PALUBA
February 15, 2019, 09:58:14 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: If you are experiencing problems during registration process, please contact us on flushroyal75@gmail.com or miodrag.radojkovic@paluba.info
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3]   Go Down
  Print  
Author Topic: Odbrambeni pakt Evropske Unije - Vojska EU  (Read 3158 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
kumbor
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 087


« Reply #30 on: November 15, 2018, 03:35:23 pm »


Svaku ideju o odbrambenom osamostaljenju EU SAD će sasecati u korenu, jer je takva ideja direktno suprotna ideji NATO. Može voditi dvojstvu komandovanja, dvojstvu jedinica i opremanja, što je za svaki vojni savez katastrofalno!
Logged
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 30 866



« Reply #31 on: November 17, 2018, 09:15:35 am »

Holandija odbila ideju evropske vojske
Tanjug  16.11.2018.

Holandski premijer Mak Rute danas je odbacio ideju stvaranja evropske vojske koju je predložžio francuski predsednik Emanuel Makron.

- Ideja evropske vojske ide predaleko za Holandiju. NATO jeste i ostaje kamen temeljac naše odbrambene politike - rekao je Rute posle sastanka svog kabineta, prenosi Rojters. Francuski predsednik Emanuel Makron se ranije založio za ideju o formiranju evropske vojske kojom bi bila postignuta manja odbrambena zavisnost od NATO-a, što je naišlo na oštru osudu američkog predsednika Donalda Trampa.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 546



« Reply #32 on: November 27, 2018, 11:07:06 am »


"Austrija neće učestvovati u evropskoj vojsci"


Ministar odbrane Austrije Mario Kunasek isključio je mogućnost učešća njegove zemlje u evropskoj vojsci, kakvu predlažu Francuska i Nemačka.

"Za Austriju, kao neutralne zemlju, zajednička vojska nije tema", poručio je Kunasek agenciji APA, ističući da Austrija sigurno nije spremna da odustane od svoje suverenosti.

On je objasnio je da će parlament uvek odlučivati o učešću u okviru misija EU ili NATO, i kazao da je neophodna saradnja, zajednički nivo obuke i misije, ali ne i armija, već put ka boljoj saradnji.

Važno je, prema njegovim rečima, reći da želimo zajedničku spoljnu i odbrambenu politiku EU, a u tome što su mnoge članice Unije i članice NATO ne vidi potencijal za konflikte već šansu.

Aktuelnu konfrontaciju Ukraine i Rusije Kunasek je okarakterisao kao "zabrinjavajući razvoj".

"Evropa nije ostrvo spokojnih, već je suočeno sa konfliktima koji se događaju u njenoj blizini. To izaziva zabrinutost, ali i pokazuje koliko je potrebno zajedničko delovanje, kako bi razmišljali zajedno o rešenjima i stvarali stabilnost", naglasio je on.

U vezi sa učešćem Austrije u eventualnoj misiji EU u Ukrajini, Kunasek je bio uzdržan, rekavši da će Beč biti otvoren za diskusiju.

Podsetio je da je Austrija angažovana u misijama u inostranstvu sa više od 900 vojnika, čime je u odnosu na broj stanovnika na trećem mestu u EU.

"Prema mom mišljenju fokus bi trebalo da ostane na Zapadnom Balkanu, pošto je taj region ispred naših vrata, a naravno i na Bliskom istoku, gde imamo veliki kontingent u Libanu", rekao je on.

izvor
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 876



« Reply #33 on: January 22, 2019, 04:00:22 pm »

Pariz i Berlin u Aachenu potpisali sporazum koji je simbol nove Europe

Autor:Željko Trkanjec
22.01.2019.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron u Aachenu (francuski Aix-la-Chapelle) potpisali su Sporazum o njemačko francuskoj suradnji i integraciji.

Riječ je o nadogradnji sporazuma koji su u Parizu na isti dan, 22. siječnja 1963. godine, potpisali francuski predsjednik Charles de Gaulle i njemački kancelar Konrad Adenauer, poznatog kao Elizejski sporazum. I koji je postao temeljni kamen uspostave trajnog prijateljstva dviju država i pretvaranja u motor EU.

Njemačka kancelarka je naglasila da upravo pitanje uloge koju dvije zemlje igraju u EU nije bila dovoljno naglašena u Elizejskom sporazumu. Te istaknula kako će ovaj temeljni dokument biti “dopunjen listom projekata koja će se trajno obnavljati s namjerom da pokaže kako Njemačka i Francuska rade zajedno u Europi”. Iz ureda francuskog predsjednika objavljeno je da će ovaj sporazum pomoći objema zemljama u suočavanju s izazovima 21. stoljeća.

