PALUBA
March 29, 2024, 08:24:00 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Sava i Dunav puni neeksplodiranih raketa i bombi  (Read 12594 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« on: January 18, 2015, 12:22:12 pm »

Sava i Dunav puni neeksplodiranih raketa i bombi
Tanjug   18.01.2015.

Od agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine, veliki broj neeksplodiranih avionskih bombi i raketa NATO nalazi se u Savi i Dunavu, a kod ostalih vodenih tokova, za koje se sumnja da su zagađene različitim vrstama eksploziva u toku su izviđanja, izjavio je danas Tanjugu direktor Centra za razminiranje Srbije Branislav Jovanović.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Neeksplodirane avionske bombe i rakete nalaze se kod mosta Bogojevo - Erdut, mosta Bačka Palanka - Ilok, Novi Sad 1 uzvodno od mosta "Sloboda", Novi Sad 2 nizvodno od železničkog mosta, Luka Pančevo, Dalekovod Ritopek 1 - Ivanovo, most Smederevo - Kovin, Luka Prahovo, Šabac, Obrenovac 1 u blizini Termoelektrane, Obrnovac 2 u blizini fabrike Barič, precizirao je Jovanović. "Za ostale lokacije u vodenim tokovima Srbije, za koje se sumnja da su zagađene različitim vrstama neeksplodiranih ubojitih sredstava, u toku je izviđanje radi preliminarne procene rizika", rekao je Jovanović. Sumnja se da se u Savi, na području sela Jamen, nalaze improvizovane minske naprave zaostale iz perioda ratnih sukoba 1991-1995. godine, dodao je Jovanović. Nisu samo u pitanju neeksplodirana ubojita sredstva (NUS) iz NATO agresije, još ima zaostalih iz Drugog svetskog rata. U Đerdapskoj klisuri, na teritoriji Srbije u blizini Prahova, potpoljeni su 1944. godine ratni brodovi Nemačke sa protivbrodskim minama i drugim ubojitim sredstvima, objasnio je Jovanović. "Na ovoj lokaciji je 2006. godine obavljeno izviđanje i utvrđeno da su tu potpljena 23 broda, a da se na četiri broda nalaze protivbrodske mine i druga NUS", rekao Jovanović. Jovanović je dodao da potpoljena nemačka flota u Đerdapu "otežava plovidbu brodova tim delom Dunava i prestavljaju stalnu opasnost za ljude i životnu sredinu".

Izvor: www.blic.rs


* Olupine-ponovo-izronile.jpg (50.86 KB, 468x351 - viewed 215 times.)
Logged
mwolf
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 231



WWW
« Reply #1 on: January 19, 2015, 02:54:47 pm »

Nikako mi nije bilo jasno kako svih ovih godina od II sv. rata nisu sklonili ta 23 broda sa svim tim čudesima na njima
Gledao sam emisiju o tome, čak su stajali pored tih mina jer nisu znali šta je, a posle kad je vodostaj bio nizak ponovo su otišli i kad su videli šta je ... mislim da im nije bilo svejedno
Čak je bilo spomenuto da su u Rumuniji tih davnih godina pokušali da izvade neki nemački brod i da se pri tom desila eksplozija i da je poginulo par ronilaca ...
Logged
mandalina
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 152

bilo nekad i nevratilo se


« Reply #2 on: January 19, 2015, 03:36:15 pm »

Traženje NUS u rjekama puno je teže nego u moru.

 U moru minska polja postavljena sa formacijskim sredstvima ili neformaciskim sredstvima pretažuju se sa:
- minolovcima koji Imaju na premcu jake i precizne sonare, koji detektiraju prednju polusferu do 2 navtičke milje
- sa ROV-vovima, koji se puste u more i daju video snimak, radaski snimak ili nakazuju magnetne anomalije
- sa posebnim vučnim sonarima, koji djeluju na pricipu sonarskog odboja in daju grafički prikaz morskog dna - SIDE SCAN SONAR
- sa ronilačkim timovima protiv minskih ronoca (na uzkim koridorima i malim zaljevima), koji su posebno obučeni i opremljeni za tu vrstu podvodnog
   djelovanja

Traženje NUS u rjekama otežavaju:
- jaki pretoki rjeka i slaba vidljivost koju prouzrukuju pješčane i blatne čestice u vodi, a to jako ograničuje dejstva protiv
  minskih ronioca
- prisutnost samih brodova minolovaca sa namjenskim sonarima za tražeje predmeta - mina pod vodom jako je rjetka na rjekama
- zbog jakih strujanja ograničeno je djelovanje sistema ROV i SIDE SCAN SONARA


Največu ulogu u tome na rjekama mogu da odigraju protivminski ronioci, koji se moraju prilagađati vremenskim uslovima. Najpovolnije ljetno doba za njihovu efikasno djelovanje je u zimi, kada se prozirnost vode poveča na vidljivost i do 5m a i više, te zbog rjetkih padavina i netopljenja snjega. Sve ovisi  i od debljine leda.
Srbija za sada takivih ronilačkih timova nema, ali kao partnerica za zbližavanje NATO savezu, mogla bi zamoliti za suradnju sa roniocima NATO zemalja i RRF- SRBIJE.
Ronioci inžinerije Poljske armije,  imaju veliko izkustvo u tome.
« Last Edit: January 19, 2015, 03:43:43 pm by mandalina » Logged
Adler
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 160


