PALUBA
March 28, 2024, 01:57:49 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... 19   Go Down
  Print  
Author Topic: Ћирилица  (Read 92453 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
micha
Stručni saradnik - OMJ
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 831


« Reply #60 on: December 04, 2015, 11:50:14 pm »




   Voleo bih da nisam u pravu ali istorijske činjenice govore suprotno. Ako je reforma pisma i jezika bila neminovna zašto se Vuk nije ugledao na Ruse ili Bugare koji su takođe prilagodili crkvenoslovenski jezik i pismo savremenom govoru, pri tom zadržavajući osnovne znakove i neuvodeći nijedno slovo iz latiničnog pisma. Ćirilica je bila trn u oku crno-žute monarhije kao papskog konkordata, o čemu govori unijaćenje Rumunske pravoslavne crkve i potpunog prelaska rumunskog pisma sa ćirilice na latinicu pod njenim okriljem početkom 20. veka !

   Kod Srba je to trebalo da se desi postepeno jer je tadašnja Srbija iako mala ipak bila nezavisna, za razliku od Rumunije. Vukova azbuka je bila lako prihvatljiva i izučavala se u tadašnjim školama predstavljana kao novo pismo potrebno novoj srpskoj državi. Tadašnje buđenje nacionalne svesti uz naglašeno naginjanje zapadu kao paradigma omrznutom istoku  iskorišćeno je da se perfidno odbaci vekovna tradicija i prihvati veštačka tvorevina bez ikakvog istorijskog nasleđa! Pogubne posledice se danas itekako mogu primetiti u neslužbenoj korespodenciji gde u preko 90% preovlađuje latinično pismo. Takođe, većina štampanih medija izlaze na latinici iako je službeno pismo u Republici Srbiji ćirilica. Natpisi na trgovinskim radnjama i robi široke potrošnje su još u većem procentu latinični a samo poneki proizvođač mobilnih telefona nudi opciju ćiriličnog pisma koje se i tako jako retko koristi na ovom mediju.

   Još jedan dokaz o podmetnutom kukavičjem jajetu je i u tome da se ovo pismo kod nas oduvek zvalo Vukova ćirilica a ne srpska ćirilica. Namerno brisanje nacionalnog epiteta poslužilo je da se izgubi nacionalni identitet u kraljevini , a naročito u Titovoj Jugoslaviji i prihvati latinica kao bliža papskoj kuriji. Obaveštajne službe su kako ranije tako i danas na našim prostorima uvek uspevale da ostvare svoje namere na jednostavan način - prikazujući njihove ciljeve kao naše nacionalne i ako ih ostvarimo kao naš nacionalni uspeh kojim se ponosimo! tako smo uspeli da osim pomenutog boja na Kosovu koga se stidimo, veličamo aprilske demonstracije 1941. koje je organizovala engleska MI-6 i Forin Ofis a posle kojih smo bili krvavo bombardovani, vojnički desetkovani a kao država rasčerečeni. Samo budala može da kaže: Bolje je biti mrtav nego zarobljen i bolje otpočeti rat nego zadržati labavi mir!

   Tako se mi Srbi, po ko zna koji put ponosimo poturenim kukavičjim jajetom kao sopstvenim uspehom tvrdeći da je baš to ono što smo oduvek želeli. Odbacujći nacionalnu istoriju i slobodarsku tradiciju prihvatamo nametnutu ulogu potčinjenog i manje vrednog sami bez puno primoravanja sa strane.


Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #61 on: December 05, 2015, 06:10:17 pm »

Vuk je iz staroslovenske ćirilice preuzeo 24 slova: А а, Б б, В в, Г г, Д д, Е е, Ж ж, З з, И и, К к, Л л, М м, Н н, О о, П п, Р р, С с, Т т, У у, Ф ф, Х х, Ц ц, Ч ч i Ш ш

Dodao je jedno iz latinice: Ј ј

Izbacio 19: Ѥ ѥ (је), Ѣ ѣ (јат), І ї (и), Ѵ ѵ (и), Ѹ ѹ (у), Ѡ ѡ (о), Ѧ ѧ (мали јус), Ѫ ѫ (велики јус), Ы ы (јери, тврдо и), Ю ю (ју), Ѿ ѿ (от), Ѳ ѳ (т), Ѕ ѕ (дз), Щ щ (шт),  Ѯ ѯ (кс), Ѱ ѱ (пс), Ъ ъ (тврди полуглас), Ь ь (меки полуглас), Я я (ја)

