PALUBA
April 19, 2024, 08:47:58 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: RM Angole - Marinha de Guerra Angolana  (Read 4236 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« on: November 12, 2008, 12:31:39 am »

RM Angole

Angola je poslednjih decenija XX veka bila razorena ratom za oslobodjenje od Portugalaca, koji je trajao do 1975., a potom i gradjanskim ratom, u koji su debelo bile umesane i Juznoafricka Republika, CIA, Kuba i SSSR. Prvih godina po sticanju nezavisnosti, dobijena je znacajna pomoc od Sovjeta, koji su poslali 6 RC klase OSA II, 4 TC klase Shershen, nekoliko patrolnih camaca klase Zhuk i Poluchat, 2 minolovca klase Yevgenya i 3 desantna broda klase Polnochny. Sve to vise nije u operativnom stanju. Posle potpisivanja mirovnog sporazuma izmedju vladajuce stranke MPLA i gerilskog pokreta UNITA, zemlja belezi izuzetno visok privredni rast, pre svega zahvaljujuci prihodima od nafte. To ce se odraziti i na buducu strukturu RM. Komanda i glavna baza RM se nalaze u staroj tvrdjavi u Luandi (Ilha de Luanda, v. GoogleEarth), dok se koriste jos dve luke, Lobito i Namibe, koji imaju uredjenu lucku infrastrukturu. Uporista su Kabinda (enklava izmedju DR Konga i Republike Kongo, gde se nalaze naftne busotine) i Soro. Broji svega oko 3000 ljudi. Vecina brodova je nova.
Zvanicni sajt: www.mga.gv.ao
Ostali linkovi:
http://www.areamilitar.net/FA_CPLP.aspx?NP=1
http://www.defesanet.com.br/zz/africa_angola_navy.htm


Organizacija: Uzimajuci u obzir veoma veliku povrsinu koju zauzima akvatorij Angole, kao i cinjenicu da je proglasena ekskluzivna ekonomska zona na 200 milja od obale, logicno je ocekivati da postoji neka podela na VPS. Medjutim, o organizaciji RM nema reci u otvorenim izvorima. Uostalom, to nije ni toliko vazno, pre svega zbog cinjenice da doticna mornarica nema dovoljno brodova kojima bi efikasno mogla kontrolise svoj akvatorij. Pomorska pesadija postoji, sto donekle objasnjava relativno veliki broj pripadnika RM u odnosu na broj raspolozivih brodova. Potpisan je ugovor sa Portugalijom u Novembru 2000. o pomoci pri obuci i opremanju RM Angole, ali do sada, nista se nije ucinilo po tom pitanju.

Ostala sredstva za kontrolu akvatorija
RV Angole raspolaze sa 3 aviona za pomorsku patrolu, i to dva Embraer EMB-111 Bandeirante i jednim Fokker F-27 Friendship. Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Angolan_Air_Force
Moguce je da su pregovori u toku sa Izraelom o konverziji jednog aviona Boeing 707 u patrolni avion.

Brodovi
Klasa “Mandume” (4 broda)
P-100 “Mandume”
P-102 “Polar”
P-104 “Atlantico”
P-106 “Golfinho”

Deplasman: 104,5 t
Duzina: 26,5 m
Sirina: 5,93 m
Gaz: 1,44 m
Brzina: 27,5 cv
Pogon: 2 dizel motora Paxman Vega 12-SETCWN, 3560 KS, 2 osovine
Proizvodnja el. energije: dizel-alternator, 140kW
Naoruzanje: 1 PA top 20 mm Oerlikon GAM-B01, 2 jednocevna mitraljeza 12,7 mm
Senzori: Navigacijski radar Racal Decca, GPS terminal
Posada: 1 oficir, 10 podoficira i mornara
Primedba: naruceni Decembra 1990. kao strazarski camci; Usli u sastav RM Januara 1993. Podeljeni sa sedam vodonepropusnih pregrada. Izgradjeni u brodogradilistu “Bazan” u Spaniji.

Klasa “Patrulheiro” (3 broda)
 Patrulheiro
Preservador
Temerario
Deplasman: nepoznat
Duzina: 19, 3 m
Sirina: 5,55 m
Gaz: Nepoznat
Brzina: 25 cv.
Pogon: 2 dizel motora Baudoin V12BTI, 1680 KS, dve osovine
Naoruzanje: licno naoruzanje posade
Senzori: navigacijski radar Furuno 1830-24MN
Posada: nepoznato
Primedba: Trup izradjen od stakloplastike. Prvobitno namenjeni kao inspekcijski camci za Ministarstvo Ribarstva, sto objasnjava cinjenicu da nisu oznaceni brojevima kao plovila RM. Izgradjeni u Francuskoj 1993.

Od brodova koje je Angola primila na ime pomoci od SSSR-a nema pisanih tragova; moguce je da su neki jos uvek u plovnom stanju, ili da se neki mogu popraviti, sto svakako treba ocekivati, bas kao i nabavku novih brodova, pre svega zbog cinjenice da se sve vise nalazista nafte nalazi ispred angolske obale. 
 


Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.02 seconds with 22 queries.