je pre rata tužila VW, ali je napadom Nemačke na Češku ta tužba (kao i štošta drugo) ugušeno. Posle rata je VW ipak platio neku odštetu Tatri. Tatra je u mnogočemu bila napredna, pa je tako prva autom Tatra 600 (Tatraplan) uvela monokok dizajn (nosivu karoseriju) i slično. Tatra i danas proizvodi prejake kamione... Ništa od toga nije bilo niti blizu u SFRJ osim puno samohvale kako smo dobri, marljivi, pametni...
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #267 on: December 06, 2020, 05:59:18 pm »

Možda pričam Kineski ili Arapski, pa se me ne razumije o čemu govorim. Cijelo vreme govorim o tome, da smo proizvodili u SFRJ bolje (licenčne) automobile nego na istoku. To je činjenica, može se naći u raznim tekstovima o automobilizmu.  I govorio sam jedino o automobilima i to za vreme SFRJ. Ne o kamionima i autobusima, ne posle SFRJ i ne prije 2. sr. Samo period SFRJ. Jer se komentira sve popreko i radi usporedbe iz svih razdoblja. Tatra pre 2. sr nije isto kao Tatra posle 2. sr isto važi za Škodu. Jedno je Škoda pre 2. sr. , drugo je razdoblje za vreme komunizma (najlošiji automobili) i sasvim je druga priča sa Škodom posle preuzimanja od strane VW. Dao sam dio teksta od Automagazina o Z101 ali sve je uzalud... Fiat 128 auto godine, jedan tehničko najnaprednijih u ono vreme, a 101 je bio na istoj tehniki.  I još uvijek dalje se potencira, da je Škoda sama radila sve, da to, da ono....I, šta onda ?  Škoda nikad nije imala auto u ono vreme, koji se tehnički mogao usporediti ni sa 101, a kamoli zapadno - licenčnim kolima, koja su pravljena kod nas. To što smo pravili po licenci, a na istoku sami, ne znači za vlasnika vozila ama baš ništa, naprotiv  !  Jeste li vozili npr. Citroen GS (Cimos, Koper. YU), pa Škodu 100, 1001MB ili 105/120/...130 ?  Razlika ko dan i noć. Pa nadjite test na netu i usporedite i vidjte ćete. I to je najbitnije, jer su se zapadno licenčna kola mnogo bolje vozila nego istočna. Ali vidim, da nema smisla...... lijepo je rekao Bata Stojković u filmu "Balkanski špijun":  koja su to kola bolja od Moskviča ?  Samo da se on šalio, a neki stvarno misle da su dobra i da se mogu usporedjivat sa onom, što je zapad proizvodio. Ako se nekome svidja Moskvič, Trabant, Wartburg, Škoda (iz vremena ČSSR), Volga sve OK ali da su to dobri auti, to niko upoznat u automobilizam neće potvrdit. O Volgi ću napisat tekst (ne moje subjektivno mišljenje, nego činjenice) neki drugi put ali ne ovdje, jer veze nema sa firmama SFRJ, nego na topiku "Vesti iz sveta automobilizma".   
       Jedno hipotetičko pitanje:  da nije bilo Berlinskog zida, da bi bilo slobodno tržište kao je danas i da bi gradjani ČSSR, SSSR, DDR, PL itd. moglo slobodno birati automobile. Dali mislite , da bi sve one istočne fabrike opstale ?  Tko bi htio u 80-im kupiti Trabanta, W-353, Ladu (tehnika od Fiata 124 iz 1966-te), Moskviča isl ?  Odgovor vam je zapravo u padu Berlinskog zida. Svi ti modeli su brzo izgubili kupce i nemaju nasljednika. Iznimka je legendarna Lada Niva. Škoda bi išla u istoriju, da je nije preuzeo VW, isto tako Dacia, da je nije Renault uzeo. Moskvič, Volga, Trabant, Wartburg brzo su gubili kupce i nemaju nasljednika. Volga je pokušavala s novim modelima u 90-im ali nije išlo, pa su gasili proizvodnju automobila.
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #268 on: December 06, 2020, 06:04:04 pm »



...... ЧССР и ДДР, као и НР Пољска су биле испред нас по БДП-у и др. параметрима. СФРЈ се борила са Бугарском за позицију.  



