PALUBA
March 29, 2024, 11:56:59 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 [6] 7   Go Down
  Print  
Author Topic: Odbrambeni pakt Evropske Unije - Vojska EU  (Read 18817 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #75 on: November 21, 2021, 11:45:36 am »



"Evropski strateški kompas"


Evropski komesar za spoljnu i bezbednosnu politiku EU Žozep Borelj ustalasao je poprilično administraciju u Briselu i 27 članica kada je na sastanku ministara spoljnih poslova prezentovao novi "Evropski strateški kompas", plan koji treba da poboljša kolektivnu bezbednost EU članica, omogući brzo preoznavanje pretnji i reakciju na njih. Plan je zapravo ažuriranje bezbednosne strategije EU u narednih pet do 10 godina.

"Evropa ne može sebi da prušti, da bude posmatrač u svetskom poretku, koji oblikuju drugi. Evropa je u opasnosti", dodao je Borelj i naglasio da je glvna prepreka za realizaciju ovog plana politička blokada pojednih država članica, kako bi Evropa bila sposobna da se brani.


Strateški kompas

Naime Boreljova vizija odbrane EU nazvana "Strateški kompas" je dokument na 28 strana, koji predviđa da EU do 2025 stvori snage EU za brzo reagovanje, koje če se sastojati od 5.000 vojnika, a od 2023. trebale bi da izvode već prve vojne vežbe iako nisu još ni formirane u kompletu?! Plan "Strateški kompas" predviđa i olabavljenje člana 44 ustava EU, na koji se niko ranije u Briselu nije pozivao, a koji će omogućiti da oni koji žele u ovom slučaju nazvani "koalicija voljnih" pošalju svoju vojsku i deluju u inetresu EU i u njeno ime bez konsenzusa, odnosno saglasnosti svih 27 članica.

"Strateški kompas" se smatra i putem ka novoj vojnoj doktrini EU, koju smatraju slično "Strateškom konceptu NATO".

Borelj u svojoj viziji naglasio značaj logistike, vazdušnog transporta za velike daljine (ovde je nedavno uzeto iskustvo augustovske masovne evakuacije civila i diplomata iz Kabula).


Ko je protivnik?

Ono što mnogi smatraju nedostatkom "Strateškog kompasa" jeste nedefinisan protivnik. A već tu je došlo do ne slaganja pojednih članica. Rusija? Za neke jeste pretnja, a za neke NE. U "Strateškom kompasu" nije ni spomenuta. Nema ni R od Rusije, pa čak ni kao problem u okruženju sa kojim bi se EU morala da se bavi! Evidentno je jedno da ni sama dvadesetisedmorka nema zajednički stav o Rusiji i kako voditi spoljnu politiku prema njoj.

Ako nema Rusije, ima Kine, koja se spominje u "Strateškom kompasu", koja je drugi najveći trgovinski partner EU posle SAD. Tu se spominje da je saradnja sa Kinom neophodna za rešavanje globalnih izazova, ali velika kočnica u normalizaciji odnosa po EU u ovom planu je agresivno regionalno ponašanje.

Što se tiče SAD prilikom rasprave o Boreljovoj izjavi stoji da neke vlade članica EU više veruju i ovakvim Sjedinjenim Državama, kakve su sad, nego samoj EU birokratiji u Briselu.

Uprsko svemu monogi ostaju pri stavu da je "Strateški kompas" mnogo bolji i konkretniji blan za bezbednost Evrope od onog iz 2016. godine, ali da bi bio realizovan potrebno je mnogo političke volje, i više ulaganja u vojsku i preduzimanje radikalnih koraka, jer se prema tvrdnjama onih koji su učestovovali u raspravi "Strateški kompas" iz godine u godinu povećanja eksponencijalno broj pretnji prema Evropskoj Uniji.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #76 on: November 21, 2021, 09:09:13 pm »

Pakleni plan: Evropa sprema svoju vojsku, Makron hoće na čelo saveza
SVET Autor: Ksenija Stojiljković 21. nov. 2021

Migrantska kriza koja se rasplamsala na poljsko-beloruskoj granici, kao i haotično povlačenje civila iz Avganistana letos, navele su države članice Evropske Unije da shvate da se u kriznim situacijama ne mogu oslanjati na vojnu podršku Sjedinjenih Država ili NATO. Formiranje evropske vojske postalo je realna mogućnost, koju je potvrdio i dokument u čiji je posed došao CNN.

Prvobitni nacrt ovog plana predstavljen je državama članicama EU ove nedelje, piše CNN. Glavni predlog je da EU dobije kapacitet za brzo raspoređivanje do 5.000 vojnika za rešavanje brojnih potencijalnih kriza. Umesto stalnih snaga koje podnose izveštaje komandantu u Briselu, ove grupe okupljaće trupe iz svih država članica, i biće formirane kako bi se rešio neki konktretan problem. Njima će komandovati sama Evropska unija. Ti zadaci bi mogli da se kreću od misije evakuacije, kao što je bio slučaj u Avganistanu, do očuvanja mira na granici ili humanitarnih misija.

