PALUBA
March 28, 2024, 10:48:43 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Cepelin u KJ  (Read 2087 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
bojadin
desetar
*
Offline Offline

Posts: 113


« on: January 14, 2018, 05:12:43 pm »

Pretpostavljam da da nije, ali da pitam. Da li je u Kraljevini Jugoslaviji ili pre nje u Kraljevinama SHS i Srbije korišten neki cepelin? marinero
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #1 on: January 14, 2018, 05:32:16 pm »

http://draganlazic.blogspot.si/2017/09/PlanesInWarII.html
September 27, 2017
PLANES IN WAR II
Ako gledamo u pravom smeru, jedino što treba da uradimo jeste da nastavimo da koračamo.
Stara budistička izreka


Nastavak priče o upotrebi aviona u ratovima s početka druge decenije dvadesetok veka nastalja se samo par nedelja nakon zaključivanja mira u Prvom balkanskom ratu.

Drugi balkanski rat počeo je u noći između 29. i 30. juna 1913. godine, napadom Bugarske na srpsku i grčku vojsku. Trajao je mesec dana, odnosno do 31. jula, ali nije označio kraj daljih sukoba na Balkanu. Taj rat usledio je kao posledica sukoba interesa Srbije, Grčke i Bugarske oko teritorija u Makedoniji koje je napustila Turska nakon Prvog balkanskog rata. Srbija i Bugarska dogovorile su se, pre Prvog balkanskog rata, da u slučaju pobede podele teritoriju današnje Makedonije. Ta zemlja bila je značajna i Srbima i Bugarima, koji su već od samog početka bili veoma zainteresovani da je zauzmu. Da bi se sprečili eventualni sukobi, dogovoreno je da Bugarskoj pripadne teritorija istočno od planine Rodopi i reke Strume, a Srbiji zapadno i severozapadno od Šar-planine. Tenzije, koje su i dalje bile prisutne, primećivale su se tokom borbi u kojima su Srbi i Bugari zajednički učestvovali protiv Turaka. Sve je kulminiralo na potpisivanju Londonskog ugovora o miru, kada je pitanje Makedonije ostalo nerešeno.

Još tokom potpisivanja mira u Londonu, u Makedoniji je došlo do prepirki između srpske i bugarske vojske. Srbija, kao zemlja koja je morala da se odrekne osvojenih teritorija u Albaniji i izlaza na more, očekivala je da joj se to nadoknadi i da ona dobije teritorije u Makedoniji, čemu se Bugarska oštro usprotivila. Kao razlog zašto bi Makedonija trebalo da pripadne Srbiji navedeno je i da Bugari nisu poslali obećanu vojsku na Vardar, i da su ostavili Srbe da se sami bore. Ujedno, Bugari su dobili pomoć koju su tražili od Srbije, pogotovo u osvajanju Jedrena. Dakle, zaključak je bio da je Srbija znatno više doprinela u tek završenom ratu, pa je shodno tome i zaslužila veću teritoriju.

Bugari su u celoj priči bili sami, protiv nekoliko neprijateljskih zemalja. Osim sa Srbijom, zamerili su se i sa Grčkom, jer su i Grci hteli deo Makedonije. Rumuni su im tražili grad Silistru, navodno kao nagradu za to što su bili neutralni u Prvom balkanskom ratu. U svemu su svoju korist videli i Turci, koji su iskoristili novi sukob kako bi povratili bar deo stare teritorije. Veliku ulogu u svemu imala je i Rusija, koja je u Prvom balkanskom ratu podržavala i Bugarsku i Srbiju. Međutim, Rusi su bili naklonjeni Srbiji, a Austrougarska je motivisala Bugarsku da krene u nov napad, ovoga puta na svoje saveznike.


Obilazak postavke aviona iz Drugog svetskog rata, Oshkosh, Wisconsin, USA
Iznenadnim noćnim napadom bugarske Četvrte i Pete armije na srpske položaje, 30. juna 1913. godine, počela je Bregalnička bitka, čime je izazvan Drugi balkanski rat. Cilj u Bregalničkoj bici bio je da Bugari ponovo zauzmu Ovče polje, bitnu stratešku poziciju još iz Prvog balkanskog rata. Bugari su uspeli da zauzmu Pirot, i tako spreče da stigne pojačanje iz Srbije. Međutim, Bugarska je posle deset dana borbe pretrpela težak poraz od srpske vojske i iz te bitke izašla znatno oslabljena. Tu slabost iskoristili su Rumunija i Osmansko carstvo i objavili joj rat. Bregalnička bitka, okončana 9. jula, najpoznatija je i najveća bitka koja se odigrala u Drugom balkanskom ratu.

