PALUBA
March 29, 2024, 12:55:31 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2   Go Down
  Print  
Author Topic: Tvrđava Ždrelo  (Read 7866 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« on: March 15, 2017, 10:50:43 pm »

Ždrelo (mlavsko)


Ždrelo je tvrđava koja se nalazi 13km jugoistočno od Petrovca na Mlavi nad rekom Mlavom kod istoimenog sela. U istoriji je poznato kao uporište bugarskih velikaša Drmana i Kudelina koji su kao polunezavisni vladari upravljali Braničevom krajem 13. veka (1273-1291), uznemiravali okolne države, prevashodno kraljevinu Mađarsku i Dragutinovu (kralj Srbije 1276—1282, kralj Srema 1282—1316) Sremsku kraljevinu. Vladislav IV Arpad (1272—1290) je pokušao da ih suzbije 1285. godine, ali su njegove trupe pretrpele poraz u Gornjačkoj klisuri. Neposredno posle toga je i Dragutin pokušao da ih uništi, ali je pretrpeo težak poraz, posle čega su oni prešli u ofanzivu. Njihovo delovanje je uništeno tek združenom akcijom Milutina (1282—1321) i Dragutina tokom koje je zauzeto Ždrelo i celo Braničevo, a Drman i Kudelin su proterani sa tog prostora.


Ostaci tvrđave Ždrelo
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Istoričari smatraju da su Drman i Kudelin kumanskog porekla. Braća su se koristila slabljenjem centralne vlasti u Bugarskom carstvu da se osamostale u oblasti Braničeva 1273. godine. Prestonica im je bila u tvrđavi Ždrelo na reci Mlavi, u kojoj su se njih dvojica utvrdili.
 
Braća su raspolagala vojskom koju su činili uglavnom Bugari, Tatari i Kumani. Vladali su nezavisno od bugarskog cara, jer su Bugarsku su u to doba razdirale dinastičke borbe i građanski ratovi. Istovremeno se kriza koju su i Tatari stvorili u Bugarskoj povećavala, a jedan od njenih pokazatelja bilo je i praktično osamostaljivanje pojedinih velikaša.

U to vreme je ugarski kralj Vladislav IV predao Dragutinu na upravu Mačvu sa Beogradom i oblasti Soli i Usoru na tlu današnjih severnih delova Bosne i Hercegovine i on je u njima samostalno vladao nazivajući se sremskim kraljem. Drman i Kudelin su redovno napadali svoje zapadne susede, Ugarsku i Dragutinovu Sremsku kraljevinu. Tako su Drman i Kudelin Braničevsku oblast pretvorili u svojevrsno razbojničko leglo iz koga su uznemiravali susedne oblasti.

Mađari su pokušali 1285. godine da ih suzbiju, ali su pretrpeli poraz u Gornjačkoj klisuri u pokušaju da se probiju do Ždrela, tako da je vojni pohod na Braničevo završen je neuspehom. Dragutin je sa svojom taštom preduzeo vojnu akciju protiv Drmana i Kudelina ponovo tokom 1285. godine, ali bez uspeha Ponovo braća odnose pobedu nakon čega su poharali Dragutinove teritorije. Dragutin nije raspolagao dovoljnim brojem vojnika kako bi ih mogao ugroziti. O težini poraza svedoče i navodi da su bugarski velikaši posle toga krenuli u osvajačku kontraofanzivu, te su sa najamničkom vojskom Tatara i Kumana nastavili sa pljačkanjem Dragutinovih teritorija.


