Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx16.10.2015.
Rusi plaćaju 25 eura prosvjednicima: Crna Gora ne smije u NATO
Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je tijekom boravka u Podgorici rekao da pozdravlja napredak Crne Gore u procesu pristupanja NATO savezu. Dvije su oblasti koje su posebno važne, jedna je vladavina prava – borba protiv korupcije i nezavisno sudstvo – procijenio je. Mnogi od zakona su usvojeni i institucije formirane, ali potrebno je i da funkcioniraju. Druga oblast na koju su saveznice fokusirane jest potpora javnosti. Tu vidimo da stvari idu u pravom smjeru, ali je važno da Crna Gora nastavi biti fokusirana na ovu oblast – zaključio je Stoltenberg.
Odnosi sa Srbijom
Dva su razloga zbog kojih se s prijemom najmanje zemlje na Balkanu neće dugo odugovlačiti. Prvi je jasna i potpuno definirana potpora Washingtona, što spominje i Stoltenberg, a drugi obnovljeni hladnoratovski odnosi na relaciji NATO – Moskva, posebno izraženi od vojne intervencije Rusije u Siriji i krize u Ukrajini.
Postoji tu i treći unutarnji razlog žurbe Zapadne alijanse u odnosu prema Crnoj Gori. Stoljetne veze Crne Gore s Rusijom i dalje igraju značajnu ulogu u raspoloženju Crnogoraca prema najjačem savezu, a u istom paketu je također i tradicionalna bliskost Srbiji, zemlji koja intenzivno pregovara s EU-om, ali istodobno sudjeluje na svim većim vojnim vježbama ruske vojske. Kod Srbije je ta dvojnost potencirana pitanjem Kosova.
Zato Stoltenberg nije slučajno u Podgorici (gdje je boravio s 28 veleposlanika zemalja NATO-a) više puta spomenuo potporu javnosti, to jest građana Crne Gore, i to procjenom da se državni aparat Mila Đukanovića mora koncentrirati na jačanju te potpore.
Ta potpora je, čini se, bitno manja nego u Sloveniji i Hrvatskoj i po anketama najpovoljnijim za vladajuće teško može dosegnuti 40 posto. Vlasti referendum o ulasku u NATO uooće ne spominju (nije ga bilo ni u Hrvatskoj), nego će formalna potvrda biti donesena u parlamentu.
Sukob s mitropolitom
Ne treba zaboraviti da u Podgorici, a povremeno i drugim gradovima, od početka ovog mjeseca traju prosvjedi Demokratskog fronta koji okuplja Đukanovićevu oporbu, a zahtjevi su im uspostava prijelazne vlade i novi izbori, uz već poznate tvrdnje o manipulaciji, korupciji, propadanju zemlje.
Milo Đukanović, nakon donošenja zakona o vjerskim zajednicama, ušao je u sukob s mitropolitom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohijem Radovićem, koji je čak i posvetio prosvjede protiv premijera. Mitropolitovo razmišljanje o orijentaciji zemlje je nedvosmisleno: kad je Đukanović na valu EU-a proglasio sankcije Rusiji, Amfilohije ga je prokleo gore nego kakav iranski ajatolah. I njega i svakoga tko bude radio na štetu suradnje s Rusijom.
Prosvjednici se nerado javno oglašavaju protiv pristupanja NATO-u, no sigurno je da će, uza sve političke zahtjeve, inzistirati na referendumu. Andrija Mandić, jedan od lidera Demokratskog fronta, Stoltenbergu je uputio sarkastično pismo u kojem kaže da bi razvijeni zapad, s demokratskom tradicijom i legalističkim pristupom, morao dopustiti da se Crnogorci na referendumu izjasne za ili protiv.
Prosvjedi u prijestolnici zemlje od 600 tisuća duša ne odskaču brojnošću, ali su organizatori uporni. Dosad nije bilo sukoba s policijom, iako su blokirali jedan od ključnih bulevara u metropoli, ali nije isključeno da ih uskoro bude. Priča se da iza prosvjeda stoji ruski kapital, pa čak i o dnevnicama za prosvjednike od po 25 eura.
Dugovječni premijer
Milo Đukanović, sedmerostruki premijer (ili predsjednik) s 25 godina na čelu države, dolaskom Stoltenberga i EU delegacija, upravo je doživio kulminaciju svih napora da Crnu Goru dovede na prag NATO-a, a uskoro i EU-a. Što će biti s prosvjedima, hoće li se gasiti ili nastaviti, vidjet će se već ovaj vikend, no situacija u zemlji nije bezazlena, pogotovo kad se stavi u kontekst zaoštrenog odnosa NATO-a i Rusije.
Antun Masle
Jedna divizija iz Moskve...
Prvi ljudi NATO saveza rekli su svoje, iz Rusije zasad nema službenog glasa, iako je manje-više poznato što u Moskvi misle. U proruskim medijima na srpskom jeziku, nakon kalkulacija da bi jedna divizija ruske vojske mogla blokirati cijelu Crnu Goru, povremeno se govori o prioritetima ruske politike na Balkanu. To su, uz Crnu Goru, jasno Srbija i Makedonija, zemlje pravoslavnog kruga.
Pozivnica u prosincu
Prema procjenama, Crna Gora bi u prosincu ove godine trebala dobiti prolaznu ocjenu, a u članstvo NATO-a mogla bi biti primljena već u srpnju, na zasjedanju u Varšavi.
