PALUBA
March 29, 2024, 11:26:55 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2]   Go Down
  Print  
Author Topic: Tvrđava Bač  (Read 7222 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 120



« Reply #15 on: December 24, 2020, 08:40:54 am »

Бач и бачка тврђава на цртежу топографа Ф. Н. Спара де Бенсдорфа, 1698. год.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Бач и бачка тврђава.jpg (185.99 KB, 772x398 - viewed 24 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #16 on: December 31, 2020, 02:23:05 pm »




Snimak obilaska tvrđave Bač.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #17 on: January 02, 2021, 10:47:29 am »




Prve sedelačke kulture, bajkovita srednjevekovna tvrđava, manastir i samostan


Najbolji trenutak da neko stigne u Bač, administrativno srce istoimene opštine Južnobaškog okruga, jeste lepi sunčan sumrak li neko svitanje. Tad putnik ne zna da li je zalutao u neki bajku spletom srećnih prilika jer mu se pred očima meša zlatna boja peščanih dina zaostalih za Panonsim morem, zlatasto rumena što dopire od Tvrđave, sa purpurom neba čiju širinu malo koji grad dostiže.

S proleća sve se ovde zazeleni od nabujalog rastinja, timi sneg pokrije oštre obrise građevine, dok jesen donese zagonetnu izmaglicu kiša. Međutim, u svakoj sezoni jedno ostaje nepromenjeno - Bač je priča o čoveku i tlu, kao izvoru hrane, zahvaljujući obližnjem Dunavu i njegovoj plahovitoj i plavoj pritoci Mostangi. To je priča o komadu vojvođanske zemlje gde su se razvijali kopneni putevi komunikacije još od praistorije, dok spomenici poput Tvrđave Bač i Franjevačkog samstana služe da putnika, ali i lokalnog stanovnika podsete na sve što se od tada dešavalo.

"Ovde su nastale prve sedelačke kulture u Evropi, pružajući se ka današnjim Odžacima i Karavukovu na severu, i Mladenova i Karađorđeva na jugu", objašnjava dr Slavica Vujović, konzervatorka i načelnica Arhitektonskog sektora Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika "Petrovaradin". Ova teritorija se danas, zahvaljujući sveobuhvatnim istraživanjima posmatra kao kulturni predeo Bača sa okruženjem. Nalazi se na preliminarnoj Uneskovoj listi Svetske kulturne i prirodne baštine, a širi prostor Bačko podunavlje - Unesko je već uvrstio u progran "Čovek i biosfera".

Do tog značajnog pogleda sa strane na vrednosti Bača ne bi došlo, da današnji stanovnici nisu održali kontinuitet u ljubavi prema svom mestu. Na osnovu toga, Pokrajisnki zavod je pokrenuo međunarodni interdisciplinarni projekat "Vekovi Bača", finansiran dobrim delom od Evropske unije, koja ga je 2018. godine ocenila "čistom desetkom" zbog pristupa očuvanju nasleđa, obnove Tvrđave Bač, ali i posvećenosti razvoju tradicionalnog načina života na ravničarskom i močvarnom terenu leve obale Dunava, gde kulturni diverzitet svedoči prožimanje kultura u kontinuitetu duže od osam mileniuma.

U sklopu tog projekta, otvoren je edukativni centar i dve muzejske postavke, gde se može i da su prastanovnici Bača iskoristili prednosti plavog aluvijalnog terena za začetak evropske poljoprivrede. Praistorijske zajednice su na tom prostoru sejale preteče današnjeg žita, ne zapostavljajući ribolov, lov i stočarstvo, čime se stanovništvo bavi i sada, koristeći sve pogodnosti i gena i terena.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



Isti ti geografski uslovi doprineli su da Bač sa okruženjem postane deo Panonije Sekunde u vreme cara Justinijana Prvog, imperatora Istočnog rimskog carstva sa pretenzijom na osvajanje Zapada i Afrike. Plodna ravnica bila je predmet osvajačke požude i Mongola, iako je ovo ratničko pleme više zanimalo pljačkanje i pustošenje kraljevskog grada, što je Bač bio za vreme vladavine ugarske dinastije Arpadovića, ili Arpada, sve do te kobne 1241. godine.

Promenljivom ratničkom srećom, oblasti su se ponovo dokopali Ugari, pa Robert Anžujski, prvi mađarski kralj iz loze Anžujaca, kome su tepali Mudri, podiže Tvrđavu između 1338. i 1342. godine. A ona se doziđuje u potonjim vekovima, u ritmu prethodnih razaranja.

"Osnovni materijal za izgradnju utvrđenja bila je opeka, ali su korišćeni terakota i kamen za izradu dovrataka, doprozpornika, konzole i drugih ukrasnih elemenata", u pomoć oko razumevanja šire slike opet priskače Vujovićeva. Veoma redak u Vojvodini, kamen je dopreman i ugrađivan da bi se istakla finansijska moć graditelja i težnja za važećim umetničkim dometima, kako ona objašnjava.

