Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspxObjavljeno 18.05.2015. u 19:15
ANALIZIRAMO
Ponovo svjetska sila: ruski medvjed je budan i spreman za borbu...
S godišnjim obrambenim budžetom koji debelo premašuje basnoslovnih 70 milijardi dolara Rusija je treća zemlja svijeta po količini novca koji ulaže u svoje vojne snage. Prve su, dakako, Sjedinjene Američke Države, dok se na drugome mjestu već nekoliko godina uredno zadržava Kina. Spomenutih 70 milijardi dolara troši se na održavanje borbene spremnosti 845 tisuća vojnika, 22 i pol tisuće tenkova te 1400 borbenih zrakoplova.
Iako je u razdoblju od raspada Sovjetskog Saveza Rusija izgubila epitet vojne supersile kojim se tako dičila u vrijeme hladnoga rata, u posljednjih nekoliko godina predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je nekoliko inicijativa koje bi Rusiju trebale ponovno vratiti na staro mjesto vojne moći. Sve je krenulo Putinovom izbornom pobjedom 2012. godine.
Transformacija je počela podjelom vojske u manje, dinamičnije, brigade. Također, što se vojne tehnologije tiče, fokus se premjestio s golemog superoružja na inovativna rješenja u skladu s današnjim „smart“ trendom.
Daleko je prošlo vrijeme golemih tenkova i balističkih projektila koje su mogli sravniti pola kontinenta. Nemojmo se zavaravati, T-90A i dalje ponosno bruji kao glavni borbeni tenk ruske vojske (zasad), a golemi projektili bili su među glavnim atrakcijama na nedavno održanoj paradi u Moskvi koja je obilježavala 70. godišnjicu pobjede nad fašizmom.
Pametan oklop
Tako je centralno mjesto među više od 16 tisuća sudionika vojne parade zauzimao novi ponos ruske vojske - T14 Armata, borbeni tenk sljedeće generacije. Radi se o oružju kojem Rusi tepaju kao „najmodernijem i najsofisticiranijem tenku na današnjoj bojišnici“.
Uzmemo li u obzir da je, uvjetno rečeno i nategnuto, jedan od najboljih tenkova današnjice, uz to i glavni rival Armati, američki Abrams uveden u službu 1981. godine, bit će da ruska teza, usprkos svakoj modernizaciji dobrog starog Abramsa (čija je proizvodnja obustavljena), drži vodu. No, jesu li Rusi prvo skočili pa rekli hop?
Naime, upravo za vrijeme glavnog pokusa parade, jedna od 50-tonskih T-14ica je otkazala poslušnost upravo na ulazu u Crveni trg. Motor je radio, ali se oklopna grdosija nije mogla pomaknuti. Na kraju su ga odšlepali.
Službena izjava glasila je da je „sve dio probe za paradu“, dok će vojni analitičari ustvrditi kako su Rusi možda ipak malo preuranili s prezentacijom svojeg novog ponosa. Ili je u pitanju problem s prijenosom, ili je, kako se šuška, tenk toliko moderan da vozači tek trebaju naučiti kvalitetno upravljati njime.
Bilo kako bilo, u novoj Armati neće biti nikoga u kupoli koju krasi 125 milimetarski top glatke cijevi. Za tog ljepotana se tvrdi kako ima najveću izlaznu energiju zrna, što u prijevodu znači i veću razornu moć.
Naime, Rusi su Armatu zamislili kao platformu (i baš ta platforma nosi ime Armata, a kupola koja je čini tenkom dodaje ono „T-14“) na koju će postavljati sve što im je potrebno, bilo da se radi o “bespilotnoj” kupoli za tenk, postolju za haubicu ili o prenamjeni u vojni transporter. Krajnji cilj, kako sami priznaju, jest realizacija “potpuno robotiziranog borbenog vozila”.
Čime će se to vozilo upravljati? Izgledno je da će određena doza umjetne inteligencije biti prisutna, ali samo kao pomagalo koje će onome tko upravlja vozilom što efikasnije predstaviti situaciju na bojištu. A, taj koji će vući sve konce u rukama će imati upravljač koji je vraški sličan - DualShocku iz Playstationa.
Sustav je već u uporabi, i to u 25-tonskoj modularnoj oklopnoj platformi Kurgantes 25 koji umjesto klasičnog upravljača koristi onaj ikonskog dizajna japanskog proizvođača elektronike. Razlog je jednostavan - modernom vojskom upravljat će mladi, a potpredsjednik tvrtke koja proizvodi Kurganetsa, Albert Bakov, jednostavno je konstatirao kako je želio nešto “na što su mladi već naviknuti”.
Zaključak je sasvim logičan jer se veliki dio obuke mladog kadra danas obavlja na simulatorima koji su ništa drugo doli skuplje videoigrice, samo s daleko smrtonosnijim potencijalom.