By CrniBombarder!!! - Sopstveno delo, CC BY-SA 3.0, izvor
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Njihov prodor primorao je Dragutina da pozove svog brata Milutina u pomoć i oni su se sastali u Mačkovcu na Moravi dogovorivši se o zajedničkoj akciji. U žitiju kraljeva i arhiepiskopa srpskih, arhiepiskop srpski Danilo II (1324—1337) opisuje pohod Dragutina i Milutina protiv kumanskih vladara. Dve vojske zajedno su prodrle u Braničevo, a uspeh je bio potpun oko 1292. godine. Njihove združene snage slomile su otpor Drmana i Kudelina, zauzele Ždrelo, a potom i celu Braničevsku oblast sa istoimenim gradom i Kučevom koja je ušla u sastav Dragutinove države. Drman i Kudelin primorani su na bekstvo a osvojene oblasti zadržao je Dragutin tako da je Braničevo je po prvi put došlo pod srpsku vlast. Priključeno je Sremskoj kraljevini.

Drman i Kudelin najverovatnije su i stradali u ovoj kampanji jer se nakon 1291. godine ne pominju u istorijskim izvorima. Poraz Drmana i Kudelina doveo je do napada vidinskog kneza Šišmana (osnivača bugarske dinastije Šišman) na Srpsku kraljevinu. Napad je završen neuspehom. U kontranapadu, Milutin je zauzeo Vidin i primorao Šišmana da se oženi ćerkom svog velikaša Dragoša.


By Јованвб - Sopstveno delo, CC BY-SA 3.0, izvor
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Danas su od nekadašnje utvrde opstali samo temelji, dok je sve ostalo zarušeno.


* Ždrelo.jpg (345.33 KB, 1884x931 - viewed 187 times.)

* Tvrdjava_Zdrelo_Gornjak2.jpg (668.73 KB, 950x1200 - viewed 152 times.)

* Tvrdjava_Ždrelo.jpg (1682.14 KB, 3264x2448 - viewed 157 times.)
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #1 on: March 16, 2017, 01:44:52 pm »

Полубраћа Дрман и Куделин били су вазали видинског кнеза Шишмана, а овај вазал монголског великаша и татарског кана Ногаја. Шишман је имао обавезу да Дрману и Куделину, који су  по свој прилици побегли у Видин, пружи заштиту, па је кнез видински, уз помоћ Татара и поменуте браће, кренуо на освојење оног што су они изгубили, напао на земље краља Милутина и продро дубоко у њих. О тим догађајима говори песмица Сва се војска Шишману предала, коју је М. Ђ. Милићевић забележио у топличком округу (1880).

Еј ти горо, горице зелена!
Можеш ли се за дан, за два минеш?
За дан за две, за целу недељу?
Сва се војска Шишману предаде!
Ја не жалим што се је предала,
Но ја жалим ту добру девојку,
Што Шишману сас војску отиде.
Вредна беше за три нова града…

Намера Шишманова била је да опљачка пећку архиепископију, али једне ноћи војска се његова пред местом Ждрелом у Хвосну поплаши од неких необичних појава на небу и почне да бежи. Архиепископ Данило II у родослову Животи краљева и архиепископа српских вели да се то учини молитвама св. Симеона и св. Саве 'и архијереја христова светаго Арсенија лежаштаго тоу в дому светих апостол'… Било како му драго, за њима нагне Милутин, и, гонећи Шишмана који чамцима пребегне преко Дунава, заузме његову престоницу Видин, па онда ступи с њим у преговоре. Знајући да пред собом нема само Бугаре већ и Ногајеве Татаре, чији је вазал био Шишман, Милутин се с њим брзо нагодио. Вратио му је Видин а Шишман је признао врховну власт Милутинову. Уговор мира запечаћен је двоструким брачним везама: Шишман се оженио ћерком српскога великога жупана Драгоша, а његов син Михаило, мало доцније, Милутиновом ћерком Аном-Недом.

Таквим развојем догађаја кан Ногај није био задовољан. Милутин му је преотео бугарске вазале – најпре Дрмана и Куделина, потом Шишмана. Зато се спремао да упадне у Србију, али га је краљ Милутин предухитрио мировном понудом. Српско посланство је успело да одврати кана од напада, али се заузврат краљ Милутин обавезао да Ногају пошаље 'на службу вазљубљенога сина свога Стефана, са великоименитом властелом земље српске', који су на татарском двору остали до Ногајеве смрти (1299).
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2 on: May 16, 2018, 01:16:52 pm »


Gornjačka klisura

Gornjačka klisura predstavlja vrata Homolja. Duga je 16 km i čine je četiri velika meandra. Ime je dobila po vetru koji duva njome i širom okolinom.