Pored bitke na Bregalnici bilo je još nekoliko sukoba. Početkom jula, Bugari su iznenadili Grke kod Kukuša, ali je Bugarska i iz te bitke izašla poražena. Kod Kalimancija odigrala se još jedna bitka, opet između Srbije i Bugarske. Bugari su zauzimanjem Pirota sprečili da Srbima u Makedoniji stigne pojačanje i potukli srpsku vojsku kod Kalimancija. Srpska vojska je nakon tog sukoba krenula da se povlači ka Srbiji. Ipak, Bugari se nisu oporavili od ostalih sukoba. U tim trenucima i Grcima je išlo loše, pogotovo pošto su izgubili bitku kod Kresne, pa su tražili pomoć od Srbije, koja nakon poraza nije bila u mogućnosti da im pomogne. Izmorene još od prethodnog balkanskog rata, Bugarska i Grčka zaključuju primirje. Bugarskoj je odgovaralo da bar jednog neprijatelja otpiše, jer su Rumuni napredovali ka Sofiji, a Turci zauzeli deo Trakije i Jedrene, koje su izgubili u Prvom balkanskom ratu od srpske i bugarske vojske.


Mlazni motor transportnog vojnog aviona današnjice
Već krajem jula sukobi su se smirivali i 10. avgusta u Bukureštu je potpisan mir. Srbija je tim ugovorom napokon dobila Makedoniju (takozvanu Vardarsku Makedoniju), dok je Grcima pripao drugi deo – Egejska Makedonija. Rumuni su dobili Dobrudžu, koju su i osvojili, a Osmanlijama su vraćeni Jedrene i posedi u Trakiji koje su imali pre Prvog balkanskog rata. Ni Bugari nisu izašli iz rata praznih ruku – dobili su Pirinsku Makedoniju. Međutim, Bugari će poraz u Drugom balkanskom ratu višestruko naplatiti Srbiji samo godinu dana kasnije, tokom Prvog svetskog rata.

U oba balkanska rata bilo je i vojnih i civilnih gubitaka i sve je rezultiralo velikim brojem žrtava, ali tačan podatak o broju poginulih nije sačuvan. Međutim, kao i uvek tokom rata, civilno stanovništvo svih nacionalnosti najviše je osetilo posledice. Posle Drugog balkanskog rata formirana je specijalna komisija, sačinjena od uglednih i učenih ljudi iz Rusije, Francuske, Austrougarske, Velike Britanije, Nemačke i SAD, kako bi se istražili ratni zločini tokom balkanskih ratova.

Spaljen je veliki broj sela, od kojih je većina bila naseljena muslimanskim stanovništvom, a mnogi civili su ubijeni. Komisija je ustanovila da zločine nije počinila vojska, već neka vrsta paravojnih jedinica. Svaka članica Balkanskog saveza imala je neku sličnu organizaciju, ali i muslimani sa Balkana su imali svoju. Uglavnom se lokalno stanovništvo okupljalo u određene grupe i međusobno sukobljavalo, što je rezultiralo nepotrebnim žrtvama i velikim brojem izbeglica. Svaka organizacija bila je nacionalistički raspoložena i podstaknuta mržnjom prema muslimanskom odnosno hrišćanskom narodu.

Balkanski ratovi su dva vojna sukoba koja su lišila Osmansko carstvo gotovo celokupne preostale teritorije u Evropi. Ti ratovi pojačali su tenzije na Balkanu i doprineli izbijanju Prvog svetskog rata.


F18 Supper Hornet iz sastava FAA tima
Za to vreme na našem nebu:

Srpska Vrhovna komanda je 24. maja/6. juna 1913. godine naredila komandantu Vazduhoplovne komande da u sastav I armije uputi tri aviona, a da komandantu II armije stavi na raspolaganje dva izviđačka balona. Već 26. maja/8. juna je formirano Aeroplansko odelenje I poziva narodne vojske koje su sačinjavali tri oficira i jedan podoficir-pilot, tri mehaničara i 12 vojnika. Jedan od mehaničara je bio Francuz Kornije. U sastav odreda uključena su sva tri aviona Blerio, a za komandira Aeroplanskog odelenja postavljen je kapetan Ilić. U toku noći 30/31. maja/12/13. juna odelenje je vozom prevezeno iz Niša u Kumanovo, gde je pripojeno Dunavskoj diviziji II poziva. Aerodrom je uređen nedaleko od Kumanova, u blizini sela Vojnika, čime je bila obezbeđena dobra veza sa štabovima I armije i Dunavske divizije II. Pripreme za letenje su završene 7/20. juna i od tada pa do izbijanja sukoba piloti su izvršili oko 20 letova, nad Vojnikom i neposrednom okolinom, osim dva leta do Kumanova i Stracina. Duži letovi nisu bili mogući zbog planinskog zemljišta i visokih temperatura koje su uticale ograničavajući na tehničke i letne mogućnosti aviona. Pošto su svi rejoni predviđeni za izviđanje bili na znatno većem odstojanju (50-100 km), Ilić je predložio da se odelenje prebazira bliže frontu. Njegovi predlozi nisu usvojeni, jer je vera u avijaciju bila ozbiljno uzdrmana. Načelnik štaba Vrhovne komande vojvoda Putnik je 10. jula naredio da se odelenje povuče u Kumanovo, odakle je 23. jula/5. avgusta vraćeno u Niš, gde je ušlo u sastav Vazduhoplovne komande.


Današnji moderni izgled vojnog borbenog aviona
Naređenjem Vrhovne komande od 24. maja/6. juna formirano je Balonsko odelenje od dva balona (jedan sferni i jedan zmaj-balon). Odelenje je raspoređeno u II armiju, ušavši u sastav Pirotskog utvrđenog logora. Popuna jedinice je izvršena podoficirima i vojnicima iz Moravske divizijske oblasti. Za komandira Balonskog odelenja je postavljen kapetan Jugović, a sa odelenjem je za Pirot krenuo i major Miletić pošto je jedini imao iskustva u radu sa balonima. Balonsko odelenje je iz Niša pošlo vozom 15/28. juna, stiglo u Pirot 16/29.juna i konačno 19. juna/1. jula postavljeno je na mestu Jamin rid, jugoistočno od Pirota sa zadatkom da osmatra dolinu Nišave u pravcu Caribroda. Punjenje balona (što je omogućeno puštanjem u rad upravo dovršene Vodonične centrale u Nišu) i probno dizanje na 100 m izvršeno je 19. juna/2. jula izjutra. Izviđački let popodne nije mogao da se izvrši zbog pojačanog vetra. Po završetku dana balon je čekrkom privučen i ukotvljen da prenoći dok su korpa, užad i oprema odloženi pored prizemljenog balona. Izjutra, 20. juna/3. jula balon je dopunjen gasom i bio spremljen za prestojeće podizanje osmatrača. Balon je bio borbeno spreman 22. juna/4. jula i već sutradan je ranoizjutra najpre probno podignut na visinu od 200 metara. Zatim je balon premešten na nov položaj, kod mesta Crna drama na kome je istog dana još dva puta podizan. najpre je kapetan Jugović sa visine od 350 metara izviđao u pravcu Neškovog visa, Planinice i Vlaške planine. Zatim je, popodne, sa visine 500 metara osmatran pravac Caribroda (pa i sama varoš) i Vlaške planine, gde su primećeni fortifikacijski radovi, kao i bivaci i logori neprijatelja. Sa istog položaja su 24. juna/6. jula primećeni bugarski fortifikacijski objekti na Paganovom ridu a po premeštanju na novi položaj kod sela Smrdana iz balona su ponovo osmatrani bugarski položaji. Sledećeg dana, 25. juna/7. jula pokušano je podizanje balona ali se balon jedva uzdigao stotinu metara, zbog gubitka gasa, koji je isticao kroz porozni omotač, pa je opala podizna moć letelice, premda je jedno punjenje bilo predviđeno za sedam dana. Trebalo je dopremiti rezervne boce sa vodonikom. Međutim, nezadovoljan radom Balonskog odelenja komandant Pirotskog utvrđenog logora je naredio da se odelenje povuče u pozadinu u Crvenu reku, gde je ostalo sve do 24. jula/6.avgusta 1913. godine, kada je dobilo naređenje za povratak u Niš, dok su vojnici “pozajmljeni” za ovu operaciju, vraćeni u svoje matične jedinice.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 446


« Reply #2 on: January 14, 2018, 05:42:36 pm »



Нисам чуо да је коришћен иједан дирижабл/ цепелин/ dirigible, etc!
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.025 seconds with 23 queries.