U dokumentu se takođe govori o potrebi za zajedničkim pristupom nabavkama, istraživanjima i obaveštajnim poslovima u oblasti odbrane. Nije neophodno da sve države članice u svakom trenutku oforme timove koji bi sačinjavali voljsku, ali će se sve obavezati da to učine kada bude potrebno. Mnogi evropski zvaničnici saglasni su ovaj poduhvat možda trenutno nije izvodiljiv, ali da je itekako neophodan.

Makronov neostvareni san

Ovaj plan bez sumnje najviše odgovara Francuskoj. Nije tajna da predsednik ove države – Emanuel Makron sanja o jakoj Evropi koja je integrisana saradnjom u spoljnim poslovima. On je čak pozvao na formiranje „prave evropske vojske“, kako bi se smanjila potreba Evrope za zaštitom NATO saveza, koji predvode Sjedinjene Države. Trenutni cilj je da se „Strateški kompas“ usaglasi u martu. Najvažnije je da su neke zemlje u istočnoj Evropi poput Poljske, Estonije i Litvanije pristalice ovog plana, ali samo ako se u formalnom sporazumu konkretno pominje pretnja koju Rusija, i u manjoj meri Kina predstavljaju po Evropu. Dokument se trenutno bavi pogoršavanjem odnosa EU sa Rusijim, ali takođe kaže da „zajednički interesi i zajednička kultura zapravo povezuju EU i Rusiju“ i da će nastaviti saradnju sa tom zemljom oko nekih konkretnih zajedničih prioriteta.

Diplomate i zvaničnici skandinavskih zemalja smatraju da se taj deo sveta nalazi u stvarnom riziku od Rusije i jasno stavljaju do znanja da „transatlantski savez treba da bude ojačan kao deo bilo kog šireg plana EU“. Ipak, ova ideja se ne dopada svima, te je tako Danska u potpunosti odbacila, a ne simpatišu je ni Holandija, Austrija i Švedska. Zvaničnici ovih zemalja izrazili su zabrinutost da trupe dodeljene timovima za brzo raspoređivanje nikada neće biti upotrebljene, da će na tu akciju biti uložen veto i da bi cela stvar moglada se završi kao „bačen novac“.

Čeka se odluka Nemačke

Poslednji deo slagalice ostaje Nemačka. Najbogatija zemlja EU još uvek se nalazi u pregovorima o formiranju koalicione vlade, te nije poznato ko će obavljati funkciju ministra odbrane i u kom pravcu će ići njegova politika. Jedan nemački diplomata je rekao za CNN da je izvesno da u toj fotelji neće sedeti socijalista.

“Oni bi bili voljni da daju novac za te stvari, a da ih ne angažuju u inostranstvu, na primer u Francuskoj. To bi moglo da izazove dosta nesuglasica“, rekao je on. Dodaje da uprkos svim potencijalnim zamkama, postoji iskreni optimizam da se ove razlike mogu premostiti ako svi postanu realni i ozbiljni.

Rasa Juknevičiene, član Evropskog parlamenta i bivši ministar odbrane Litvanije, kaže da je „samo EU u stanju da reši” hibridne pretnje neprijateljskih aktera iz Rusije i Kine. Ona, međutim, kaže da postoji opasnost da će se sve pretovoriti u obično blebetanje ako se blok ne dogovori o pitanjima koja se tiču sajber bezbednosti, vojnih sposobnosti, „realnijeg pogleda na Rusiju“ i, pre svega, potrošnje. Ipak, najviši vrh u Briselu ostaje optimističan i veruje da će postići kompromis i izbeći takva razdražljivost, jer se veliki novac nalazi na stolu, a u igri su i politički kapital, diplomtske veze, integritet i još mnogo toga.

Izvor: www.nova.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #77 on: November 23, 2021, 07:19:05 am »

Понедељак, 22.11.2021.
Љиљана Вујић

Војска ЕУ – Макронова визија, а Борељова мисија

Унија жели контингент од 5.000 војника који би могао да интервенише изван држава чланица, не ослањајући се на Американце

Била је то прва Макронова замисао по доласку у Јелисејску палату која је оживљена након хаотичног повлачења војске из Авганистана. Заједничке европске војне снаге за хитне интервенције које би деловале без САД. Ова Макронова визија (иако је постојала пре него што се он родио) постала је Борељова мисијПре неколико дана састављен је документ који треба да буде финализован на пролеће, о формирању заједничких трупа од 5.000 војника у наредне четири године које би могле да интервенишу не ослањајући се на Американце. Чиниле би је копнене, поморске и ваздушне јединице.

Овај нацрт стратегије који је припремио шеф европске дипломатије Ђузеп Борељ најконкретнији је покушај успоставе самосталних снага након вишедеценијског покушаја и договора да се у те сврхе групише до 60.000 људи. Од те замисли остао је план о трупи од 5.000 снага о којем, што се неких чланица ЕУ тиче, Макрон може само да сања. Борељ и каже да у војним снагама не би учествовале све државе чланице (зато што оне не желе), али за одобрење ангажмана био би потребан консензус. Он би да државе чланице осигурају логистику, ваздушни транспорт на далеке дестинације, контролне капацитете, а за шта се ослањају на САД.