U klisuri se nalaze i brojni ostaci utvrđenja starog srpskog grada koji je prestao da živi posle pada Smedereva. Na ulazu u klisuru mogu se videti razrušene stražarske kule, koje su nekada služile za odbranu rimskog vojnog puta (Via militaris) što je prolazio ovuda vodeći za Niš. U Gornjačkoj klisuri takođe se mogu videti i ostaci srednjovekovne srpske mitropolije.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Usled svog specifičnog geografskog položaja, Homoljski kraj se nalazi pomalo izvan glavnih puteva, tako da su u njemu najbolje sačuvana obeležja stare balkanske kulture, narodnih običaja, starih zanata i tradicionalne arhitekture. U Gornjačkoj klisuri, i na Vukanu i na Ježevcu, nalazi se više bedema srednjevekovnih utvrđenja, a u Ždrelu i temelji grada Drmana i Kudelina.

Lokalitet Ždrelo (Kudelinov grad) je tvrđava koja se nalazi 13 km jugoistočno od Petrovca na Mlavi, nad rekom Mlavom  kod  istoimenog sela. U istoriji je poznato kao uporište bugarskih velikaša, braće  Drmana  i Kudelina (Drugo bugarsko carstvo krajem XIII veka) koji su iz njega, kao polunezavisni vladari tada upravljali Braničevom (1273-1291.), napadajući zapadne države, prevashodno kraljevinu Mađarsku i Dragutinovu Sremsku kraljevinu (kralj Srbije 1276-1282. kralj Srema 1282—1316).

izvor


* P1390047_sepia_resize.jpg (580.12 KB, 1631x917 - viewed 205 times.)

* P1390053_sepia_resize.jpg (705.43 KB, 1631x917 - viewed 180 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #3 on: August 18, 2018, 12:54:10 pm »


Prošlog meseca sam bio u Vitovnici i malo sam poslikao.


Manastir Vitovnica

Jedan od manastira SPC u blizini je i Vitovnica, koja se dovodi u vezu sa Kraljem Milutinom. Prema predanju, manastir je podignut između 1289. i 1291. godine kada je Sveti Kralj pobedio velikaše braću Drmana i Kudelina koji su upravljali Braničevom iz grada Ždrela u Gornjačkoj klisuri.

Joakim Vujić je u Budimu štampao „Putešestvije po Serbiji“ u kome kaže: „Osnovatelj ovog svetog manastira bio je Svjati Milutin, kralj serpski. Mitropolit Mihajlo u svojoj knjizi „Srpska crkva u Kraljevini Srbiji” izdatoj u Beogradu 1895 kaže: „zidan je po predanju od Kralja Milutina”.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Mihailo Riznić u Starinaru Srpskog arheološkog društva izdatom 1888. godine piše: "Kralj Milutin je mogao podignuti ovaj manastir posle boja sa Tatarima 1291. Tada behu ustali protiv severnog srpskog kralja Dragutina, Milutinovog brata, dva odmetnika u Ždrelu braničevskom, Drman i Kudelin. Milutin skupi silnu vojsku i silno pobedi Tatare da je Mlava potekla krvava".

Prvi pisani pomen o Vitovnici potiče iz 1537. godine iz vremena turske vlasti. Delio je sudbinu svog naroda i ovih prostora, a to znači da je više puta rušen, spaljivan i ponovo iz pepela podizan. Kao i svi srpski manastiri nalazi se skrajnut sa glavnih puteva, u prelepoj okolini koja omogućuje duhovni mir. Obnovljen je 1856. godine trudom igumana Hadži Stefana Bojovića. Tom prilikom, braća Ivan i Milija Marković izvela su živopis i slikanu dekoraciju ikonostasne pregrade. Pod je popločan kamenom, a dozidana je spoljna priprata i zvonik.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Vitovnica_0.jpg (430.1 KB, 1599x1196 - viewed 64 times.)