« Reply #3 on: January 19, 2015, 03:44:02 pm »

Kako nemamo ronioce?! Pa šta je 93.rč u RF? Isto važi i za RML-ove.
« Last Edit: January 19, 2015, 10:03:58 pm by Adler » Logged
mandalina
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 152

bilo nekad i nevratilo se


« Reply #4 on: January 19, 2015, 05:52:56 pm »


Znam, da Vojska Srbije ima ronioce. Ali opremanje i školovanje za protivminsku borbu još nisu izvršeni. A gore sam napisao, da bi se pomoč  oko dizanja ili uništavanja NUS iz inozemstva izvodila u suradnji sa roniocima RRF Vojske Srbije.
Protiv minsko ronjenje je jedna od specialnih grana vojnog ronjenja a i košta.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #5 on: January 19, 2015, 08:02:47 pm »

Ova tema se svaki put pominje kada onom Centru zafali para. A kada ih dobiju, onda razminiraju nešto drugo. Kada je nizak vodostaj ti nemački brodovi u kojima ima i mina i drugih eksplozivnih naprava se dosta dobro vide a deo i štrči iz vode. Lokalni Romi ponekad nešto i odvuku (od metala). Lično sam ih vido jer se pored nalazio objekat koji smo obezbeđivali.

Verujem da je glavni problem  nepoznavanje čega sve dole ima, kao i činjenica da je dobar deo tih NUS u utrobi brodova. Takođe, sigurno je da fali iskusnog kadra za baš ovakve poslove. A i pitanje je cene. Firme koje se bave ovakvim poslovima neće da rade dzabe, već lepo "zacepe cenu". A državni, pa i vojni ronioci se vade na neiskustvo, neobučenost i neopremljenost (što je sve istina).
« Last Edit: January 19, 2015, 08:55:03 pm by dzumba » Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #6 on: January 19, 2015, 08:22:28 pm »

Država je dočekala da sve te NUS zatrpa Dunavski mulj.

Ako nije očišćeno decenijama od 2. sv rata do danas, zar se iko nada da će se sve to u dogledno vreme očistiti?
Logged
Adler
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 160


« Reply #7 on: January 19, 2015, 10:12:16 pm »

Sve, sve ali teško mi je da poverujem da je 93.rč RF nesposobna za ono što joj je u opisu posla. I da nam sad treba neko sa strane za te zadatke. Pri tom, koliko država uopšte ima specijalizovane rečne ronioce. Većina nema ni RRF, uz izuzetak Rumunije.

Ako su mogli da izvade Orla iz Gružanskog jezera koji je isto toliko opasan koliko i neeksplodirano UbS, mogu i njih. Zašto onda ne vade - već objašnjeno, iz niza razloga.

Isto važi i za te nemačke ratne brodove kod Prahova. U Beogradskom akvatorijumu leže olupine još iz 15. veka pa još nisu stigli na red, a ti su tek iz 1944.  Tongue
Logged
mwolf
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 231



WWW
« Reply #8 on: January 20, 2015, 09:23:35 am »

Mislim da je bilo spomenuto oko 200 mil € da je potrebno za te nemačke brodove da se izvade ... moguće je da se varam, moram da nađem te emisije ako postoje na youtube, i da ih postavim
Logged
mandalina
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 152

bilo nekad i nevratilo se


« Reply #9 on: January 20, 2015, 09:25:40 am »

Za ronioce koji rone u rjekama važi, da imajo daleko veče izkustvo u pretraživanju i orientaciji pod vodom nego ronioci koji rone u uslovima dobre vidljivosti - u moru. To važi i za amaterske ronioce i za vojne ili profesionalne ronioce.
Čiščenju NUS u rjekama Srbije i potopljenim brodovima, koji u sebi imaju NUS treba priči sistematski.

Znači obaviti pregled u ljudskim, tehničkim i finansijkim resursima.
Zatim dopuniti znanje iz tog područja, dopuniti tehniku i obezbediti finansijska sredstva u zemlji i u inostranstvu (europske zaklade, svetske zaklade...)
Napraviti detaljni plan obraditi ga itd...
Ali u prvom redu mora postati cilj vlade a toga iniciraju: ministarstvo prometa, ministarsvo okoliša, MUP i ministarstvo odbrane.
Logged
mwolf
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 231



WWW
« Reply #10 on: January 20, 2015, 09:48:59 am »

kratke crte


ceo film

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #11 on: July 20, 2017, 05:26:30 pm »

Немачки рониоци припремају вађење потонуле флоте код Прахова
четвртак, 20.07.2017.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

У Прахову су почеле припреме за почетак вађења потонуле флоте из Другог светског рата, које је иницирала потпредседница владе и министарка грађевинарства, саобраћаја и инфраструктуре Зорана Михајловић, а ускоро се очекује долазак немачких ронилаца који треба да обаве подводно снимање бродова.