Идеју о европској војсци која би у кратком року могла да интервенише у кризама Емануел Макрон поменуо је 2017. године када је говорио на Сорбони. Предлог младог француског визионара допао се министрима одбране Француске, Велике Британије, Немачке, Белгије, Данске, Холандије, Естоније, Шпаније и Португалије, који су потписали писмо о намерама. Макронов сан стар је колико и прича о европским интеграцијама. Постао је у Француској, али пре него што је настао актуелни шеф који је увелико у предизборној кампањи за председничке изборе у априлу 2022. Још педесетих година прошлог века радило се на европској одбрани организованој на наднационалној основи, заснованој на плану француских дипломата, па је тадашњи премијер Рене Плевен поднео предлог за оснивање Европске одбрамбене заједнице, формирање заједничке војске која ће се финансирати из заједничког буџета.

Амбициозна идеја никада није заживела пуним плућима, осим удруживања Француске, Западне Немачке, Италије, земаља Бенелукса, да би идеји низак ударац задале лично архитекте – француска национална скупштина је одбацила уговор. Потом је Северноатлантско веће одобрило приступање Западне Немачке НАТО-у. Од тада до Борељовог свежег документа прича о колективној одбрани попут облака је лебдела у ваздуху који је, за безмало европских дипломата, распршен у Авганистану, где је Запад трајно ослабљен. За друге је баш колапс у Кабулу идеји дао правно-политички замах. Борељ је искуство из Авганистана назвао катализатором.

О томе да ли је Кабул катализатор расправљали су министри на словеначком Брду код Крања у септембру. Тада је летонски министар одбране Артис Пабликс нагласио дубоки сукоб интереса оних који треба да оформе ове снаге, рекавши да га Авганистан не интересује јер жели помоћ на граници с Белорусијом одакле им долазе мигранти. Његова скепса у погледу великих пројеката одбрамбене политике, у којој није усамљен, видела се када је подругљиво упитао шта се догодило с борбеним јединицама које никада нису употребљене. ЕУ већ 14 година има контингент од 1.500 људи који никада није деловао. Тако, уз недостатак заједничке политичке воље исказиване вишегодишњим јаловим расправама, пројекат формирања трупа за брзо реаговање требало би да буде усвојен на пролеће. Тада председавање Савету ЕУ преузима Француска, која ће потом ући у председничке изборе, које се кани да добије актуелни председник, који је, када је освојио први мандат, обећао оснажену Европу и Француску. Сваки пут када постане очигледно да то нису, тачније, колико се ЕУ војно ослања на САД, оживљава дебата о европској војсци.

У пракси, поред малих издвајања на одбрану међу европским земљама (само девет чланица НАТО-а испуњава циљ потрошње на одбрану од два одсто БДП-а), постоје неслагања о томе шта је претња европским земљама. Балтичке земље и Пољска опрезне су у погледу одбрамбеног механизма који искључује САД јер им је егзистенцијална претња Русија, која је за Немачку геополитичка невоља, али и кључни енергетски партнер, а за Мађарску, може се рећи, савезник. Борељ је за италијански „Коријере дела сера” предочио да ће поједине земље саме кренути у остварење ове идеје ако то не буду хтеле све чланице уније. Да ли ће јединства бити, може се закључити из излагања Урсуле фон дер Лајен, која је у августу, коментаришући разлоге који су спречили да у Авганистану ЕУ буде ефикасна, рекла да су државе чланице себичне и не желе да деле расположиве безбедносне информације без обзира на то да ли се тичу полицијских или свемирских активности.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #78 on: November 30, 2021, 08:53:48 pm »

Na proleće usvaja novu doktrinu bezbednosne politike, Borel: Biće to povratak politici moći
b92 30.11.2021.

Žozep Borel kaže da bi to bio "povratak politici moći" – u kojoj bi veliku ulogu imala vojska.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je pre dve godine najavila: "Evropa mora da nauči i govor sile", rekla je Nemica prilikom preuzimanja dužnosti. EU mora biti sposobna da se dokaže i u odnosu s vodećim državama kao što su Kina, ali i SAD.

Kako taj cilj sprovesti u praksi? To je sadržaj nove doktrine bezbednosne politike koja bi trebalo da bude formulisana do marta 2022. Prvi predlog tog "Strateškog kompasa" zemljama-članicama predstavio je komesar za spoljnu politiku Žozep Borel. Aktuelnu situaciju on procenjuje bez uvijanja: "Evropa je u opasnosti", upozorava Borel i naglašava da Evropska unija ne može sebi da dozvoli da bude samo posmatrač u svetu koji je krajnje orijentisan na suparništvo.

Uticaj EU slabi

"Evropska unija mora da se pobrine za bezbednost svojih građana i mora da štiti svoje interese", zahteva Borel i nabraja konkretna područja konflikata. U to spadaju ne samo vojne pretnje, već i nadmetanje oko globalnih standarda i borba za prevlast na području veštačke inteligencije, cloud computinga, poluprovodnika i biotehnologije. Spominje se i izazov širenja lažnih vesti i kibernetičkih napada. Nova politika sile ne služi se samo tradicionalnim vojnim sredstvima. Borel upozorava i na opasnost od tzv. "hibridnih pretnji", kakvu EU upravo doživljava na svojoj spoljnoj granici prema Belorusiji. Zbog takvih pretnji, sve je teže razlikovati rat i mir. Evropska unija, čiji ekonomski i demografski značaj u svetu stalno opada, mora da se dokaže na tom području.