* Vitovnica_1.jpg (229.09 KB, 903x1200 - viewed 70 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4 on: August 18, 2018, 01:00:23 pm »


Uspenjska crkva, građena u stilu moravske arhitekture, malih i skladnih proporcija, sažete trikonhalne osnove, sa konhama spolja poligonalnim, a iznutra polukružnim i kupolom koju nose pilastri. Naknadno su dozidane spoljna priprata i kula-zvonik. Duž severne, istočne i južne fasade, ispod profilisanog krovnog venca, teče friz slepih arkada. Iznad severnih vrata nalazi se kamena ploča iz 1218. godine sa natpisom na starojermenskom i staroslovenskom jeziku, preneta iz crkve u Oreškovici, poznate kao Jermenska.

Natpis na manastiru Vitovnica
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Crkva je zidana od kamena, gašenim krečnim malterom, i sa vrlo malo opeke, koja nije složena u redove zida. Osnova crkve je krst sa izraženim oltarskim i pevničkim aspidama. U samoj oltarskoj aspidi sačuvan je živopis iz 1856. godine. Nastajanje drvenog ikonostasa se vezuje za 1831, 1854. i 1894. godinu. Unutrašnjost crkve se deli na pripratu, naos crkve i oltar.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Vitovnica_2.jpg (353.7 KB, 899x1200 - viewed 81 times.)

* Vitovnica_6.jpg (534.24 KB, 1600x1196 - viewed 82 times.)

* Vitovnica_7.jpg (276.63 KB, 1593x1200 - viewed 55 times.)

* Vitovnica_8.jpg (415.53 KB, 1600x1196 - viewed 76 times.)

* Vitovnica_9.jpg (213.68 KB, 899x1200 - viewed 86 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #5 on: August 18, 2018, 01:05:56 pm »


Monasi sa Sinaja-Sinaiti

U toku XIV i XV veka, monasi sa Sinaja pod pritiskom Turaka-Muslimana sa juga, bežaći sa Hrišćanskog istoka naselili su se u Srbiju za vreme cara Lazara i njegovog sina despota Stefana Lazarevića. Ovi monasi Sinaiti u narodu poznati kao veliki i samopožrtvovani vernici, skrivenog molitvenog življenja, zapamćeni u narodu, a njihov je veliki značaj na obnovi monaštva i duhovnog života u Srbiji u XIV i XV veku. Na severnom delu središnjeg delu crkve bio je sahranjen anonimni monah Sinaita. Ovaj grob sada stoji prazan, jer su njegove mošti odnete u Bugarsku tokom bugarske okupacije 1915. godine.

U neposrednoj blizini pored same crkve, postoje grobovi monaha, i nad njima su nadgrobni spomenici sa osnovnim podacima o preminulom kaluđeru. U manastirskoj porti postoji veće manastirsko groblje, gde se među monasima sahranjena i jedna monahinja, Marina-Miloradović.

Ostaci monaških kelija
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Vitovnica_4.jpg (712.89 KB, 1488x1852 - viewed 141 times.)

* Vitovnica_3.jpg (569.83 KB, 1600x964 - viewed 57 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #6 on: August 18, 2018, 01:43:25 pm »

Inače svi podaci o manastiru su sa Wiki, fotke su moje  Smiley


Manastir se relativno često pominje tek od 16. veka, i to i u srpskim i u turskim izvorima. Po turskom popisu iz 1527. godine u manastiru žive dvojica monaha. Po turskom popisu iz 1537. godine u manastiru žive trojica monaha i manastir plaća veliki porez što znači da je verovatno i dalje prilično dobro stajao. Po turskom popisu iz 1578. godine u manastiru žive šestorica monaha. Iz XVI veka sačuvano je čuveno Vitovničko jevanđelje.