Od tog vremena Dunav se malo skrasio u svom koritu uglavnom zbog viševekovnog truda na regulaciji voda i odbrambenih nasipa, ali je u doba nastanka Tvrđave Bač, ona bila opasana vodom sa svih strana. Tvrđavi se prilazilo pokretnim mostovima, pa se fortifikacija zove još i Vodenim gradom po drevnoj, a još uvek aktuelnoj klasifikaciji.

Mohačka bitka, vođena 1526, godine između ugarske vojske na čelu sa Lajošem Drugim, i turske, pod vođstvom Sulejmana Veličanstvenog, bila je presudna da Bač postane deo Otomanske imperije. Iz turskog perioda potiču i opisi bačke Tvrđave u putopisima čuvenog hroničara 17. veka Evlije Čelebije, kada Bač postaje deo segedinskog sandžaka.

Međutim, buna Frenca II Rakocija, zaverenika protiv Habzburgovaca, negde između 1702. i 1704. godine došla je bukvalno Tvrđavi glave, jer je tada lišena krovova. Od miniranja su postradali i Donžon kula i druge kule i palate, kao i spoljne zidine. Tako tvrđava gubi svoju funkciju, a biva neodbranjena od lokalnog naroda koji je počeo da razvlači kamen i opeku i od njih gradi svakodnevne objekte, što je sudbina svih napuštenih utvrđenja.

"Ruiniranje je trajalo sve do sticanja statusa spomenika kulture koji Tvrđava dobija neposredno posle Drugog svetskog rata", Vujović ističe. Ali, nevolje Tvrđave prestaju tek 60-ih godina prošlog veka, kada kreću i prva arheološka iskopavanja, a zatim i obnova. U ovom zamahu, ona donija završnu, petu etažu i krov, ali su to i dalje bili samo ostaci srednjevekovne celine. Tek inteziviranjem radova kroz projekat "Vekovi Bača" definisan je konačni oblik kompleksa, a tvrđavi data nova, održiva namena, da podučava putnike o prohujalim vremenima i da kao edukatore i vodiče uposli lude iz lokalne zajednice.

Ali, "Vekovi Bača" ne bi bili tako visoko ocenjeni od Evropske unije, da ovim projektom nisu i manastir Bođani i Franjevački samostan, jer tek svi zajedno svedoče o složenosti istorije. I pojedinačni segmenti su kompleksni, pa Franjevački samostan objedinjuje crkvu posvećenu Uznesenju Presvete Bogorodice i konake, natkrivene zajedničkim krovom klaustarom, čija izgradnja počinje još početkom 13. veka, i koji trpi iste nedaće kao i Tvrđava.

Stoga čuva tragove pozne romanike i rane gotike, ali i islamske umetnosti, jer je vek i po bio džamija, o čemu govori sačuvana mihrabska niša u južnom zidu. Franjevačkom manastiru raskoš baroka daje finalni pečat, dok je ovaj deo drevnog Bača imao posebnu ulogu u formiranju njegove do danas očuvane urbane matrice.

"Značajan doprinos boljem poznavanju arhitekture i života ove celine dala su istraživanja koja su usledila nakon otkrića ostataka fresaka Raspeća Hristovog sa Bogorodicom 2011. godine, na južnom kontraforu crkve, koji je bio ugrađen u zid zvonika", dodaje Vujović. Na kamenoj sokli tog podupirača zida pronađena su svedočanstva o stradanju i obnovama hrama, koji su sada vidljivi zahvaljujući prezentaciji mesta nalaza freske, ali obimnija istraživanja kompleksa tek predstoje.

I manastir Bođani govori o vekovnom trududa se plodno tlo duhovno izdigne i delimično potpada pod legendu o izvesnom trgovcu Bogdanu iz Dalmacije. Iznenada solepevši, Bogdan je navodno stao kraj izvora u blizini današnjeg hrama, i zavetovao se Bogorodici da će podići crkvu, ako mu na svoj volšebni način vrati vid, što se po legendi i dogodilo.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Manastir je stradao u osmanskim osvajanjima, ali i poplavama, da bi postojeća crkva, kao četvrta u nizu bila sazidana 1722. godine. Danas ga nastanjuju monasi koji imaju zaduženje da svakom putiku sve pojasne.

U sličnoj vrsti obaveze danas živi cela zajednica, jedino što je odgovorna svojoj istoriji. "Kroz uporan rad na istraživanju, konzervaciji i uvođenju novih sadržaja doprinosi se uvećanju vrednosti ovog mesta i spomenika kulture od izuzetnog značaja, gde se sada nudi mogućnost učenja, sticanja novih iskustava, istraživanja, susretanja, razmene mišljenja i kreativnosti", kaže Slavica Vujović.