I "napravio" 5 novih: Љ љ, Њ њ, Ћ ћ, Ђ ђ i Џ џ

Ja zaista ne razumem šta je tu problem.
Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #62 on: December 05, 2015, 06:41:12 pm »

Азбука је била зрела за реформу, по староме се заиста није могло даље. Ако ћемо право, избацио је деветнаест потпуно непотребних слова.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #63 on: December 06, 2015, 09:27:50 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* AlphabetiSerborum_1841.jpg (154.79 KB, 800x1097 - viewed 119 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #64 on: December 06, 2015, 09:59:53 pm »


У овој азбуци још су оставили "тврди знак", 31. слово, без гласовне вредности, не знам како се он звао код нас. мене стално жена пита, како немате "меки знак" и како немате "затворено И" - "Ы", када се у вашем говору јасно чује разлика између чистог И и Ы, она каже нпр. у речи миш. Тврди да ми изговарамо са "Ы", баш као и у Руском. Ја не умем да јој објасним. О лингвистици пуно знам у пракси, али теоретски не знам, па не умем ни да објасним. А то да ми имамо пет акцената, и да је природа акцента у нашим језицима другачија од природе акцента у Руском, (код нас су акценти "мелодијски") то је тек чудо необјашњиво за било кога.
Logged
ssekir75
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 194


« Reply #65 on: December 07, 2015, 12:37:15 am »

иако је избацивање грчких слова било логично, јат као богом дано слово за словене никао није смео да избаци. полугласови неки су спојени са претходним словом и то је у реду, али понекад их имамо у "неправилним" "сељчаким" говорима (да не кажем веома често) у јужној србији уместо гласа а. (чувена фора ччкалица и пприче). поред тога, звучни парњак ц постоји, то је Ѕ (дз). опет у јужној србији врло често чује се ѕвезда, ѕвоно (име је ѕвонко), али постоје и речи у којима није могуће убацити з уместо ѕ јер губе смисао - банѕов (балван, неотесанко, будалетина), ѕуѕан/ѕуѕанско (човек и крај северно од ниш, од села хум до кнез-села. даље до грамаде су ѕврѕани/ѕврѕанско). даље, ово што каже кумбор око затвореног и није открила само његова жена, већ и неки професори-лингвисти који се баве локализмима. опет, за слово ј имали смо оно и са две тачке (које ја зовем украјинско и) и никакве потребе није било мењати га, осим жеље за додворавање западу (колико је само буке било око "јоте криворепе").

и може и ми неко навести српску реч на слово џ? колико ја знам све су турске, а оне које у себи садрже тај глас негде у средини свакако нису српске.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #66 on: December 07, 2015, 09:52:53 pm »

и може и ми неко навести српску реч на слово џ?
dzumba
Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #67 on: December 07, 2015, 10:03:54 pm »

Слово "Џ" је одавно оправдао своје постојање, немојте га нападати. Smiley
Logged
wermez
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 847



« Reply #68 on: December 07, 2015, 11:28:46 pm »

Џак? Џеп? Џора?
Logged
micha
Stručni saradnik - OMJ
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 831


« Reply #69 on: December 08, 2015, 07:11:03 pm »




   Dijalekti kojima se govori u jugoistočnoj i južnoj Srbiji, na Kosovu i Makedoniji su veoma slični iz prostog razloga što potiču od jezika kojim su govorili naši preci još u Dušanovo vreme. Dosta izraza, toponima, arhaičnih reči za predmete iz nekadašnje svakodnevne upotrebe koji se više ne koriste su slični ili, najčešće, istovetni iako je geografska udaljenost između oblasti u kojima se koriste par stotina kilometara. Jednostavno, pasivni ili zaostali krajevi, kako danas volimo da kažemo, su usled svoje izolovanosti u prošlosti u većoj meri sačuvali osnovni Srpski jezik. Iako izazivaju podsmeh i ruganje ovi dijalekti omogućavaju laku, preciznu i melodijski bogatiju komunikaciju nauštrb veštački formiranog, stranom uticaju podložnom, melodijski ravnom tzv. književnom jeziku.

