Velimirovi dvoriVelimirovi dvori je srednjevekovna nekropola iz 15. veka, koja se nalazi u mestu Ključ u opštini Mionica.
[1] [2]. Smeštena je u samom centru sela, na mestu gde reka Lepenica pravi jednu veliku krivinu probijajući se kroz padine stenovitih brda. Narodno verovanje ovu crkvu veže za legendarnu ličnost feudalca – kneza Velimira. Po predanju, Velimir je kao vazal sultana učestvovao u bici pod Beogradom 1521. godine.
Izvor: CC-BY-SA-3.0-RS [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Postoje dve legende o nastanku Velimirovih dvora. Po prvoj Velimir je vazal sultana i učestvuje u bici pod Beogradom 1521. i za zasluge u službi dobija na upravu spahiluk koji obuhvata Ključ i još nekoliko sela. U Ključu gradi svoje "dvore" – utvrđeni feudalni zamak-grad odakle upravlja svojim posedom. Legenda se proteže i dalje na njegove sinove koji su obnovili manastir Ribnicu kod Mionice.
Po drugoj legendi Velimir je bogati feudalac kneza Lazara. Bio je vrlo bogat i imao je tri sina. Jedan mu se sin udavio u Lepenici, a drugi je pao sa konja na Božić i poginuo. Kad to vide nesrećni otac on trećeg zatvori u kulu, pa ga nikud nije puštao, nego ga je tu hranio i čuvao, samo da mu se ne bi kakva nesreća dogodila. U jesen mu donese zrelo grožđe, pa je dete po tome znalo koje je doba godine. Ali ga iz grozda ujede zmija i tako i treći sin žalosnom ocu ostane mrtav. Narod priča da ga je prokleo car Lazar što ga nije lepo dočekao i ugostio kada je jednom dolazio u Mionicu.
Izvor: mapio.net [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ostaci Velimirovih Dvora se sastoje od jednog zarušenog ogradnog zida (obziđa) dužine oko 40 m na kome se može uočiti mesto ulaza ili nekadašnje kapije, zatim od urušene crkve (koja se nalazi istočno od zida), konaka i mutvaka (kule) izgrađene južno od ulaza u zidu, a koja se prislanja na sam zid. Crkva je bila fresko slikana, međutim danas nema sačuvanih delova živopisa, iako se na ulazu i zapadnom zidu uočavaju tragovi fresko bojenja sa fresko malterom koji je ispran.
[3] Sama crkvena građevina je najstarija u kompleksu i potiče najverovatnije iz 15. veka. Njena osnova je jednobrodna sa pripratom, naosom i oltarskom apsidom. Sa severa joj je dozidana kapela. Građevina je sazidana od pritesanih kamenih blokova. Dimenzije ostataka hrama su 12 h 6,7 m. Dozidana spoljašnja priprata je pravilne četvorougaone osnove dimenzija 7 h 8 m. Na spoljašnjim fasadama crkve vidljive su partije sačuvanog živopisa sa predstavama dekorativnih ornamenata u vidu šah polja i nasatično postavljene opeke.
Druga sačuvana građevina u kompleksu je "mutvak" (kula) koji je lociran na tridesetak metara jugozapadno od hrama i koji je dosta dobro očuvan. Iskopavanja koja su izvršena u neposrednoj blizini ove građevine utvrdila su da je pripadala nekadašnjoj manastirskoj kuhinji i konacima.
Izvor: mapio.net [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
To je kružna građevina prečnika 3m sa zidovima debelim od 0,7 do 0,9m, a visoka 6,5m sa uskim pravougaonim prozorima na gornjem delu građevine. Jedni smatraju da je to neka vrsta isposnice, "moljnice". Većina današnjih autora smatra da je ovo mutvak – prostorija za pripremu hrane, mada tome protivreči činjenica da nisu zapaženi tragovi čađi na zidovima u unutrašnjosti građevine.
Izvor: flickriver.com/photos/rudar/ [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Arheološka istraživanja su dala zanimljive rezultate o starosti ovog lokaliteta, naime nađeni su materijalni iostaci stari oko 5000. godina. Velimirovi dvori su utvrđene za nepokretno kulturno dobro – spomenik kulture 1951. i kategorisani od velikog značaja, a 1979. godine lokalitet je proglašen za spomenik kulture od velikog značaja za Republiku Srbiju. Prvi arheološki radovi na lokalitetu Velimirovi dvori, obavljeni su 1978. god. od strane Zavoda za zaštitu spomenika iz Kragujevca.
Reference[1] - Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo
[2] - Zavod za proučavanje kulturnog razvitka
[3] - Eparhija valjevska/Velimirovi dvoriLiteraturaZavod za zaštitu spomenika Valjevo: "Spomeničko nasleđe Kolubarskog i Mačvanskog Okruga" , Valjevo 2006. ISBN 86-904745-2-8. (COBISS.SR)
Deroko, Aleksandar (1950). Srednjevekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Beograd: Prosveta
Izvor:
Wikipedija,
blog.banjavrujci.info