  A kakav li je bio standard u SFRJ i tim istočnima zemljama ??  Zašto su se nam svi divili na istoku ?  Zašto su mi 1986 u Madžarskoj govorili kako smo mi za njih "Amerika". Zašto je prijatelj mog bratića plakao, kad se morao vratiti iz odmora kod nas u svoju ČSSR ?  Zašto su bježali iz tih zemalja a iz SFRJ niko nije bježao, osim tko je htio bolje zaraditi (gasterbajteri) ili mu se nije svidjao naš politički sistem?
  
« Last Edit: December 12, 2020, 09:08:14 am by leut, Reason: uređen citat » Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #269 on: December 06, 2020, 07:53:47 pm »

Nekoliko mojih zapažanja po pitanju automobila:
1.)Zastava je bila najveći proizvođač, pa TAS...;
2.)Sedamdesetih i početkom osamdesetih francuski i italijanski automobili su imali problem sa korozijom, "glegaš kako hrđaju";
3.)Osamdesetih Opel i Ford su imali problema sa korozijom;
4.)Kada je poslije rata krenuo masovan uvoz automobila u Republiku Srpsku, njemački Golf II je bio daleko cjenjeniji i skuplji od TAS-ovog;
5.)S obzirom na neotpornost na koroziju, upitno je koliko su automobili:Zastava, IDA-Opel i IMV-Reno bili bolji od Škoda i Lada, o Tatrama i Volgama i da i ne pričamo.
Po pitanju antikorozivne zaštite TAS je znatno otskakao od svih domaćih proizvođača.
Istina neki Cirtoeni si imali pocinčane šasije, ali na svim njihovim dijelovima je pisalo "Made in France". Tako da je upitno da li su proizvođeni ili samo sklapani u SFRJ.

 Do 80-ih nijedan proizvodjač nije imao ozbiljnu antikorozijsku zaštitu, uključno Mercedes. Ovaj zadnji, čak i modeli izradjeni posle 2000 imaju probleme sa korozijom. Npr. C-klasa, tip W203, koji se proizvodio 2000-2007 je poznat po koroziji, automobili su trunuli ko papir na kiši.  Jedan boljih po tom pitanju je u 80-im postao Audi.
....................................................................
  Što se tiče tačke 5. ovo što si napisao je non sens, ko da je antikorozijska zaštita jedino mjerilo. Koliko je tehnički dobar automobil mjeri se po ponašanju u vožnji, tehničkim riješenjima, komforu, performansima... I tu su istočni automobili daleko izostajali za zapadnima. Pogotovo s vremenom sve više - dok je istok više manje vozio iste modele s minimalnim promjenama, zapad je brzo razvijao nove modele i tehnologije, pa je sve veća bila tehnička diskrepanca izmedju istoka i zapada.  Karikirano ti je to na donjoj sliki.

Opeli iz sedamdesetih su bili daleko otporniji na koroziju nego oni iz osamdesetih.
I Mercedesi iz sedamdesetih i osamdesetih su bili otporni. Npr. legendarni "jumbaš! 223, pa 124. Kasnije je C klasa "uprskala", kao što si naveo.
U vezi tačke 5., nisam napisao da je jedino mjerilo antikorozivna zaštita. Ali i trajnost automobila je jedna od osobina. Ako imaš dovoljno novca da kupuješ nov automobil svakih 5-7 godina i ako ti nije bitno za koliko ćeš prodati prethodni, onda antikorozivna zaštita nije uopšte bitna.Ako morate voditi računa o novcu, možda i kupiti polovan automobil, onda je antikorozivna zaštita i te kako bitna.
Mi, kao i ljudi iz zemalja Varšavskog ugovora nismo mogli priuštiti nov automobil svakih 5 godina, za razliku od ljudi na zapadu.

Nikada nisam napisao da su istočni automobili bolji od zapadnih!
Logged
Pages:  1 ... 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 [18] 19 20 21   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.