Povratak politici moći

Iako će konačni tekst nove doktrine biti gotov tek na proleće, već prvi predlog pokazuje jasnu promenu pogleda na svet. U poređenju s "Globalnom strategijom" koju je 2016. predstavila Borelova prethodnica na toj dužnosti Federika Mogerini, "meka moć" EU sada je osetno u drugom planu. "Povratak politici moći" – tako Žozep Borel naziva ideju po kojoj bi Brisel bio u stanju da reaguje i vojnim sredstvima. Iako Evropska unija još od 2007. ima sopstvene borbene jedinice, takozvane battlergroups, pokazalo se – recimo u Avganistanu – koliko je i danas njena sposobnost da vojno deluje mala. Pritom EU, prema tom konceptu battlergroups, već godinama raspolaže s dve stalno aktivne formacije, od kojih svaka ima po 1.500 vojnika. One bi trebalo da sprečavaju ratove u konfliktnim regionima, ali i da rade na pružanju humanitarne pomoći.

Te jedinice se menjaju na svakih šest meseci, a na raspolaganje ih stavljaju različite zemlje EU. One, međutim, tokom 15 godina svog postojanja, nijednom nisu aktivirane u nekoj krizi. "Razlog za to što borbene jedinice iz tri do pet zemalja ne mogu da budu angažovane leži i u činjenici da uvek mora da postoji neka 'vodeća nacija', koja mora da snosi većinu tereta u materijalu i ljudstvu – ali i da snosi troškove. Države koje su na redu zbog toga se ustežu da koriste taj instrument", objašnjava politikolog Joahim Kops sa Univerziteta Lajden u Hagu.

Sporna interventna jedinica

"Strateški kompas" sada donosi novi koncept za vojne jedinice. Do 2025. Evropska unija bi trebalo da formira Jedinicu za brzo raspoređivanje (Rapid deployment capacity - RDC) od 5.000 ljudi. Sastojala bi se od kopnenih, vazdušnih i pomorskih jedinica i bila bi veća nego sadašnjih trupa (3.000 ljudi). Pored toga, ona bi trebalo da bude sastavljena modularno, dakle u zavisnosti od svrhe angažmana. Za razliku od dosadašnjih, nova jedinica bi imala redovne zajedničke vežbe. Prvi takvi manevri trebalo bi da budu održani već 2023. Zacrtani cilj je da Evropska unija uz pomoć RDC može i bez SAD da interveniše u oružanim sukobima, da iz kriznih područja evakuiše ljude i samostalno da obezbeđuje aerodrome.

Spor oko finansiranja

Iako se u "Strateškom kompasu" naglašava da RDC ne bi trebalo da bude konkurencija postojećoj jedinici NATO za brze intervencije, neke članice EU još uvek su sumnjičave prema tom konceptu. Pre svih zemlje istočne Evrope strahuju od konkurencije Severnoatlantskom savezu. Evropska unija bi, zbog različitih pogleda na situaciju, ali i različitih prioriteta među članicama, trebalo kod vojnih misija da se poziva na član 44 Ugovora EU, koji omogućava stvaranje tzv. "saveza voljnih". U slučaju načelne odluke, jedna grupa zemalja bi mogla da krene u intervenciju, a da u tome ne moraju da učestvuju sve članice EU. Sporno je, međutim, da li bi troškovi takve misije bili ravnomerno raspodeljeni na sve članice.

Više novca za vojsku?

U "Strateškom kompasu" prihvaćeno je više kompromisnih predloga dosadašnje nemačke ministarke odbrane Anegret Kramp-Karenbauer (CDU), a u Briselu sada čekaju da vide kako će se po tom pitanju postaviti nova nemačka vlada. U Koalicionom ugovoru, stranke nemačke vladajuće koalicije zalažu se za "stvarnu zajedničku spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku u Evropi". EU bi, naglašava se, morala da postane sposobnija da deluje na međunarodnom planu. Pritom se ukazuje i na važnost jače saradnje nacionalnih vojski i predlaže zajedničko civilno-vojno zapovedništvo.

Da bi se ostvarili ciljevi navedeni u "Strateškom kompasu", morali bi osetno da budu povećani izdaci za odbranu, ne samo u Nemačkoj. Već deo o izazovima na moru pokazuje da postoji velika potreba za investicijama. Kad EU u budućnosti definiše da je npr. neko morsko područje "od interesa", recimo kao Hormuški moreuz, "Strateškim kompasom" je predviđeno da tamo onda koordinirano deluju evropske pomorske i vazdušne snage. To znači da bi i nemački vojnici mnogo češće morali da budu angažovani u inostranstvu nego danas.

Vojska EU nije na vidiku

U planu je još mnogo toga što EU danas još uvek nije u stanju da uradi. U to spada recimo i avio-transport na veće udaljenosti, kao i stvaranje kapaciteta za rukovođenje i planiranje. "Glavni problem EU jeste to da ona nema generalštab kao NATO, niti ima 70 godina iskustva u saradnji – već uvek mora da koristi nacionalne kapacitete", kaže politikolog Kops. Ali, EU i tu napreduje. Nakon što su ministri odbrane pre nekoliko dana doneli odluku o još 14 programa, EU u međuvremenu koordinira 60 zajedničkih programa za oružje i vojne sposobnosti.

