PALUBA
March 28, 2024, 04:38:34 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 [20] 21   Go Down
  Print  
Author Topic: Firme, fabrike i privredni razvoj SFRJ  (Read 113378 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #285 on: December 08, 2020, 05:19:58 am »

Већина америчких произвођача је на популарним моделима прешла на дискове тек током седамдесетих. Не зато што нису знали да направе дискове - него ради цене аутомобила. Људи нису хтели да купују аутомобиле који су били скупљи од шест месечних плата.

Упорно се потура чињеница да у источним земљама нису били у стању да направе добар аутомобил, или нису били у стању да купе лиценце. Заборавља се каква је била куповна моћ становништва. Трабант је био очајан - али је цена била приступачна. Од 1969. су дизајнери правили прототипове нових верзија, све су биле одбијене зато што су захтевале више сировина. Трабант је био такав какав је - али је у ДДР могао да се купи за око 12 просечних плата.

Колико су југословенски самоуправљачи плаћали своје аутомобиле? Наишао сам на једну табелу, нисам сигуран из које године, али ради се о крају осамдесетих:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Мислим да коментар није потребан.





* 20190519180953768939.jpg (43.37 KB, 620x413 - viewed 25 times.)
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #286 on: December 08, 2020, 05:47:48 am »

Ево још једне табеле, овај пут се цена спортских аутомобила у Америци изражава у просечним сатницама радника у производњи:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Американци раде 2080 сати годишње (тако се рачуна), према тома 1985. године су за новог ”mustanga” морали да одвоје 4,5 плате.
Амерички буџет за набавку аутомобила је 10-50% од годишње бруто плате. Финансијски стручњаци препоручују 10%, истински заљубљеници потроше до 50%. Све преко тога је глупост и разбацивање.

Шта су Југословени могли да купе за шест плата? Вероватно оног истог ”трабанта” из ДДР, за пеглицу смо радили годину и по дана.



* Chart.jpg (71.98 KB, 900x328 - viewed 18 times.)
Logged
torpedo011
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 222


« Reply #287 on: December 08, 2020, 08:17:52 pm »

Пред распад СФРЈ, АЗЛК 2141 је коштао 3-3,5 иљада ДЕМ. Нов југо је коштао 5.000,00 ДЕМ. Зашто ово знам? Зато што смо ми одлучивали између та два. Москвич је могао да се добије одмах, а за југо је морало да се чека. Осим тога, тај период и није баш за поређење јер је то кратки период Анте Марковића где смо вештачким путем стигли до високих зарада. Већ годину дана касније су уведене санкције и све је потонуло.

Кола су се сматрала луксузом чак и у доба СФРЈ. Није свака породица имала аутомобил. И ти који су имали обично су возили фићу, пеглицу или заставу 101. Погледајте само како су грађене војне зграде и простор око њих. Тада се није радило по систему "један стан једно паркинг место" или 1:1,5 како је било касније, већ сте имали далеко више станова него кола. Зашто? Зато што није свако могао да има кола. Истина је да је доласком комунизма почела масовна моторизација народа. Поређења ради, мени су стари говорили да се на прсте једне руке могло пребројати ко је пре рата имао кола у Чачку, Ужицу, Милановцу и сл. местима. После рата креће масовна производња код нас, али опет тај ауто није баш свако могао да набави.

Добро сте то приметили и за цене. Не може ДДР да прави кола од 20.000 ДЕМ кад то нема ко да купи. Често пута прочитам да су источни Немци били заостали и да нису знали да направе 4-тактни мотор. Истина је другачија
 Када сам отишао у Ајзенах и видео музеј Вартбурга схватио сам да људи читају и уче масне лажи. У том музеју налази се четворотактни мотор дизајниран и произведен у ДДР-у. Три цилиндра, намењен за ремоторизацију Вартбурга. Зашто није никада кренуо у масовну производњу? Зато што је 2-такт био јефтинији за израду и лакши за одржавање. Мање покретних делова, нема картера за уље, нема пумпе за уље, нема филтера за уље. Трабант је био још простији јер није имао ни пумпу за гориво.