Процењена вредност пројекта, који реализује Министарство у сарадњи са Владом Немачке и Програмом за развој УН је 20 милиона евра, а он подразумева вађење између 14 и 23 потопљена брода која утичу на безбедност пловидбе на сектору Дунава низводно од Хидроелектране Ђердап 2. Вељко Ковачевић, помоћник министарке грађевинарства,рекао је да је пројекат важан не само за Србију, већ и за све подунавске земље.

„Циљ пројекта је да до 2020. године потопљени бродови буду извучени из корита реке, како бисмо повећали пловност Дунавом и омогућили несметану пловидбу у овом сектору”, рекао је Ковачевић, који је заједно са представницима немачког министарства одбране и УНДП-а обишао локације на којима се налазе потопљени бродови у Прахову.

Додао је да ће Министарство одбране Немачке након повратка делегације у Немачку утврдити тачан термин доласка специјализованог тима ронилаца у Србију, који ће обавити прво од неколико планираних подводних снимања потопљених бродова.

„У наредних годину дана у сарадњи са немачким рониоцима радићемо на испитивању присуства неексплодираних убојних средстава, што је предуслов за безбедно вађење флоте из Дунава. На бази ових снимања биће ажурирана техничка и тендерска документација, са којом ће Министарство аплицирати за финансирање пројекта из претприступних (ИПА) фондова Европске уније”, објаснио је Ковачевић.

У развој речног транспорта и заштиту природних карактеристика Дунава планирано је да се уложи 66,5 милиона евра који би се реализовали уз помоћ ЕУ, а реализација пројекта омогућиће већи обим речног транспорта, као и повећање инвестиција у подунавским општинама. (Танјуг)

Izvor: www.politika.rs


* Vadjenje-potonule-flote-2.jpg (43.68 KB, 672x331 - viewed 131 times.)
Logged
dunavko
mornar
*
Offline Offline

Posts: 4


« Reply #12 on: July 24, 2017, 02:53:11 am »

 u ritopeku za vreme 2 s.rata nemci su prilkom ciscenja reke od mina naleteli minolovcem na minu i aktivirali je . po secanju pojedinaca ljudi su tada kupili iz vode neke bakarne plovke . nisam iz tematike ali se nesto pricalo o tome da je sistem za ciscenje mina sacinjavao glavni brod sa pomocnim kojim se upravljalo sa glavnog.i da je taj manji naleteo na minu i aktivirao je,za to je i sluzio.svasta ima u dunavu...
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #13 on: May 19, 2019, 11:33:01 am »

Двеста немачких бродова израња из Дунава
недеља, 19.05.2019.

Вађење немачке флотиле која је потопљена у Дунаву 1944. године трајаће до 2023. године и цео пројекат вредан 23 милиона евра финансира Европска инвестициона банка



Пројекат извлачења око 200 немачких бродова потопљене немачке флотиле из Другог светског рата у Дунаву требало би да се заврши до 2023. године, а већ наредних месеци биће изабран извођач радова који ће подводно снимити потопљене бродове код насеља Прахово крај Неготина.

Подводно снимање требало би да траје око годину дана, а након овог посла уследиће избор извођача за вађење самих бродова, кажу за Танјуг у Европској инвестиционој банци (ЕИБ) која финансира овај пројекат са око 23 милиона евра.

Директорка канцеларије ЕИБ-а за Западни Балкан Дубравка Негре наводи да је реч о комплексном задатку, пројекту који је саставни део улагања од 100 милиона евра у речни саобраћај у Србији међу којима су и улагања у луке и карго терминале у Србији, пре свега у Смедереву, бродску преводницу код Ђердапа, изградњу хидрометеоролошких станица дуж Саве и Дунава...

А надзор над операцијом извлачења бродова, како се очекује, обављаће Немци.

„Док год се флоте не изваде из реке, бродови не могу несметано да плове. Дунав је важан коридор за Србију, то је и паневропски коридор који пролази кроз велики број земаља и јако је битан за речни саобраћај у Европи”, истиче Негре за Танјуг.

Процедура налаже да се у наредним месецима прво уговори подводно снимање које би трајало око годину дана и изда неопходан безбедносни сертификат. Затим план је да се крене у процес избора извођача за вађење бродова за шта је остављен рок од две године.

Мештани села Прахова годинама сведоче да у време ниског водостаја на Дунаву на површину израњају остаци потопљених разарача, крстарица, брода болнице...

Историја бележи да су нацисти бежећи пред Црвеном армијом 1944. године у операцији „Дунавски вилењак”, потопили целу Црноморску флотилу са око 200 патролних чамаца, санитетских бродова и баржи немачке црноморске флоте дуж Ђердапске клисуре.

Операција је била покушај пробоја нациста Дунавом од Црног мора до Београда септембра 1944. године, међутим, када су стигли до Клисуре, схватили су да пробој није могућ, па је генерал Валтер фон Штетнер наредио потапање код Прахова 7. септембра, а 14. и 16/17. септембра код Брзе Паланке код Кладова.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 23 queries.