Evropska vojska, koja se često spominje u svečanim govorima, nije cilj ovih nastojanja. Tome se suprotstavljaju još uvek različiti interesi i prioriteti 27 zemalja-članica. U ovom konceptu radi se pre svega o koordinaciji nacionalnih vojnih snaga i sinergiji. Cilj je da se zajedničkim vežbama postigne mogućnost da se bolje zajednički deluje, a time i da se omogući zajednički odlazak u vojne misije.

Izvor. www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #79 on: January 07, 2022, 05:11:24 pm »



Makron: Ojačati stratešku moć i suverenitet Evrope


Francuski predsednik Emanuel Makron obećao je danas da će ojačati stratešku moć i suverenitet Evrope.

Njegova zemlja i formalno preuzela vođstvo nad evropskim blokom u narednih šest meseci.

Lajtmotiv francuskog predsedavanja u narednih šest meseci biće potreba za većom autonomijom regiona preneo je AP. Makron je zagovarao tu ideju otkako je došao na vlast pre pet godina i iskoristiće rotirajuće predsedavanje Savetom EU da pokuša da to sprovede u delo, navela je agencija.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, Makron je rekao da će evorpski blok ovog semestra finalizoati takozvani strateški kompas EU, svoju geopolitičku strategiju koja se fokusira na izgradnju odbrambenih kapaciteta.

"To će nam omogućiti da imamo zajedničku evropsku poziciju u NATO-u i da delujemo zajedno na koordinisaniji način", rekao je Makron i dodao da želi da razvije evropsku odbrambenu industriju i poveća tehnološku autonomiju bloka.

Usred dugotrajnih tenzija između Rusije i Ukrajine, Makron je dodao da će EU pripremiti i predloge za "arhitekturu evropske bezbednosti" koja još u velikoj meri zavisi od SAD i NATO.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #80 on: January 08, 2022, 04:20:59 pm »



Quote
Is the EU about to build its own army?

France took over the EU's rotating presidency on Saturday, ringing in the new year by taking the reins of the 27-member bloc.

French President Emmanuel Macron said Europe's new model for growth must include innovation, job creation and job security for the continent to remain competitive globally and be in line with climate harm reduction initiatives on the other side of the pandemic.

"This agenda for a sovereign Europe will be accelerated with the French Presidency. Europe must rise to the major economic, educational, migration and military challenges," Macron said in a statement.

Concretely, France hopes to promote an EU-wide minimum wage, a carbon tax and greater regulation of big tech.

The EU's presidency rotates every six months among the member states of the 27-nation bloc.

This will be France's 13th time at the helm of the rotating presidency.




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #81 on: March 22, 2022, 06:17:23 am »

Ministri spoljnih poslova EU sa ministrima odbrane 27 zemalja usvojili dokument bezbednosti

Ministri spoljnih poslova EU zajedno sa ministrima odbrane 27 zemalja članica usvojili su danas u Briselu ”Strateški kompas", dokument koji bi u narednim godinama trebalo da definiše prioritete u oblasti bezbednosne i odbrambene politike, a u cilju jačanja i koordinisanja vojnih kapaciteta i strateške autonomije EU.

Piše: Tanjug
21.03.2022.

U Briselu ocenjuju da je u pitanju instrument kojim će EU postati ”pravi odbrambeni i bezbednosni geopolitički akter”, sposobna da deluje ”brzo i snažno kad god izbije kriza, sa partnerima ako je moguće i sama kada je to potrebno”.

”Današnjim usvajanjem ''Strateškog kompasa'' jačamo našu zajedničku bezbednost i odbranu. U izazovnim vremenima, moramo da radimo na jačanju naše saradnje u oblastima bezbednosti i odbrane, kako unutar EU tako i kroz jake transatlantske odnose”, poručila je šefica diplomatije Švedske, An Linde.

Rad na ”Strateškom kompasu” započet je u EU još 2020. godine kada je EU sprovela analizu ključnih pretnji i izazova za Uniju i države članice, uključujući globalne i regionalne pretnje, kao i konflikte u susedstvu izazvane od strane državnih i nedržavnih aktera. Dokument na preko 40 strana predviđa poboljšanje spremnosti oružanih snaga EU i razvijanje kapaciteta za brzo raspoređivanje do 5.000 vojnika u zonama konflikta, zajedničko ulaganje u vojnu osposobljenost EU za delovanje na kopnu, na moru, u vazduhu, u sajber domenu i u svemiru. Naglašava se važnost jačanja kapaciteta EU za odvraćanje i reagovanje na sajber napade i strane dezinformacione kampanje i mešanja. Istovremeno, ukazuje se na važnost jačanja saradnje EU sa NATO, UN, i OEBS i podsticanja saradnje sa pojedinačnim partnerima kao što su SAD, Kanada i Norveška i druge zemlje.

U svetlu rata u Ukrajini poštren je rečnik koji se odnosi na Rusiju pri čemu je u usvojenom dokumentu izbačen deo oko ”angažmana sa Rusijom po nekim pitanjima”.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #82 on: March 22, 2022, 12:45:30 pm »




Austrija će učestvovati u vojnima snagama za brzu intervenciju EU


Ministarka odbrane Austrije Klaudija Taner najavila je da će Austrija učestvovati u vojnima snagama za brzu intervenciju EU.