Modernizacija je nesumnjivo uzela maha, a na paradi je svjetsku premijeru imala i nova generacija najkultnijeg oružja svijeta - jurišne puške AK47 popularnog “kalašnjikova”. Nova inačica nosi oznaku AK12 i trebala bi se prvo naći u uporabi kod specijalnih jedinica na kojima se provodi “Ratnik” program.
A, da je dašak nove tehnologije prijeko potreban svjedoči i podatak kako se u nekim ruskim raketnim silosima i danas koriste drevne floppy diskete od osam inča...
VLADO OZRETIĆ
S500
Radi se o novoj generaciji raketnog obrambenog sustava koji je sposoban presretati višestruke ciljeve na nebu i oboriti ih. Radi se o posve novom dizajnu koji od prethodnika S-400 preuzima jedino nomenklaturu. Trebao bi biti sposoban obarati ciljeve i do 40 kilometara visine i to u dometu od 500 do 600 kilometara. Na paradi se Crvenim trgom provezla jedinica S-400-ica (na fotografiji).
Podmornice Borej klase
Ova klasa označava nuklearne podmornice, nasljednice gigantske klase Tajfun (jedna od njih je i zloglasni Kursk), opremljene balističkim projektilima. Duge su preko 170 metara, a u smrtonosnom arsenalu nalaze im se i Bulava nuklearne rakete. Uz to u njih je i ugrađena nova generacija nuklearnih reaktora koja im omogućuje zarone dublje od 480 metara.
Bulava rakete
U 12 metara, koliko je ovaj projektil dug, upakirana je snaga stotinu puta veća od one koja je 1945. godine sravnila Hirošimu sa zemljom. Raketa ima masu od 36,8 tona, domet joj je oko 8000 kilometara, a može nositi od šest do deset nuklearnih bojnih glava. Posebno su opasne zbog sposobnosti izbjegavanja presretanja.
Sarmat
Radi se o interkontinentalnoj balističkoj raketi čiji je prethodnik na zapadu nosio ime “Sotona”. Ovime smo sve rekli, ali valja još napomenuti kako se radi o superteškom (100 tona) termonuklearnom oružju masovnog uništenja u kojem je ugrađena sva sila protumjera kako bi što uspješnije došlo do svog cilja i izbrisalo ga s lica zemlje u potpunosti.
RS-24 Yars
Radi se o petoj generaciji rakete RS-24 Yars (NATO je označava pod imenom SS-29) koja je unaprijeđena verzija Topol-M balističke rakete koja je prvi put testirana 2007. RS-24 može nositi više nezavisno-ciljajućih nuklearnih bojevih glava s ciljem izbjegavanja raketnih obrambenih sustava u dometu od 12,000 kilometara.
Fregate ‘Admiral Grigorevič’
Radi se o najnovijim plovilima ruske flote (na koju je Putin osobno vrlo slab). Neke su već namijenjene Crnomorskoj floti, a krasi ih izrazito niska radarska vidljivost. Prva od njih, fregata Admiral Grigorevič, prema kojoj klasa nosi ime, porinuta je u ožujku.
T-14 Armata
Tenk teži 57 tona, a pokreće ga motor od 1 500 konjskih snaga (buduće verzije imat će jače). Može svladati nagib od 60 stupnjeva i prevladavanje prepreke visokih čak metar i pol. Opremljen modernim ovjesima s mikroprocesorom koji zasebno kontrolira svaki kotač u gusjenici. Oklop se sastoji od nekoliko slojeva kompozitnih materijala keramike, čelika, legure titana i ugljičnih nanocijevi.
AK 12 - novi ‘kalašnjikov’
Nova generacija “kalaša” ima 18 konstruktorskih inovacija u odnosu na četvrtu generaciju automata Kalašnjikov (AK74M). Novo oružje ima i nenadmašnu preciznost: nišanska daljina iznosi 1000 m. Pored toga, valja istaknuti univerzalnost AK-12, lakoću korištenja i znatno manji trzaj, što povećava preciznost gađanja.
Program ‘Ratnik’
Radi se o kompletu borbene opreme koja će u potpunosti osuvremeniti rusku pješadiju. Osigurava borca svim onim što je potrebno za preživljavanje i vođenje uspješne borbe - od zaštitnog kompozitnog tjelesnog oklopa i filtera za čišćenje vode, do uređaja za noćno promatranje i najnovijih sredstava za navigaciju.
Sukhoi T-50
Prvi ruski borbeni lovac pete generacije, i ujedno i odgovor na američki F22 Raptor i F35 (koji se još nije doživio uvođenje u službu). T-50 se trenutno nalazi u testnoj fazi, rješavaju se dječje bolesti, a ako sve prođe kako treba u službi bi se mogao naći za nekoliko godina. Prema podacima, brži je i agilniji od F35.