Пред крај производње, нов кец је коштао 3.500 евра, а југо 4.000 до 4.500 у зависности од мотора. Колика је тада била просечна плата у Србији? Исто важи и за ВАЗ 2107 чија је цена била доста ниска. Колика је просечна плата у Русији и ЗНД и др. земљама где се то извозило и куповало?
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #288 on: December 09, 2020, 04:53:52 pm »


U SFRJ barem se nije čekalo auto nebroj godina ; ne znam, dali se čekalo kad više od 1 godine ?   A po jednu godinu čeka se u nekim slučajevima i danas u EU, usput.  Iz linka muzeja DDR u Berlinu (bio sam tamo prošle godine):

Trabant 601 Morali ste se registrirati unaprijed da biste kupili automobil, a zatim, ovisno o modelu, pričekati do 15 godina po razmjerno visokim cijenama. Djelomično se toleriralo "crno tržište", tako da se plaćanjem veće cijene moglo izbjeći vrijeme čekanja. Najviše voženi automobil u DDR-u, Trabant, koštao je 10.000 maraka kao novi automobil s vremenom čekanja. Bez čekanja bio je "Trabi" za 30.000 maraka. Raspon cijena za Wartburg bio je od 20.000 do preko 30.000 maraka. Kako je automobilska industrija nastavila zaostajati, uvozilo se sve više novih zapadnih automobila. 1988. godine 55 posto svih kućanstava posjedovalo je barem jedan vlastiti automobil, u usporedbi s 14 posto 1969. i 38 posto 1980. Za usporedbu, 61 posto kućanstava u zapadnoj Njemačkoj posjedovalo je jedan ili više automobila 1988. godine.

https://www.ddr-museum-muehltroff.de/ddr-geschichte-einkommen-und-konsum.html

Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #289 on: December 09, 2020, 05:34:51 pm »

У свим социјалистичким државама, приватни аутомобил је дуго времена имао статус луксуза. (Везивање пореза, а посебно осигурања за запремину аутомобила је последица тога.) У земљама планске привреде , није био ни приоритет. Зато се толико дуго чекало на аутомобиле.

То о чему Торпедо прича, о моделима који никада нису ушли у производњу, је потпуно тачно. Није се радило о способности инжењера да направе боље и скупље аутомобиле - него о политичким одлукама да се новац не троши на аутомобиле и да се производи оно што је приступачније.

У Југославији се није толико дуго чекало на аутомобиле, али се чекало. И баш као што сте у ДДР могли да платите скупље да би добили аутомобил, и у СФРЈ сте могли да урадите исто. Нисте аутомобил плаћали три пута скупље, али сте подмазали ”везе” да би га добили одмах. Или сте имали неки други адут да убрзате испоруку, седели сте у комитету, имали могућност да запослите некога, итд. Тамо где је потражња већа од понуде, такве ствари се догађају.

Мислим да је погрешно повезивати моторизацију становништва са комунизмом. Ради се о технолошком напретку. Наравно да је 1939. било далеко мање аутомобила. Замислите да неко упореди број мобилних телефона у Србији 1995. и 2020. и припише заслуге промени политичког система.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #290 on: May 05, 2021, 04:11:25 pm »