Sve informacije o Ukrajini iz minuta u minut pratite ovde.

"Neutralnost Austrije nije smetnja za učešće u trupama za brzu intervenciju", rekla je Taner.

Rekla je da EU mora da bude brža u suočavanju sa izazovnim situacijama, a to je moguće samo ako se govori jednim glasom, koji je uz to verodostojan.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #83 on: March 23, 2022, 06:34:42 am »

Ministri članica Evropske Unije usvojili plan za jačanje bezbednosti, poučeni ukrajinskim primerom
Goran Čvorović 23. 03. 2022.
   
NA PEPELU rata u Ukrajini, Evropska unija namerava da ojača odbranu, da se slične tragedije više ne bi događale na kontinentu.

Ministri spoljnih poslova i odbrana zemalja članica usvojili su prve večeri dvodnevnog sastanka u Briselu, koji se juče završio, "Evropsku stratešku busolu", zasnovanu na idejama francuskog predsednika Emanuela Makrona i skiciranu na nedavnom samitu u Versaju. Uobličeni dokument će formalno verifikovati šefovi država ili vlada na sastanku sutra i prekosutra u belgijskoj prestonici. Strateška orijentacija je namenjena jačanju bezbednosti i odbrane EU do 2030. Ministri su istakli važnost ovog ambicioznog plana, u trenutku povratka rata na tlo Evrope. Partnere za ovaj projekat u Briselu vide i na Zapadnom Balkanu.

Konkretno, da bi mogla da deluje brzo i snažno kad god izbije kriza, sa partnerima, "a ako je moguće i sama kada je to potrebno", EU uspostavlja snažan kapacitet za brzo raspoređivanje do 5.000 vojnika za različite vrste kriza. Biće spremna da rasporedi i 200 potpuno opremljenih stručnjaka za misiju zajedničke spoljne i bezbednosne politike u roku od 30 dana, uključujući i u složenim okruženjima. Takođe, izvodiće se redovne vežbe u realnom obimu na kopnu i na moru, poboljšaće se vojna mobilnost i ojačati civilne i vojne misije i operacije promovisanjem brzog i fleksibilnijeg procesa donošenja odluka, uz snažnije delovanje i osiguravanje veće finansijske solidarnosti. Cilj je i da se u potpunosti iskoristi Evropski mirovni fond za podršku partnerima, među kojima se vidi i Zapadni Balkan.

Na bezbednosnom planu, da bi ojačala sposobnost da predvidi i osujeti trenutne i brzo nastajuće pretnje i izazove, odgovori na njih i zaštiti svoje bezbednosne interese, EU povećava kapacitete za analizu obaveštajnih podataka, a razviće i hibridna sredstva i timove za otkrivanje i reagovanje na širok spektar ovih pretnji. Takođe, ustanoviće politiku sajber odbrane EU, a razviće i sistem zaštite od manipulacija i mešanja informacija koje dolaze spolja. Plan je i da se razvije svemirska strategija EU za bezbednost i odbranu, kao i da se ojača uloga EU kao aktera pomorske bezbednosti.

Kako bi odgovorila na zajedničke pretnje i izazove, EU će ojačati saradnju sa strateškim partnerima kao što su NATO, UN, OEBS, Afrička unija i Asocijaciju nacija jugoistočne azije (ASEAN). Razvijaće više prilagođena bilateralna partnerstva sa zemljama istomišljenicama kao što su SAD, Kanada, Norveška, Velika Britanija i Japan. Plan je da se razvijaju i "partnerstva po meri" na Zapadnom Balkanu, u istočnom i južnom susedstvu, Africi, Aziji i Latinskoj Americi, uključujući promovisanje učešća u misijama i operacijama zajedničke odbrambene i spoljne politike.

OBAVEZALI SE NA VEĆI VOJNI BUDŽET

DRŽAVE članice EU su se obavezale da će znatno povećati izdatke za odbranu, kako bi odgovorile svojoj kolektivnoj ambiciji. Koordiniraće se u tu svrhu razmenom nacionalnih ciljeva o povećanju i poboljšanju potrošnje na odbranu, uz podsticanje na ulaganje u strateške mogućnosti za delovanje na kopnu, na moru, u vazduhu, u sajber domenu i u svemiru. Podsticaće se i odbrambene inovacije da bi se smanjila tehnološka i industrijska zavisnost.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #84 on: March 23, 2022, 06:38:55 am »

Уторак, 22.03.2022.

Министарка својом изјавом изазвала збуњеност у Министарству

БЕРЛИН – Изјава министарке одбране Немачке Кристине Ламбрехт у вези снага за брзу интервенцију ЕУ изазвала је збуњеност у самом њеном министарству.

Наиме, Лабрехт је у Бриселу изјавила да ће Немачка ставити на располагање до 5.000 војника за успостављање снага за брзу интервенцију до 2025. године. Та изјава, према писању „Шпигла”, изазвала је бројне телефонске разговоре, јер нико, па чак ни генерали Бундесвера, нису упознати са тим плановима. Након сат и по уследило је разјашњење, преноси Танјуг.

