NESTAO U OLUJI 1533. GODINE
Portugalski brod pun zlatnika u pijesku NamibijePiše Željko SIMUNIĆ
Foto Dieter Noli
Podijeli na Facebook-u Podijeli na Twitter-u Pošalji na email
Kad je početkom ožujka 1533. flota portugalskih brodova napustila Lisabon i uputila se rijekom Tagus na dugu plovidbu do Indije preko Rta dobre nade, nitko nije slutio da jedan od njih nikada neće doći do cilja. Prvih mjesec dana sve je bilo u redu, ali se flota pod zapovjedništvom dom Joãoa Pereire s vremenom razdvojila, a kod obale Namibije je brod Bom Jesus (Dobri Isus) upao u jaku oluju. Unatoč činjenici da su brodovi u to doba bili robusno građeni i bili su ponos portugalske mornarice, Bom Jesus nije se uspio oduprijeti snazi prirode. Oluja ga je doslovce pomela i kao igračku bacila na hridi kod pustinje Namib.
Veliki misterij
Nakon toga gotovo 500 godina nitko nije znao gdje su ostaci Bom Jesusa, niti se znala sudbina posade. Misterij je trajao sve do 2008. godine, kada su geolozi, djelatnici kompanije Namdeb Diamond Corporation, tijekom rutinske potrage za dijamantima, kojih ima mnogo u pustinji Namib, na području U-60 koje je udaljeno 130 metara od morske obale i rijeke Orange, pronašli komade drva, metala i bakrene cijevi sa znakom Antona Fuggera, jednog od najvećih tajkuna renesansne Europe. Istoga trena prestali su s kopanjem i alarmirali su šefove, koji su u pomoć pozvali dr. Dietera Nolija, šefa Južnoafričkog instituta pomorske arheologije.
– Čim sam čuo da spominju pronalazak predmeta od drva i bakra kod obale Namibije, znao sam da se radi o nekom od stotinjak brodova koji su tijekom stoljeća stradavali na tom području. Međutim, nisam mogao ni zamisliti da se radi o Bom Jesusu, portugalskom brodu iz 16. stoljeća, za koji pola milenija nitko nije znao gdje se nalazi – kazao je Noli kasnije za CNN. No, uskoro se Noli suočio s pravom arheološkom senzacijom. Uz dopuštenje namibijskih vlasti, te uz pomoć tima stručnjaka i mehanizacije, Noli je oprezno nastavio s kopanjem i na dubini od šest metara, u pijesku ispod razine Atlantika, pronašao je olupinu i predmete koji su jasno upućivali na to da se radi o portugalskom brodu.
Ispod razine oceana
Daljnja istraživanja u laguni umjetno napravljenoj buldožerima donijela su još veća iznenađenja. Pokazalo se, naime, da je nasukani brod Bom Jesus, koji se nalazio u vlasništvu portugalskoga kralja Joaoa III., krcat zlatom, bakrom i drugim vrijednim predmetima. Vjerovali ili ne, samo se vrijednost zlata pronađenog u njemu procjenjuje na više od 13 milijuna dolara! Osim velike vrijednosti u novcu, Bom Jesus je uistinu arheološki biser. Osim što je najstariji brod otkriven na obali subsharske Afrike (na drugom je mjestu Vlissingen, potonuo u zaljevu Meob 1747.), svrstan je na peto mjesto na rang-listi najvažnijih dosad pronađenih olupina (Greatest Shipwreck Treasures Ever Found) jer su predmeti na brodu iznimno dobro očuvani.
Razlog je što su ostaci broda bili ispod razine Atlantika, a mjesto se nalazi u području zvanom Sperrgebiet, gdje su Nijemci i drugi Europljani od 1900. tragali za dijamantima. Zbog toga je taj dio pustinje davno nazvan Zabranjenom zonom i ilegalni lovci na dijamante nisu mogli ulaziti u njega jer su ga čuvali naoružani zaštitari koncesionara. Naravno, nitko nije imao pojma da se ispod pijeska krije Bom Jesus, ali su ga ilegalci, da su dobili priliku, možda mogli slučajno pronaći. Kad je istraživanje u suradnji tvrtke De Beers, ekipe arheologa i vlada Namibije i Portugala dobrim dijelom bilo završeno, svi su bili oduševljeni rezultatima. Nije ni čudo, jer je pronađeno 2000 zlatnih kovanica iz Portugala, Španjolske, Venecije i Francuske. Izvađene su 22 tone bakrenih šipki, 50 komada slonovače, srebrni novčići i navigacijski instrumenti.
