Ova tema bi mogla slobodno i u NiP ali evo ovdje, ovakve bajke odavno kruze.
Osobno mislim da od toga nema nista ali tko zna.
Ne prenosi mi se sve samo ovo vezano za podmornicu.
---------------------
ZDRUŽENA SNAGA 15
ŠTO JE OTKRILA NAJVEĆA VOJNA VJEŽBA GODINE? Hrvatska će opet imati podmornice, možda i domaće proizvodnje.
Može se očekivati nabava manje napadajne ili džepne podmornice, a ove potonje mogle bi se graditi i u Hrvatskoj
Združena snaga 15, najveća i najsloženija ovogodišnja vježba Oružanih snaga RH, održana je proteklog utorka na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik”, dok je mornarički dio vježbe proveden u akvatoriju Dugog otoka. Osim za promatranje kopneno-zračnog segmenta vježbe, naš smo boravak na poligonu “Eugen Kvaternik” iskoristili i za razgovor s visokim dužnosnicima MORH-a.
.........
Dobrih vijesti ima i za Hrvatsku ratnu mornaricu, koja je u proteklih nekoliko godina revitalizirana. Kako nam je rekao general Lovrić, u svrhu protupodmorničke borbe u dugoročnom razdoblju razmatra se ponovno uvođenje podmornica u HRM, što je inicijativa koja se svakako mora pozdraviti i podržati. Podsjetimo, protupodmornička borba dugo je bila zanemarena i marginalizirana, a trenutno njezine elemente mogu provoditi samo dvije raketne topovnjače klase Helsinki. One su opremljene sonarom, ali ne i torpedima. To ih ograničava samo na detekciju podmorskih prijetnji, no kada su jednom uočene, po njima se ne može učinkovito djelovati, osim dubinskim bombama.
Naime, laka torpeda Mark 44 kojima raspolaže Hrvatska ne mogu biti lansirana, jer nijedna platforma u službi HRM-a nema torpedne cijevi. Nadalje, Mk 44 torpedo je potpuno zastario. Stoga bi se svakako moralo promisliti i o nabavci novog torpeda, poput Mk 46 ili mnogo modernijeg europskog MU90 Impact. Za najviši stupanj učinkovitosti u razmatranje bi se morala uzeti i mogućnost nabave protupodmorničkih helikoptera.
Množitelji sile
S obzirom na specifičnosti hrvatskog mora, nabava podmornica je apsolutno neophodna. One predstavljaju značajni množitelj sile te mogu zatvoriti kanale između hrvatskih otoka i nanijeti teške gubitke protivničkim snagama. Moderne konvencionalne podmornice su u mirovanju potpuno nečujne te se lako mogu pritajiti na dnu te vrebati na neprijateljsko brodovlje. Na umu valja imati i činjenicu da je najbolja obrana od neprijateljske podmornice vlastita podmornica.
U strateškom smislu, i samo postojanje nekoliko podmornica u zoni operacija prisilit će potencijalnog protivnika da potroši značajne resurse i vrijeme te potencijalno odgodi napadne operacije, kako bi neutralizirao svaku od tih podmornica. Krene li se u provođenje tog nužnog koraka nabave za HRM, može se očekivati nabava manje napadajne ili džepne podmornice, a ove potonje mogle bi se graditi i u Hrvatskoj.
Od toga bi golemu korist imala naša brodogradnja, a na sajmu ASDA u Splitu upravo je ove godine predstavljen projekt domaće džepne napadajne podmornice Drakon 220, tvrtke Adria-Mar. To je podmornica duljine 30 metara, površinske istisnine 220 tona, a zaronjene 250 tona.
Maksimalna dubina ronjenja iznosi oko 150 metara, a najveća zaronjena brzina je 10,2 čvora, odnosno 18 kilometara na sat. Maksimalni doplov pod vodom iznosi 280 nautičkih milja, a ukupni doplov je čak 3000 nautičkih milja, dok su provizije za posadu dostatne za 14 dana na moru.
Riječ je zapravo o povećanoj, naoružanoj verziji diverzantske podmornice P-01 Velebit. Posadu čini 9 članova, a naoružanje se sastoji od dvije torpedne cijevi od 533 mm za teška ili laka torpeda. Osim borbenih zadaća, Drakon može prevesti i do 6 specijalaca.
Mine i torpeda
Ako bude naoružana modernim teškim torpedima, poput europskog Black Shark ili američkog Mk 48 ADCAP koji imaju maksimalni domet od oko 50 km, Drakon predstavlja izuzetno opasni borbeni sustav kojim se može suprotstaviti višestruko jačem protivniku. Torpedne cijevi se mogu adaptirati i za ispaljivanje manjih, protupodmorničkih torpeda od 324 mm poput već spomenutog MU90. Osim torpednog naoružanja, Drakon može ponijeti i između 4 i 8 podmorskih mina, a mogućna je i ugradnja podmorskog PZO sustava, poput njemačkog IDAS-a, za obranu od protupodmorničkih helikoptera ili aviona.
S obzirom na izuzetnu zahtjevnost projekta gradnje podmornice, gotovo cjelokupna još postojeća hrvatska industrija bi u njega bila uključena, što bi stvorilo brojna radna mjesta i potaknulo razvoj znanosti i tehnologije. Cijena jednog Drakona 220 kreće se oko 50 milijuna eura, a dobar dio tih sredstava ostao bi u Hrvatskoj. Gradnja za potrebe HRM-a povećala bi i šanse za izvozne narudžbe, a iskustvo u gradnji i projektiranju Drakona bi u budućnosti moglo voditi do razvoja većih i sposobnijih podmornica.
Da bi se prijeko potrebne podmornice znale dobro iskoristiti sugerira znatno poboljšanje stanja u HRM-u kroz proteklih nekoliko godina. Mornarica je profesionalizirana, a mladi časnici dobili su priliku doći na zapovjedne dužnosti, zbog čega je nekad najzapuštenija grana OS RH danas pretekla kopnenu vojsku po operativnoj dostupnosti sredstava i borbenim sposobnostima.
.......
http://www.jutarnji.hr/hrvatska-ce-opet-imati-podmornice/1435383/