„Министарка Ламбрехт понудила је ЕУ да Бундесвер стави на располагање срж снага за брзу интервенцију”, написало је Министарство на свом твитер налогу.

Министарство је појаснило да Немачка жели да стави на располагање „срж те јединице”, која ће бројати до 5.000 војника из разних земаља. Нове снаге за брзу интервенцију су део нове безбедносне стратегије, коју је ЕУ усвојила, и оне треба да замене актуелне борбене снаге, које су до сада само вежбале, а нису никада биле употребљаване.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #85 on: March 24, 2022, 03:41:04 pm »




Evropa se naoružava: Na pomolu zajednička vojna industrija?


Evropski komesar za budžet Johanes Han zatražio je izgradnju zajedničke evropske vojne industrije.

"Evropski sistemi naoružanja trenutno nisu kompatibilni. Moramo zbog toga najpre izgraditi zajedničku industriju naoružanja", kazao je Han za dnevnike "Oberesterajhiše nahrihten" i "Salcburger nahrihten".

On je istakao da je dobro izdvajati više novca za odbranu, ali taj novac mora biti efikasno potrošen.

"Ako se sabere odbrambeni budžet svih 27 članica EU, onda se vidi da Unija izdvaja više novca nego Rusija. Ali to, nažalost, ne vodi ka većoj efikasnosti", kritikovao je Han.

Izrazio je zabrinutost da će pojedine zemlje sada povećati vojni budžet, i kupiti više onoga što već imaju. Time se, smatra on, samo prolongira neefikasnost.

Pre svega zemlje koje raspolažu sopstvenom vojnom industrijom moraju masivno sarađivati, zatražio je on. Ono što je Evropa uspela sa Erbasom mora biti u tome uzor, poručuje Han.

Na drugoj strani pokazao je uzdržanost u vezi predloga da se zajedničkim zaduživanjem finansira fond za savaldavanje posledica Ukrajinskog rata.

"Mnogi zadaci koji su zbog rata pred nama su pokriveni fondom za obnovu posle korone. Prioriteti, prema kojima funkcioniše taj fond, već su pre korona krize utvrđene, a to su odustajanje od fosilne energije, digitalizacija i povećanje otpora na krize. Ta strategija je i u trenutnoj krizi najbolja", objasnio je Han.

Što se tiče pristupne perspektive Ukrajine on kaže da se na kvalitetu procesa pristzupanja ne bi trebalo ništa menjati. Međutim, smatra da je nakon kraja rata evropska perspektiva za Ukrajinu moguća. "Čim se vrati mir možemo da se fokusiramo na obnovu jedne slobodne, demokratske Ukrajine", zaključio je Han.


Belgija povećava vojni budžet za dodatnih milijardu evra

Belgijska vlada je odlučila danas, nekoliko sati uoči samita NATO, da "ubrizga" dodatnih milijardu evra u vojni budžet, pored ranije dogovorenih 10 milijardi evra (10,98 milijardi dolara), podstaknuta ratom u Ukrajini, piše belgijski list Eho.

Nova ulaganja imaju za cilj jačanje belgijske odbrambene moći do 2030. godine, a plan uključuje razvijanje jedinice za sajber bezbednost u belgijskoj vojsci, popunjavanje zaliha goriva i municije, vojne opreme i unapređenje obaveštajnih i komunikacionih sistema, navodi list, a prenosi Rojters.

Zemlje članice NATO-a bi trebalo da ulažu u vojsku više od 2,0 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje. Belgija trenutno troši na vojsku 1,2 odsto BDP-a, a sa novim investicijama će taj procenat biti povećan na 1,54 posto.

Belgijska armija namerava da regrutuje 2.500 vojnika 2022. godine, kako bi ojačala vojsku koja trenutno broji oko 25.000 ljudi.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #86 on: March 25, 2022, 06:44:02 am »

Четвртак, 24.03.2022.
М. Пешић

Немачки војници окосница будуће „европске армије”

Министри спољних послова и одбране чланица ЕУ одобрили су заједничку одбрамбену и безбедносну стратегију ЕУ која предвиђа од 2025. године и постојање снага за брзо војно реаговање од 5.000 војника

Европска унија би у наредне три године требало да добије заметак „европске армије”, чију окосницу ће чинити немачки војници. Министри спољних послова и одбране земаља чланица ЕУ одобрили су, прву у историји, заједничку одбрамбену и безбедносну стратегију ЕУ – „Стратешки компас”, која предвиђа од 2025. године и постојање снага за брзо војно реаговање, којe ће бројати 5.000 војника.

„Претње су све веће и цена неактивности је јасна”, поручио је у саопштењу високи представник ЕУ за спољну политику и безбедност Ђузеп Борељ, назвавши документ који представља европске амбиције у одбрани и безбедности које треба постићи до 2030. године „водичем за акцију”.

Нови безбедносни концепт требало би да замени досадашњу „борбену групу” од по две јединице с по 1.500 војника, која је више постојала на папиру него у реалности. Наиме, у последње време појавили су се проблеми с недовољним бројем војника за ове јединице ЕУ.

„Сад је важно послати сигнал да смо ту једни за друге, ако затреба”
, рекла је немачка министарка одбране Кристин Ламбрехт на маргини састанка одржаног у понедељак у Бриселу. Нагласила је да ће припадници Бундесвера чинити окосницу нове европске војне формације.