Sporazum se sastoji od 28 članaka u sedam poglavlja: Europska pitanja; Mir, sigurnost i razvoj; Kultura, obrazovanje, istraživanje i mobilnost; Regionalna i prekogranična suradnja; Održiv razvoj, klima, okoliš i ekonomska pitanja; Organizacija; Završne odredbe.

U preambuli se govori o potrebi da se bilateralni odnosi podignu na novu razinu te da se usmjere prema “ujedinjenoj, učinkovitoj, suverenoj i snažnoj EU”. Termin “suverenoj” vrlo vjerojatno nije slučajno izabran već se njima daje do znanja “suverenistima”, koji traže povratak “suvereniteta” nacionalnim državama, da postoji i viša razina suvereniteta, ona europska, koja sve članice čini “suverenijima” u svijetu međunarodnog poretka u nastajanju.

Važan dio preambule, koji će svakako izazvati brojne komentare, glasi: “držeći ovu (francusko-njemačku) suradnju otvorenom za sve zemlje članice EU uz predanost temeljnim principima, pravima, slobodama i vrijednostima EU”. Ovakav rječnik otvara pitanje je li ovaj sporazum pretekst za redefiniranje EU u smislu okupljanja zemalja u “EU prve brzine” ostavljajući izvan članice koje se ne pridržavaju temeljnih vrijednosti. Prošlog četvrtka Europski parlament je prihvatio prijedlog EK prema kojem bi članice koje narušavaju demokratske vrijednosti mogle ostati bez financiranja iz fondova EU. Svima je jasno da se ta odredba odnosi na Poljsku, Mađarsku i Rumunjsku (koja u ovom polugodištu predsjeda EU). I koje, sukladno navedenom, ne bi imale otvorena vrata suradnji koju uspostavlja Aachenski sporazum.

U nastavku se potvrđuje “predanost EU otvorenom, fer i na pravilima zasnovanom svjetskom tržištu” te “pravima i obvezama koji proizlaze iz Povelje UN-a” reafirmirajući multilateralni globalni poredak zasnovan na međunarodnom pravu.

Pariz i Berlin su predani “učinkovitoj i snažnoj zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te jačanju i produbljivanju ekonomske i monetarne unije. Cilj je kompletirati jedinstveno tržište, raditi u smjeru konkurentne Unije koja se temelji na snažnoj industrijskoj osnovi kao platformi za prosperitet promovirajući ekonomsku, fiskalnu i socijalnu konvergenciju i održivosti u svim dimenzijama”. Problem s ovim dijelom sporazuma je u općenitosti tako da je teško ocijeniti što obje strane kane učiniti u tom smjeru. Naime, kad je riječ o fiskalnoj konvergenciji tu postoje ozbiljna neslaganja između Pariza i Berlina koja ovaj dokument očito nije nadišao. Da ne spominjemo druge točke sporenja o kojima sporazum ni ne govori.

Kad je riječ o zajedničkoj obrani i dalje se kao jedan od temelja navodi NATO, zatim postojeći sporazumi EU, a Europska obrambena unija, gdje također postoje razmimoilaženja između Francuske i Njemačke, definira se u smislu zajedničke tehnološke i industrijske baze: “jačati europske kapacitete za djelovanje i investirati kako bi se smanjile nejednakosti u europskim sposobnostima”.

Na međunarodnom će planu potpisnice djelovati usuglašeno u UN-u s ciljem da budu glas svih članica EU te će se zalagati za trajno članstvo Njemačke u Vijeću Sigurnosti u sklopu reforme UN-a. Do reforme VS-a neće doći posebno ne u sada nastajućem međunarodnom poretku u kojem je nemoguće postići konsenzus SAD-a, Rusije i Kine oko bilo čega.

Nakon najave produbljenja već postojeće kulturne i obrazovne suradnje, Članak 20 donosi najvažniju deklaraciju sporazuma: “Obje strane produbljuju integraciju svojih ekonomija prema njemačko-francuskom ekonomskom prostoru sa zajedničkim pravilima”. Što se može smatrati dodatnim elementom najave formiranja nove “jezgre EU” u koju bi, uz ove dvije zemlje, ušle i ostale spremne prihvatiti snažniju integraciju. I zajednička pravila - razlikuju li se ona od postojećih EU pravila? I u čemu?