   Opšteprihvaćeni tzv. književni jezik je još jedna posledica Vukove austrofilske reforme kojom je on nametnuo hercegovački dijalekt kao uzor bez ikakve istorijske, kulturološke a verovatno ni semantičke osnove. Jednostavno, dijalekt koji je njemu bio blizak na osnovu porekla njegove porodice, a koji je odgovarao njegovim nalogodavcima kao lakši za prihvaćenje od strane budućih stanovnika novodobijenih južnoslovenskih zemalja nakon raspada Otomanskog carstva je uzeo za osnovu i njemu prilagodio svoju azbuku. Na taj način je mesto porekla tog novog srpskog jezika veštački izmestio ka zapadu i za sva vremena ga istrgao iz Raške i Kosova gde su stolovali naši vladari i gde se formirala srpska istorija i kultura. Jeste da je time pridobio Srbe koji su živeli na teritoriji današnje Hrvatske, Dalmacije, BiH pa i Crne Gore da prihvate ovaj dijalekt i pismo kao svoj čime su poboljšali svoju vezu sa maticom i učinio im srpski jezik razumljivijim ali mu je istovremeno oduzeo identitet. Otprilike kao kada bi danas Britanci izvršili reformu svog Royal English-a po uzoru na sleng Dela Trotera da bi bili prihvatljiviji u celom svetu!

   Da nije bilo njegove reforme jako malo turcizama bi se sačuvalo u savremenom srpskom jeziku jer bi nakon sticanja nezavisnosti i odlaska Turaka ubrzo prestala potreba za njihovom upotrebom. Ovome bi pogodovalo i to što se takve reči nisu precizno mogle napisati slavenoserbskim pismom pa bi se jezik sam od sebe očistio od stranog uticaja zavojevača i nastavio svoju genezu poput Ruskog i Bugarskog jezika koji, priznaćemo i sa više od 30 slova i pregršt poluglasova još kako omogućavaju modernu komunikaciju uključujući i najsavremeniju svemirsku tehnologiju na njihovom maternjem jeziku, bez upotrebe ijednog engleskog izraza već njegovom zamenom domaćim izrazima.







   
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #70 on: December 08, 2015, 07:51:36 pm »

Употреба "енглеских" израза нема везе са ћирилицом или латиницом нити "торлачким" дијалкетом (језиком). И Финци и Мађари имају скоро све "своје" изразе за највећи број англизама, романизама и грецизама (на пример, ра речи "пошта", "телефон", "аутомобил", и сл.). То што их ми немамо ( а смејемо се Хрватима што то покушавају, некад и јако добро) је наш културолошки а не језички проблем. Чак и оне "домаће речи које смо били прихватили (као на пример "велепосланик" за амбасадора) смо избацили.

То што је Вук изабрао западни дијалект уместо "јужњачког" је производ пре свега времена и сазнања које је имао, односно могао имати. Тадашња српска држава (кнежевина) је углавном обухватала простор где се говорио такав дијалект или онај "моравски". На тај простор се масовно (пре пре у току и наком Првог српског устанка) насељавало становништво из "западних" крајева па је логично да је то Вуку било ближе и стварало је утисак да су они доминантни. Југоисточна и јужна Србија су биле део Турске и о том народу се мало или нимало чуло (осим да их треба ослободити) пре свега у културолошком смислу. Томе треба додати и (условно речено) поданички менталитет тог становништва. Код становништва "западних" крајева тога није било (мада многи од њих воде порекло из "јужних крајева"). "Западњаци" умеју да се наметну, односу агресивнији, виолентнији. Код њих нема "нижи" и виши" већ се свако сматра способним да буде "шеф". Код "јужњака" је управо све супротно. Дакле, ради се о културолошкој способности наметања "свога" језика и културе као заједничког. То се дешавало и код других народа. Дакле, није то нека српска посебност.
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #71 on: December 08, 2015, 07:55:52 pm »

Za nas, izvana, koja je razlika između Đ i Dž. Jednostavno ne čujem razliku, i neznam gde se šta koristi. Isto važi i za Č i Ć.
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #72 on: December 08, 2015, 08:27:53 pm »

Za nas, izvana, koja je razlika između Đ i Dž. Jednostavno ne čujem razliku, i neznam gde se šta koristi. Isto važi i za Č i Ć.

Evo ovde možeš da shvatiš te razlike Učimo slova – AZBUKA

Ono što može da zbunjuje je "sarajevski sleng" koji ne pravi te razlike gde na primer za Jeep ( džip) kažu " Đip" ....itd
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #73 on: December 08, 2015, 10:16:36 pm »

Ево Божи да вежба Cheesy:

"Четири чавке чуче на чамцу и чекају Чеду чувара." Е, сад уместо "ч" стави "ћ" и добићеш сасвим други звук.