Рад на новој безбедносној стратегији ЕУ покренула је Немачка пре неколико година, али је након почетка рата у Украјини цео концепт прерађен, тако да је Русија означена као главна безбедносна претња. Министарка Ламбрехт назвала jе снаге за брзу реакцију „језгром” новог концепта и нагласила да се тренутно испитује како да се потенцијали НАТО-а ускладе с новонасталом јединицом да би се „добио максималан учинак”.

Окидач за „ремонт” постојеће борбене групе ЕУ, која постоји од 2007. године и у којој се по систему ротације 27 чланица ЕУ смењују сваких шест месеци, био је хаотично повлачење трупа НАТО-а из Авганистана, завршено падом Кабула у руке талибана 14. августа прошле године. Руска војна интервенција у Украјини додатно је убрзала рад на формулисању европске војне јединице за брзе акције. Договор министара који треба да потврде и европски лидери на самиту који се одржава данас и сутра, образложила је аустријска министарка одбране Клаудија Танер: „Морамо да будемо бржи, посебно зато што смо тренутно суочени с тако изазовном ситуацијом.” ЕУ је ипак јасно ставила до знања да своје војне напоре види као комплементарне НАТО-у и да нема намеру да се такмичи с војном алијансом предвођеном САД као сидром одбране Запада.

У Бриселу поручују да ће усвајањем „Стратешког компаса”, овај документ омогућити да се у наредним годинама дефинишу приоритети у области безбедносне и одбрамбене политике, у циљу јачања и координисања војних капацитета и стратешке аутономије ЕУ. Реч је о инструменту којим ће ЕУ постати „прави одбрамбени и безбедносни геополитички актер”, способна да делује „брзо и снажно кад год избије криза, с партнерима ако је могуће и сама када је то потребно”.

„Усвајањем ’Стратешког компаса’ јачамо заједничку безбедност и одбрану. У изазовним временима морамо да радимо на јачању сарадње у областима безбедности и одбране, како унутар ЕУ, тако и кроз јаке трансатлантске односе”
, поручила је шефица дипломатије Шведске Ан Линде.

Документ на више од 40 страница предвиђа побољшање спремности оружаних снага ЕУ и развијање капацитета за брзо распоређивање до 5.000 војника у зонама конфликта, заједничко улагање у војну оспособљеност ЕУ за деловање на копну, на мору, у ваздуху, у сајбер домену и у свемиру. Наглашава се важност јачања капацитета ЕУ за одвраћање и реаговање на сајбер нападе и стране дезинформационе кампање и мешања. Истовремено, „Стратешки компас” указује и на важност јачања сарадње ЕУ с НАТО-ом, УН, и ОЕБС-ом и подстицања веза с појединачним партнерима, као што су САД, Канада, Норвешка и друге земље.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #87 on: May 23, 2022, 07:23:52 am »



"EU potrebne evropske oružane snage"


Evropskoj uniji su potrebne sopstvene oružane snage da bi osigurala svoju bezbednost, poručio je šef diplomatije EU Žozep Borelj.

"Novo bezbednosno okruženje pokazuje da EU mora da preuzme veću odgovornost za svoju bezbednost. Zbog toga nam treba moderna i interoperatibilna evropska vojska", napisao je Borelj na svom blogu.

Prema njegovim rečima, EU treba da radi u tri osnovna pravca.

Prvo, članice moraju da rade na jačanju borbene gotovosti snaga, drugo, da povećaju postojeće kapacitete, kvalitativno i kvantitativno u narednih pet godina, a treće da u dužem vremenskom periodu razviju zajedničke ključne buduće kapacitete, rekao je on.

"Vreme je da se unapredi evropska odbrana. Treba da ojačamo evropsku odbrambenu industriju i da budemo operativni sa potrebnim vojnim kapacitetima. Da možemo da povećamo vojne sposobnost odbrane, da osnažimo NATO i podržimo bolje naše partnere", naglasio je Borelj.

izvor
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #88 on: May 23, 2022, 07:44:06 am »



За стварање заједничке војске није довољна политичка воља. Живо ме интересује како би се споразумевали. Основни командни језик јесте енглески, али сам уверен да би дошло до лоше комуникације и грешака у разумевању команди - са могућим катастрофалним последицама.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #89 on: May 23, 2022, 11:37:44 am »



Kremlj: Militarizacija Evrope neće ojačati njenu bezbednost i stabilnost


Militarizacija Evrope neće ojačati njenu bezbednost i stabilnost, a šef evropske diplomatije Žozep Borelj, uprkos njegovoj funkciji, nije apologeta diplomatskih rešenja već je sklon agresivnim koracima.

Naime, Borelj je ranije izjavio da situacija u Evropi po pitanju bezbednosti, a u svetlu ruske specijalne operacije u Ukrajini, govori o tome da je neophodno formirati zajedničke evropske oružane snage.

„Ovde se radi o ideji militarizacije Evrope, kao i o nastavku upumpavanja naoružanja u Ukrajinu. Sve to zajedno ne doprinosi jačanju bezbednosti i stabilnosti evropskog kontinenta“, istakao je Peskov.


izvor
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 [6] 7   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 22 queries.