Центротурист Београд

Крајем седамдесетих год. у Београду одржана је скупштина ММФ-а. Ова скупштина одржавала се сваке четири године и њој су присуствовали највећи власници капитала у свету, обично са својим супругама и неопходним сарадницима.
За организацију ове скупштине био је ангажован 'Центротурист.' Припреме су трајале више од годину дана. За ту прилику узети су сви хотели у Београду, закупљене приватне виле и станови. 'Центротурист' је за потребе скупштине узео у 'лизинг' две стотине најлуксузнијих BMW лимузина. Ангажовано је двеста младих возача с перфектним знањем енглеског језика и положеним двомесечним курсом из бонтона. Наређено им је да три пута дневно мењају, увек белу, кошуљу и кравату.
Два највећа госта скупштине били су председник ММФ-а Роберт Макнамара и највећи богаташ света Дејвид Рокфелер. Макнамара је за себе, своју супругу и сараднике изнајмио хотел 'Бристол.'  Госпођа Маргарет је још приликом закупљивања хотела захтевала да јој се свакодневно обезбеди посебан тениски терен. Прихватила је игралиште поред Дипломатског клуба, који се налазио на Вождовцу. Одмах по доласку хтела је да са својом секретарицом одигра партију тениса, али то је било немогуће јер је киша стално ромињала. Госпођа се наљутила и сутрадан одлетела на Свети Стефан. Тамо је и остала.
Рокфелер је одсео у посебној вили. Остао је упамћен по тврдичлуку. Млади возач, који га је пет дана возио по Београду и на крају га одвезао на аеродром добио је напојницу од 1 (једног) долара.
Записаћу још и то да су у 'Центротуристу' радили бивши познати спортисти, државни репрезентативци и рекордери. Бане Вукосављевић, лево крило фудбалске репрезентације и 'Црвене звезде;' легендарни голман 'Партизана' и репрезентације – Шоштарић; репрезентативци и звездаши Миљан Зековић, Аца Аранђеловић, Перица Раденковић и Владимир Беара. Затим, ватерполисти Бошко Вуксановић и Ђорђе Перишић; Жарко Караулић, првак државе на 1500 метара у пливању 'батерфлај' стилом; кошаркаши Бата Радовић и Драгутин Чермак; Петар Вуковић, атлетичар и други.
Кад је реч о 'Центротуристу', праведно је записати и то да је стечајни поступак показао да је салдо пословања био позитиван.
(Написано на основу разних чланака, прича и личних сећања.)
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #291 on: August 24, 2021, 03:39:54 pm »

Relikti Socijalizma se još mogu naću svuda oko nas pa tako i ovaj Stojadin jutros ispred bivše Vojne Bolnice ;

Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #292 on: August 25, 2021, 01:55:17 pm »

На први поглед добро изгледа. Као да је у возном стању.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #293 on: August 25, 2021, 03:58:42 pm »

@dzumba

Uredno registriran, pali vozi  Grin
Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #294 on: August 29, 2021, 10:17:28 pm »

Во 1981 година во Белград е одржана еден економски форум организиран од Киро Глигоров на овој форум било заклучено дека поради неможноста да се инвенстира и да се отвори големи бизнис во СФРЈ се затворени околку 200 милјарди долари во недвижности како викендици или станови  .Ако во 1974 година не се спречел југословенскиот либерализам во поголед на приватниот капитал да примени на берза сфрј до средината на 80 тите ке имала БДП колку Италија .
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #295 on: October 27, 2021, 06:54:56 pm »

Nije 45 nego 55, vozila baba do pijace samo  Cool

Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #296 on: August 07, 2022, 09:42:42 am »

Иднина од Кратово е југословенска и македонска фирма од 80 тите која се занимала за изработка на брусни камење и горе долу го покривала пазарот на СФРЈ иако подоцна кон крајот целото производство го насочиле кон Канада .Оваа фирма е ликвидирана од еден локален мокник во Кратово во 90 тите.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* idnina kratovo.jpg (114.19 KB, 736x1200 - viewed 4 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #297 on: August 07, 2022, 06:11:07 pm »

Израђује ли неко сада у Македонији те брусне плоче?
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #298 on: August 07, 2022, 06:24:57 pm »

Neko je zapisao na FB:

Dakle, šta smo imali u SFRJ?
1. "Levi Srauss" je proizvodio Varteks iz Varaždina
2. "Lee Cooper“ - Beko
3. "Wrangler" se proizvodio u Makedoniji
4. Tenisice "Puma" u Borovu
5. "Adidas" - Planika (Slovenija), ...''Nike'' nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih
6. "Boss" se radio u Diorku, Kragujevac
7. "Javor" iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za izvoz
8. "22.decembar" proizvodio uniforme za vojsku i policiju
9. "Elan" proizvodio skije na kojima je vozio svjetski prvak Stenmark
10."Tomi" majoneza, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji
11. "Podravka" iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina, a njihov govedji gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija
12. naša, ''roland'' klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici
13. ''Zastava'' je proizvodila cca 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s ''Fiatom'' model Fiat 600L, ali je omjer ugrađenih dijelova obrnut - 90% je iz uvoza
14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)
15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi isključivo tvingo model.
16. Cimos je proizvodio Citroena
17. U Prištini se radio Pegueot
18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela ... u njenoj ljevaonici radili su se blokovi za Mercedes, BMW...
19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..
20. "Ikarbus" je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve
21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore ...njihova ''penta'' bila je u ono vrijeme najbolji motor na svijetu
22. Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u suradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci
23. Farovi slovenske tvornice "Saturnus" su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..
24. FRAD u Aleksincu proizvodio je zračne filtere za za Mercedes, Moris, Fiat...
25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake... za auto industriju (između ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju)
26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel
27. Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore
28. Postojalo je nekoliko tvornica autoguma i akumulatora
29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Evropsko tržište
31. "Prvomajska" Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu
32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci, bila su na svjetskoj razini i proizvodila su za strane naručitelje najveće prekooceanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije
34. "Uljanik" - generatore za te brodove
35. Tvornice "Obod", "Cer", "Gorenje", "Iskra", "Rudi Čajavec", proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i bijelu tehniku, a "Borac"- Beograd čak i aparate za espreso
36. Iskrau Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare
37. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je prije Sony-a
38. "Insa" iz Zemuna proizvodila je satove
39. Radile su 3 tvornice telefona. Jedan model iz ''Iskre'' proglašen je najboljim na svijetu i izložen je u Newyorškom Muzeju suvremene umjetnosti
40. Postojale su 2 tvornice žarulja - "Tesla" Pančevo i "TIZ" Zagreb, sada nema ni jedne
41. Radile su 3 tvornice šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice - sve za izvoz, danas nema ni jedne
42. "Jugodent" iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice
43. "Soko", Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektirane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)
44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD
45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom tvornica u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu... samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za cijeli svijet
47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprijevoznik - "Inex adriu" koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku "Crvene Zvezde" iz Kragujevca i rezni alat FRA iz Čačka
48. Farmaceutska industrija snabdijevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije ..."Lek", "Krka", "Pliva", "Galenika", "Zdravlje", "Alkaloid"
49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektirali su i izvodili "Energoprojekt" i bosanski "Energoinvest" - od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..
50. "Šipad" Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i i druge objekte štgradila u svijetu, a bilo ih je na stotine
51. "Slovenjiales", "Lesnina" i "Meblo" gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu
52. "Jelovica" i "Šipad" izvozili su stolariju u Austriju i Italiju
53. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinčanog lima na Kosovu
54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi
56. Litostroj je proizvodio turbine koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale svijeta
 


53. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinčanog lima na Kosovu
i Nikšić željezara
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #299 on: August 07, 2022, 07:24:51 pm »


Neko je zapisao na FB:

Dakle, šta smo imali u SFRJ?
1. "Levi Srauss" je proizvodio Varteks iz Varaždina
2. "Lee Cooper“ - Beko
3. "Wrangler" se proizvodio u Makedoniji
4. Tenisice "Puma" u Borovu
5. "Adidas" - Planika (Slovenija), ...''Nike'' nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih
6. "Boss" se radio u Diorku, Kragujevac
7. "Javor" iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za izvoz
8. "22.decembar" proizvodio uniforme za vojsku i policiju
9. "Elan" proizvodio skije na kojima je vozio svjetski prvak Stenmark
10."Tomi" majoneza, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji
11. "Podravka" iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina, a njihov govedji gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija
12. naša, ''roland'' klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici
13. ''Zastava'' je proizvodila cca 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s ''Fiatom'' model Fiat 600L, ali je omjer ugrađenih dijelova obrnut - 90% je iz uvoza
14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)
15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi isključivo tvingo model.
16. Cimos je proizvodio Citroena
17. U Prištini se radio Pegueot
18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela ... u njenoj ljevaonici radili su se blokovi za Mercedes, BMW...
19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..
20. "Ikarbus" je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve
21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore ...njihova ''penta'' bila je u ono vrijeme najbolji motor na svijetu
22. Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u suradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci
23. Farovi slovenske tvornice "Saturnus" su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..
24. FRAD u Aleksincu proizvodio je zračne filtere za za Mercedes, Moris, Fiat...
25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake... za auto industriju (između ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju)
26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel
27. Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore
28. Postojalo je nekoliko tvornica autoguma i akumulatora
29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Evropsko tržište
31. "Prvomajska" Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu
32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci, bila su na svjetskoj razini i proizvodila su za strane naručitelje najveće prekooceanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije
34. "Uljanik" - generatore za te brodove
35. Tvornice "Obod", "Cer", "Gorenje", "Iskra", "Rudi Čajavec", proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i bijelu tehniku, a "Borac"- Beograd čak i aparate za espreso
36. Iskrau Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare
37. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je prije Sony-a
38. "Insa" iz Zemuna proizvodila je satove
39. Radile su 3 tvornice telefona. Jedan model iz ''Iskre'' proglašen je najboljim na svijetu i izložen je u Newyorškom Muzeju suvremene umjetnosti
40. Postojale su 2 tvornice žarulja - "Tesla" Pančevo i "TIZ" Zagreb, sada nema ni jedne
41. Radile su 3 tvornice šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice - sve za izvoz, danas nema ni jedne
42. "Jugodent" iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice
43. "Soko", Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektirane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)
44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD
45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom tvornica u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu... samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za cijeli svijet
47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprijevoznik - "Inex adriu" koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku "Crvene Zvezde" iz Kragujevca i rezni alat FRA iz Čačka
48. Farmaceutska industrija snabdijevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije ..."Lek", "Krka", "Pliva", "Galenika", "Zdravlje", "Alkaloid"
49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektirali su i izvodili "Energoprojekt" i bosanski "Energoinvest" - od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..
50. "Šipad" Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i i druge objekte štgradila u svijetu, a bilo ih je na stotine
51. "Slovenjiales", "Lesnina" i "Meblo" gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu
52. "Jelovica" i "Šipad" izvozili su stolariju u Austriju i Italiju
53. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinčanog lima na Kosovu
54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi
56. Litostroj je proizvodio turbine koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale svijeta
 

Неко је на Фејксбуку записао и да је Елвис Присли још увек жив  Grin

Сигурно је да би у држави са 20 милиона становника неки индустријски погони имали већу шансу за преживљавање. Али овакви спискови су потпуно извучени из контекста. Постојале 3 творнице телефона - па данас у Америци не постоји ни једна! Пропао је немачки Грундинг, а ми се чудимо што је пропало 5 фабрика телевизора и аудио уређаја на тржишту од 20 милиона људи. Који Заставин пиштољ је било када организовано набављан за било коју полицијску агенцију у Америци? Које године је тај Заставин ловачки карабин био најпродаванија пушка у САД? Колико фабрика шибица данас постоји у Европи? Колико железара данас постоји у Америци?
Logged
Pages:  1 ... 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 [20] 21   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.