Pronađeno 5438 predmeta
Kada se listi od ukupno 5438 pronađenih artefakata dodaju mačevi, topovi, brončano posuđe i topovi, kompasi, čak pet sidara, kao i obuća, odjeća i osobni predmeti mornara, jasno je da Bom Jesus zlata vrijedi i arheolozima. Oni će uz pomoć pronađenih predmeta stvoriti jasniju sliku o pomorstvu toga doba i popuniti rupe u znanju. To više što su brojni pomorski dokumenti iz Portugala toga doba uništeni u potresu, tsunamiju i požaru 1755. u Lisabonu. Tada je praktički bila zbrisana Casa de India, zgrada u kojoj se stoljećima čuvala većina navigacijskih karata i starih dokumenata s podacima o pomorskom djelovanju njihove flote.
Doajen odjela portugalske pomorske arheologije pri ministarstvu kulture Francisco Alves iskazao je zadovoljstvo projektom.
– Do sada smo malo znali o tim velikim brodovima, jer je Bom Jesus tek drugi East Indiamen pronađen s teretom i u dobrom stanju. Sve ostale brodove opljačkali su lovci na blago – kazao je Alves.
Cijelom pričom oduševljen je i Filipe Vieira de Castro, koordinator nautičkog arheološkog programa na sveučilištu A&M u Texasu. On je cijelo desetljeće proučavao brodove iz toga doba i pravio kompjutorske modele iz šturih povijesnih podataka. – Puno će godina proći u proučavanju svih pronađenih predmeta, ali naša će riznica znanja o renesansnom pomorstvu jamačno biti bogatija – smatra Castro.
Nitko nije preživio
Bom Jesus je bio trgovački brod pod zapovjedništvom dom Francisca de Noronhe i trebao je stići do Goe, Cochina, Sofala, Mombase, Zanzibara i Ternate kako bi posada mijenjala bakar, slonovaču i zlato za papar i druge začine – piše u starim, još očuvanim dokumentima. Na njemu je bilo oko 300 ljudi – mornara, vojnika, trgovaca i svećenika. U olupini su u raspadnutoj cipeli pronađene samo dvije kosti iz stopala jedne osobe, a smatra se da nitko od članova posade nije preživio oluju.
Doduše, možda su se neki mornari živi dočepali kopna, no tada ih je dočekala pustinja Namib, jedno od najnegostoljubivijih područja na planetu. Kako bilo, nitko nikada više nije čuo za Bom Jesus i njegovu posadu.
Ipak, Portugalci su još tada barem znali da nikada nije stigao do Indije. U nekim čudom očuvanoj staroj portugalskoj knjizi Memória das Armadas nalaze se čak ilustracije plovila koja su od 1497., kada je Vasco da Gama prvi stigao u Indiju, svake godine plovila prema tom dijelu svijeta. Među njima je crtež dvaju jarbola i jedara koji vire iz mora, kao i natpis – Bom Jesus 1533. – perdido (izgubljen).
ULOGA BAKRENOG TERETA
– Da u Bom Jesusu nisu bile 22 tone bakra koje su ga težinom držale blizu mjesta gdje se nasukao, valovi i oluje bi u ovih pet stoljeća sigurno sve raznijeli. Ovako je bakar sačuvao veći dio olupine, koja je utonula u pijesak na dubinu od šest metara – ističe Bruno Werz, član Južnoafričkog Instituta za pomorsku arheologiju.
POTVRDA IZ STARIH ZAPISA
U staroj knjizi Relações das Armadas (Priče o Armadi) iz 16. stoljeća jasno piše kako je 21 portugalski brod potonuo na putu za Indiju od 1525. do 1600. godine. Nema sumnje koji, jer stoji kako je samo jedan nestao kod Namibije – Bom Jesus 1533. godine. Na taj su način arheolozi iz starih dokumenata dobili potvrdu da je pronađena olupina upravo Dobri Isus.
ČIJA JE OLUPINA?
Bom Jesus je bio državni brod i vlasništvo kralja Joaoa III., pa dragocjenosti s njega pripadaju Portugalu. Međutim, vlada u Lisabonu je u dobroj volji dopustila Namibiji da zadrži dobar dio blaga i artefakata s olupine.http://www.slobodnadalmacija.hr/