Tekst je objavljen u specijalnom izdanju National Geographic Srbija i Turističke organizacije Srbije, "Dunavom kroz Srbiju"
izvor



* bač - tvrđava.jpg (162.66 KB, 1200x805 - viewed 14 times.)

* bač - franjevački samostan.jpg (128.82 KB, 1200x854 - viewed 13 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #18 on: July 24, 2021, 02:27:15 pm »




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #19 on: December 08, 2021, 01:33:08 pm »



Quote
Bač i Bačka tvrđava - zaboravljeni dragulj Srbije


Bač i Bačka tvrđava su definitivno jedan od onih "zaboravljenih" dragulja Srbije, sa svojom izuzetno dugom i bogatom, ali i značajnom istorijom. Jedno od onih mjesta za koja se veoma začudite kada saznate detalje i informacije vezane za njih. Stoga, da biste nešto korisno saznali, nešto lijepo vidjeli i dobro se osjećali, pogledajte ovu reportažu iz Bača i Bačke tvrđave.




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #20 on: January 02, 2022, 04:31:02 pm »





Quote
TVRDJAVA BAČ - Obilazak sa Jovanom




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #21 on: January 19, 2022, 10:33:44 am »

Vlada Srbije podržala nominaciju podunavske opštine-muzeja za upis na Uneskovu listu
Z. Rajić 19. 01. 2022.

VLADA Srbije prihvatila je Dokument "Nominacioni predeo Bača" i tako podržala nominaciju tog lokaliteta za upis na Uneskovu listu svetskog kulturnog i prirodnog nasleđa.

Reč je o arheološkom, istorijskom i prirodnom bogatstvu koje je podunavsku opštinu Bač pretvorilo u otvoreni "difuzni muzej" sa četiri punkta - srednjovekovnom tvrđavom iz 14. veka, najstarijom u Vojvodini, Franjevačkim samostanom iz 12. veka, pravoslavnim manastirom Bođani iz 15. i turskim kupatilom iz 16. veka.

- Život različitih ljudskih zajednica na tom prostoru, koji se prostire na južnom obodu Panonske nizije i prirodno je omeđen pređašnjim i sadašnjim tokom Dunava, traje neprekidno od ranog neolita do danas, što je više od 8.000 godina. U našoj eri ovaj predeo je bio važno granično područje i raskrsnica puteva između civilizacija, koje su ga kulturno, socijalno i ekonomski oblikovale - predočeno je iz Ministarstva kulture.

Naglašeno je kako je upis Bača na Uneskovu listu od izuzetnog značaja za našu zemlju, posebno imajući u vidu da prvi put nominuje novu kategoriju kulturnog dobra - kulturni predeo. Bač je kao predstavnika Srbije za Uneskovu listu kandidovalo Ministarstvo kulture, a na nominaciji su partnerski angažovani Republički i Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture. Dr Slavica Vujović, arhitekta-konzervator u Pokrajinskom zavodu, autor je projekta "Vekovi Bača", kojem je 2018. godine pripala nagrada EU "Evropa Nostra" za kulturno nasleđe, kao i Gran-pri za konzervaciju i restauraciju tvrđave u Baču.

- Ovim priznanjima prepoznat je pokušaj da se teritorija razume kao poseban kulturni predeo, a u slučaju Bača to je i priča o osam milenijuma ljudskog prisustva u sadejstvu sa močvarnim ravničarskim terenom i Dunavom, glavnom "ulicom" Evrope - rekla je dr Vujović.

Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture i Muzej Vojvodine su 2018. potpisali sporazum o saradnji sa Centrom za kulturno nasleđe Republike Kine, kako bi pomogli pri izradi Nominacionog dosijea za upis kulturnog predela opštine Bač na Uneskovu listu svetske kulturne baštine. Prošle godine je održano 44. prošireno zasedanje Komiteta za svetsku baštinu, koje je organizovao Unesko u saradnji sa Kinom, zemljom domaćinom, u gradu Fudžou. Tim povodom objavljena je revija "Svetsko nasleđe" br. 99 na engleskom, francuskom, španskom i kineskom jeziku, u kojoj se našao i tekst pod nazivom "Kulturni predeo Bača - svedok, čuvar i nosilac dobrog života".

UNIVERZALNA VREDNOST

- KADA nominacioni proces bude uspešno završen, "Kulturni predeo Bača" će biti prepoznat kao prvi kulturni predeo u Srbiji, ali i regionu, čija izuzetna univerzalna vrednost prevazilazi nacionalne okvire i koji će dobiti poseban vid međunarodne zaštite u okviru Konvencije o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine - ukazalo je Ministarstvo kulture.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Pages:  1 [2]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.026 seconds with 24 queries.