Manastir u XVII veku možemo da pratimo kroz zapise na knjigama vitovničkog manastira. Neke od njih su spaljenje u Narodnoj biblioteci u Drugom svetskom ratu. Jedna knjiga napisana pre 1620. godine nalazi se u Kijevskoj biblioteci. Piše na njoj: "ovu knjigu manastiru Vitovnica priloži jeromonah Nikifor".

Posle Austrijsko-turskog rata Vitovnica najverovatnije ostaje pusti i monasi 1690. godine odlaze preko Dunava, na razne strane, a većina monaha prelazi u manastir Bešenovo na Fruškoj gori. Blago Vitovnice je popisano i izdvojeno iz imovine manastira Bešenovo. Iz ovog perioda sačuvana je takozvana Vitovnička čaša.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kada je 1753. godine popisivan inventar manastira Bešenovo i dalje se imovina Vitovnička posebno vodila, no u Vitovnicu se bratija nije vratila.

Monaško bratstvo nakon Seobe Srba 1690 odlazi u Bešenovo, a manji deo se priključuje ravaničkim monasima u Sentandreji. Nakon par decenija i smirivanja situacije par monaha se vratilo u Vitovnicu. Izaslanik karlovačkog mitropolita posetio je 1733. godine Vitovnicu i tada su u Vitovnici živela dva monaha. Kada je 1739. godine Austrija ponovo izgubila rat manastir opet ostaje pust vitovnički monasi ponovo odlaze u Bešenovo. Nastupaju teški dani za manastir. Do Prvog srpskog ustanka više nema nikakvih pomena o Vitovnici i istorijskim izvorima.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Vitovnica_12.jpg (264.07 KB, 1600x1192 - viewed 78 times.)

* Vitovnica_14.jpg (320.14 KB, 1600x1198 - viewed 67 times.)
« Last Edit: August 18, 2018, 01:49:48 pm by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #7 on: August 18, 2018, 02:04:35 pm »


U manastiru su u toku radovi na starom konaku, kao i na uređivanju celog manastirskog kompleksa.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Manastir se nalazi na uzvišenju, nekih 30-tak metara iznad nivoa puta. U podnožju manastira je veliki parking.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Vitovnica_15.jpg (592.47 KB, 1720x1858 - viewed 73 times.)

* Vitovnica_13.jpg (374.53 KB, 1600x1194 - viewed 66 times.)

* Vitovnica_16.jpg (445.69 KB, 1600x1192 - viewed 55 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #8 on: September 26, 2018, 10:52:50 am »


Kameni most ("Devojački most")


Kameni most, u narodu poznatiji kao "Devojački most", nalazi se u Homolju, na teritoriji opštine Žagubica. Izgrađen je na Brezničkoj reci, pritoci reke Mlave, u Gornjačkoj klisuri i udaljen je 1,3 km od manastira Gornjak, pokraj regionalnog puta Žagubica - Krepoljin -Petrovac na Mlavi.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Temelji ovog mosta datiraju još iz perioda kada su Rimljani vladali ovim krajevima. Nekoliko puta je rušen i obnavljan, a poslednja obnova je bila davne 1909. godine i više od jednog veka kasnije ovom mostu je ponovo potrebna obnova i zaštita od daljeg urušavanja. Naziv "Devojački most" je dobio po jednoj od legendi, koja glasi:"kada su Turci odvodili devojke u harem, jedna devojka je bežeći od njih skočila sa ovog mosta i poginula".

izvor


* Devojacki-most.jpg (1528.64 KB, 2272x1704 - viewed 100 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #9 on: September 26, 2018, 10:56:42 am »


Crkva Svetog Georgija


Crkva Svetog Georgija smeštena u naselju Ribare i predstavlja kulturno istorijski spomenik Homolja. Od centra Ribara udaljena je 1,5 km i do nje vodi makadamski put koji je u odličnom stanju. Izgrađena je u blizini ušća Osanička reka uliva u Mlavu na potesu zvanom Šupljaja. Prema predanju crkva je zadužbina knjeginje Milice. Po legendi ovaj deo sela je dobio ime tako što je posle Kosovke bitke knjeginja Milica prolazila ovim krajem i na ovom mestu je zastala i rekla kako je njeno srce šuplje jer je izgubila svog muža, kneza Lazara i naredila je da se tu izgradi crkva.