Ево и једне Назорове  песмице: "И цврчи, цврчи цврчак на чвору црне смрче". Такође и и овде, замени "ч" и "ћ". Ја овај стих са "ћ" уместо "ч" не бих ни умео да изговорим.
Logged
ssekir75
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 194


« Reply #74 on: December 10, 2015, 03:57:02 pm »

Za nas, izvana, koja je razlika između Đ i Dž. Jednostavno ne čujem razliku, i neznam gde se šta koristi. Isto važi i za Č i Ć.

Ђорђе - Џак
Чекић - Ћевап (мада је овај чекић много погодан сам јер има оба гласа/слова у себи)





   Dijalekti kojima se govori u jugoistočnoj i južnoj Srbiji, na Kosovu i Makedoniji su veoma slični iz prostog razloga što potiču od jezika kojim su govorili naši preci još u Dušanovo vreme. Dosta izraza, toponima, arhaičnih reči za predmete iz nekadašnje svakodnevne upotrebe koji se više ne koriste su slični ili, najčešće, istovetni iako je geografska udaljenost između oblasti u kojima se koriste par stotina kilometara. Jednostavno, pasivni ili zaostali krajevi, kako danas volimo da kažemo, su usled svoje izolovanosti u prošlosti u većoj meri sačuvali osnovni Srpski jezik. Iako izazivaju podsmeh i ruganje ovi dijalekti omogućavaju laku, preciznu i melodijski bogatiju komunikaciju nauštrb veštački formiranog, stranom uticaju podložnom, melodijski ravnom tzv. književnom jeziku.

   Opšteprihvaćeni tzv. književni jezik je još jedna posledica Vukove austrofilske reforme kojom je on nametnuo hercegovački dijalekt kao uzor bez ikakve istorijske, kulturološke a verovatno ni semantičke osnove. Jednostavno, dijalekt koji je njemu bio blizak na osnovu porekla njegove porodice, a koji je odgovarao njegovim nalogodavcima kao lakši za prihvaćenje od strane budućih stanovnika novodobijenih južnoslovenskih zemalja nakon raspada Otomanskog carstva je uzeo za osnovu i njemu prilagodio svoju azbuku. Na taj način je mesto porekla tog novog srpskog jezika veštački izmestio ka zapadu i za sva vremena ga istrgao iz Raške i Kosova gde su stolovali naši vladari i gde se formirala srpska istorija i kultura. Jeste da je time pridobio Srbe koji su živeli na teritoriji današnje Hrvatske, Dalmacije, BiH pa i Crne Gore da prihvate ovaj dijalekt i pismo kao svoj čime su poboljšali svoju vezu sa maticom i učinio im srpski jezik razumljivijim ali mu je istovremeno oduzeo identitet. Otprilike kao kada bi danas Britanci izvršili reformu svog Royal English-a po uzoru na sleng Dela Trotera da bi bili prihvatljiviji u celom svetu!

   Da nije bilo njegove reforme jako malo turcizama bi se sačuvalo u savremenom srpskom jeziku jer bi nakon sticanja nezavisnosti i odlaska Turaka ubrzo prestala potreba za njihovom upotrebom. Ovome bi pogodovalo i to što se takve reči nisu precizno mogle napisati slavenoserbskim pismom pa bi se jezik sam od sebe očistio od stranog uticaja zavojevača i nastavio svoju genezu poput Ruskog i Bugarskog jezika koji, priznaćemo i sa više od 30 slova i pregršt poluglasova još kako omogućavaju modernu komunikaciju uključujući i najsavremeniju svemirsku tehnologiju na njihovom maternjem jeziku, bez upotrebe ijednog engleskog izraza već njegovom zamenom domaćim izrazima.


ово је суштина целе приче о вуковој "реформи". врло често наводим прецизност "јужњачког" говора примером "био сам са иваном" (јованом, миланом, миљаном, кумом). ајд сад ви на основу ове реченице закључите са ким сам ја био. неки кажу чује се акценат. можда сеи чује, али се не види Wink ми јужњаци лепо кажемо, "био сам с милана/милану" и одма је све јасно.
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... 19   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 22 queries.