Zaključno, riječ je o dokumentu čiji je doseg ograničen različitim političkim paradigmama s dvije strane Rajne. Macron je krenuo u reformu EU širokog zamaha i naišao na većinom zatvorena vrata u Berlinu. Kako bi se taj očiti raskorak zamaglio dogovoren je sporazum potpisan u Aachenu koji predstavlja najmanji zajednički nazivnik tih politika. Što s jedne strane nije toliko loše jer je za daljnji integrativni proces EU i njezin prosperitet važno da se ne doživljava kao projekt Berlina i Pariza nego svih zemalja koje žele jaču EU. A to uključuje i Hanzeatsku uniju, Španjolsku i Portugal, Austriju, Grčku. Dakle, primarno članice eurozone među kojima postoji niz sporova, ali potiče ih zajednička ideja jače EU. Ne bismo se složili s britanskim The Economistom koji je rekao da je riječ o dokumentu kao “znaku slabosti” Berlina i Pariza, ali treba priznati da i u tome ima istine.

Za ostvarivost ne zapisanog u ovom sporazumu, nego plana jačanja EU morat ćemo pričekati izbore za Europski parlament koji će definirati odnose snaga na europskoj razini. I razvoj krize sa “žutim prslucima” u Francuskoj, unutarnje stranačke borbe u Njemačkoj, Brexita, izbora u Poljskoj, unutarvladinog sukoba u Italiji, borbe oko proračuna u Španjolskoj... EU je puno više nego osovina Berlin-Pariz.


Merkel ponovila da Francuska i Njemačka žele europsku vojsku

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u utorak da Njemačka i Francuska žele da se oformi europska vojska, unatoč oštrom protivljenju takvoj ideji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Novi sporazum o njemačko-francuskoj suradnji potpisan u utorak u Aachenu u Njemačkoj, koji predviđa približavanje u sektoru obrane, 'doprinos je stvaranju europske vojske', objavila je njemačka kancelarka. Ona je prije svega spomenula razvoj "zajedničke vojne kulture i zajedničke vojne industrije" što se nalazi u novom sporazumu, kojim je proširen i produbljen Elizejski sporazum iz 1963.

Francuski šef države i njemačka kancelarka izrazili su prošle jeseni želju za stvaranjem europske vojske što je izazavalo kritike američkog predsjednika. On je to ocijenio 'vrlo uvredljivim' projektom i napao izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona po kojima je zadaća te vojske da obrani Europu od zemalja poput Rusije, Kine ali i SAD-a.

Novi francusko-njemački sporazum ima i klauzulu o bilateralnoj solidarnosti između dvije zemlje u slučaju agresije, slično članku koji obvezuje i zemlje NATO-a. Tekst kaže da se pomaže 'svim sredstvima koja su na raspolaganju, uključivo i vojnim, u slučaju agresije na teritorij'. To se odnosi i na terorističke napade.

Potpisani dokument predviđa da dvije zemlje podignu svoje odnose 'na novu razinu i pripreme se za izazove s kojima se obje zemlje i Europa suočavaju u 21. stoljeću'. Macron je osudio laži koje se šire oko tog sporazuma s Njemačkoj.

- Oni koji zaboravljaju vrijednost francusko-njemačke pomirbe postaju sudionici zločina iz prošlosti - kazao je Macron.

U Europi kojoj prijete 'nacionalizmi, koju potresa Brexit', Njemačka i Francuska trebaju preuzeti svoju odgovornost i pokazati put, ambiciju, zaštititi svoje narode, rekao je.

- Volimo svoje zemlje, volimo Europu jer znamo da je to neodvojivo - dodao je Macron.

Francuska ekstremna desnica tvrdi primjerice da tekst predviđa da će njemački postati 'administrativni jezik' francuskih regija Alsace i Lorraine. Macrona u zemlji posljednjih dana kritiziraju predsjednica Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen i predsjednik stranke Ustani Francuska Nicolas Dupont-Aignan, tvrdeći da sporazum koji sklapa s Njemačkom predviđa da će se značajan dio francuskog suvereniteta predati u ruke njemačkog susjeda.

I u Aachenu su stotine ljudi sudjelovale u prosvjedima na marginama svečanosti potpisivanja sporazuma.


https://euractiv.jutarnji.hr/
Logged
kumbor
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 087


« Reply #34 on: January 22, 2019, 04:33:10 pm »



Dvojstvo vojski znači po definiciji suprotstavljanje te "evropske vojske" NATOu. Dvojstvo vojske u konačnici vodi dvojstvu popune, dvojstvu komandovanja, dvojstvu opremanja, finansiranja i svakolikom drugom dvojstvu. ZAKLJUČAK JE NEDVOSMISLEN: "MAJMUN ĆE UĆI U TENAK - BIĆE KATASTROFA"!
Logged
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 30 866



« Reply #35 on: Today at 07:34:12 am »

Evropa bi da razvija vojsku, ali joj NATO stoji na putu
politico.eu , T. T.  14.02.2019.