I tako ovo mesto dobi ime Šupljaja, a takođe je i crkva u narodu poznata pod tim imenom.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Današnja crkva je podignuta na temeljima stare crkve koja je srušena za vreme Turske vladavine. Gradnja crkve je počela 1928. godine od strane majstora-neimara Ilije Tejića iz Ribara. Crkva je sazidana od tvrdog materijala, ima dva ulaza, glavni ulaz sa zapadne strane, dok je sporedni sa južne. Ikonostas u crkvi je od drveta, rezbaren je ali ne u duborezu. Njega je uradio meštanin Josif Gligorijević. Ispred crkve se nalazi zvonara. Crkva ima sve potrebne relikvije i bogoslužbene knjige za obavljanje liturgije i činodejstva. Crkvena slava je Đurđevdan (6. maja). U okolini crkve se nalaze nekoliko manjih izvora, u narodu poznatiji kao "kladenci Svetog Georgija".


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Po narodnom verovanju voda sa tih izvora je lekovita. Ribarska crkva je jedna od najlepših u Homolju. Priroda koja okružuje ovu bogomolju je melem za oči i lek za dušu. Svi stanovnici Homolja, a posebno Ribarci se ponose svojom crkvom i redovno je posećuju. Zbog izrazito lepog prirodnog okruženja crkve ovde je moguće razvijati izletnički turizam. U blizini same crkve se nalaze i dve reke bogate ribom, pa je prisustvo ribolovaca ovde svakodnevno.

izvor



* ribare-crkva-supljaja-nekad-izgled.jpg (728.83 KB, 1000x1447 - viewed 69 times.)

* ribare-crkva-.jpg (235.61 KB, 1024x691 - viewed 49 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #10 on: September 29, 2018, 03:46:10 pm »


Manastir Vitovnica 1970. godine, tv emisija "Karavan".


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #11 on: February 09, 2019, 01:43:44 pm »



Ostatci srednjevekovnog grada Ždrelo i manastira Blagoveštanje u Gornjačkoj klisuri na par isečaka sa 4K UltraHD snimka dronom.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Vidljivo je dominantan položaj koji zauzima kao i kontrola ove bitne srednjevekovne saobraćajnice.


Pogled prema Petrovcu na Mlavi.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Pogled prema Krepoljinu.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


I sam snimak koji je vrhunskog kvaliteta.






* ždrelo_1.jpg (749.36 KB, 2664x1472 - viewed 115 times.)

* ždrelo_2.jpg (452.6 KB, 2790x1488 - viewed 79 times.)

* ždrelo_3.jpg (181.35 KB, 1397x748 - viewed 51 times.)
« Last Edit: September 03, 2020, 11:21:36 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #12 on: September 03, 2020, 10:50:24 am »



Pogled na ostatke Ždrela.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]





* Ždrelo - 1.jpg (778.7 KB, 2392x1794 - viewed 22 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #13 on: September 03, 2020, 10:58:26 am »



Još nekoliko fotografija snimljenih narednog dana ujutru, sunce je bilo sa suprotne strane pa nisu nešto naročite ispale.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Ždrelo - 4.jpg (655.72 KB, 2388x1788 - viewed 22 times.)

* Ždrelo - 5.jpg (702.22 KB, 2386x1784 - viewed 20 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #14 on: September 03, 2020, 11:01:09 am »



Isto kao i u prethodnom postu, ovog puta iz malo bliže pozicijie.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Ždrelo - 6.jpg (695.77 KB, 2394x1790 - viewed 21 times.)

* Ždrelo - 7.jpg (598.52 KB, 2862x1778 - viewed 20 times.)
Logged
Pages:  [1] 2   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 24 queries.