Pošto američki predsednik Donald Tramp budi sve veće sumnje o volji SAD da brani tradicionalne saveznike NATO-a, neki evropski lideri, zvaničnici i vojni eksperti insistiraju na tome da moraju sami da se brane.

- EU je decenijama profitirala od američke zaštite – tvrdi bivši nemački ambasador u Vašingtonu, Volfgang Išinger, koji je predsedavao bezbednosnom konferencijom u Minhenu - Danas to više nije slučaj – dodao je on.

Predlozi za snažniju odbranu Evrope, nabavke, trening i razvoj, kao i proširenje francuskog nuklearnog programa, razvijanje armije EU, dobili su nedavno zeleno svetlo od francuskog predsednika Emanuela Makrona i nemačke kancelarke Angele Merkel. Paradoksalno, najveća prepreka ovim stremljenjima jeste upravo NATO – Alijansa koja je štitila Evropu od II svetskog rata. Otpor se pruža ne samo SAD, koja uprkos Trampovom zastrašivanju saveznika da potroše više, pokušavajući da zadrži okvir star sedamdeset godina koji omogućuje Vašingtonu da zove u pomoć i svoje interese stavi na prvo mesto, već i NATO liderima, koji streme da zaštite sopstvenu instituciju.

Zagovornici jake evropske odbrane insistiraju na tome da kamen spoticanja ima više veze sa političkom voljom, nego sa logistikom i ekonomijom. Evropske diplomate i vojni stručnjaci, koji svi razmatraju neophodnost i mogućnost evropske kolektivne odbrane, navode da je sposobnost EU potcenjena, i od strane malih Evropljana. Kada bi EU jednostavno okupila vojske svojih članica, to bi bila druga najveća vojska na svetu, iza Kine. Vojni stručnjaci navode najmanje jedan ubedljiv pristup, koji bi mogao da relativno brzo zastraši Rusiju, bez pomoći NATO-a, Vašingtona ili Velike Britanije, koja će ove godine napustiti EU.

Grubo skiciran, plan bi zahtevao više snaga u istočnoj Evropi kako bi se prisilio ruski predsednik Vladimir Putin, ili njegovi naslednici, da razjasni svaku neprijateljsku nameru. Isto tako, zahtevao bi i širenje nuklearnih mogućnosti Francuske, kao "bezbednosnog kišobrana" nad Evropom.

"Moralna opasnost"

Pod geslom izbegavanja "duplikata", politički lideri Amerike i NATO-a nastavljaju da pružaju otpor EU, čak joj ne dopuštajući ni da razvije komandu, koja bi dozvoljavala operacije izvan Alijanse.

- Postoji određena moralna opasnost u klasičnom ekonomskom smislu. Neki saveznici tvrde kako više troše na transportaciju infrastrukture ili zdravstveni sistem – navodi viši diplomata NATO-a. Kada se višem evropskom diplomati u NATO-u postavi pitanje da li Evropa može da bude bezbednija – da se ne spominje više pod sopstvenom kontrolom – da li će moći da se sama bori za sebe, diplomata odgovara da nema održive alternative do alijanse.

Ruske brige

Američki ambasador u NATO-u Kej Bejli Hačinson takođe je izrazio zabrinutost o formiranju EU vojske.

- Ne želimo da ovo bude protekcionističko vozilo za EU – rekao je na konferenciji prošle godine - Želimo da Evropljani imaju snagu, ali bez ograđivanja od Amerike, naravno – dodao je on. Odgovarajući na pitanja "Dojče velea" o anketi koja je pokazala da više građana Francuske i Nemačke veruje Putinu više nego Trampu, Hačinson je brzo primetio od koga Berlin i Paris traže zaštitu kada je potrebno.

- Kada bi Nemačka ili Francuska bile napadnute, mislim da bi u pomoć zvale Ameriku, ne Rusiju – kratko je primetio. Zahtev za jedinstvom NATO-a predstavlja zamku za Evropljane, koji osećaju pritisak da ne raskinu javno sa Vašingtonom iz straha da Rusija ne vidi njihovu slabost. Evropske diplomate navode da su SAD pod vođstvom Donalda Trampa ekstremno nepredvidljive. Oni ističu i ozbiljna neslaganja sa Trampom o važnim političkim pitanjima. Na primer, Tramp smatra da je ISIS poražen, dok evropski zvaničnici upozoravaju da je to još uvek aktuelna pretnja.

- Evropa možda nije na vrhu američkih prioriteta – priznaje viši diplomata.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Pages:  1 2 [3]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.021 seconds with 24 queries.