PALUBA
March 29, 2024, 12:12:24 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Brik (brig) “Srbija” 1833.god  (Read 4117 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« on: February 05, 2018, 02:31:21 pm »

Srbija kneza Miloša je dobila, neku vrstu rečne flotile, odmah posle 1833. godine. Knez Miloš je iste godine, svojim ukazom ,regilisao pravila prevoza kaika, lađa I skela na Dunavu.Odmah zatim krenulo se i sa izgradnjom velikih lađa.
 
Za kneza Miloša se od 1828.god. gradi brod u brodogradilištu Dubravica, kod Smedereva. Poznata istorija brodogradilišta seže do sredine XV veka. Bila je to lađa dužine 25,3 metra, širine 7,1 metar I nosivosti 250 tona. Bio je to brik ( brig) “Srbija”, prvi kompletno izgrađeni morski jedrenjak i prvi morski brod. “Srbija” je zaplovila 30. Aprila 1833. Godine, pod srpskom zastavom, mada Srbija, kao država još nije bila priznata kao pomorska sila. Izgradnjom broda rukovodio je kapetan i pustolov , Nikola Kefala, poreklom Grk.

Ladje su najčešće bile gradjene od hrastovine.Majstori koji su gradili brodove zvali su se „skobljari“.Odatle i ime selu Skobalj.Oni su daske vezivali skobljama ili egijama. Zatim su drugi radnici, poznati pod imenom „šuperaši“ ili kalavdžije, šuperali , popunjavali otvore izmedju dasaka na dnu i na bokovima ladje , mahovinom i katranom.
Znatan broj ladjara i trgovaca u 18. I 19. veku sačinjavali su Srbi. Savremeni arhivski i literarni podaci, pominju ih po imenu Racio.

“Ovaj vrlo vešto ustrojeni brig, koji je do 5000 talira stajao, bezopasno prošavši ona strašna mesta Đerdapa, prispeo je srećno još ovog leta u Carigrad”.
(Iz izveštaja dvojice učenih Srba,iz 1833.godine, Dimitrija Tirola I Emanuela Solara, podnetom knezu Milošu- Arhiv Srbije, Kneževa kancelarija XI, 135. )
Fermanom od aprila 1838. g. precizirano je da je zastava crveno-plavo- bele boje, s tim da su na crvenom polju stajale četiri zvezde,kao znak podaništva Turskoj, a na plavom polju, srpski nacionalni grb.

Te četiri zvezde su predstavljale države, iako u vazalnom položaju, koje mogu razviti nacionalnu zastavu. Te države su bile Moldavija, Vlaška, ostrvo Samos I Srbija.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

preuzeto sa FB stranice gde se može videti detaljnija galerija makete


* Србија.jpg (97.19 KB, 773x960 - viewed 289 times.)
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #1 on: February 05, 2018, 04:14:20 pm »

(Iz izveštaja dvojice učenih Srba,iz 1833.godine, Dimitrija Tirola I Emanuela Solara, podnetom knezu Milošu- Arhiv Srbije, Kneževa kancelarija XI, 135. )
Извод из Известија о начину побољшанија трговине између Србије и инострани европеиски држава.

Вслед височајшега налога његове светлости под N0 4009 на од Ј. Уркхарда изложене вопросе, о трговини у Књажеству Србији јесу следујућа известија Димитријем Тиролом и Емануелом Соларом сочињена и тако на вопрос:

О числу и устројенију лађа и момачкој плати. Лађе које до 100.000 ока товара носити и највише 4 шуха газити могу, праве се у Београду, Видину и Рушчуку и једна лађа може од прилике до 30.000 гроша стајати. Ове лађе које се у горе реченим местима праве, начињене су на подобије морски лађа, с тим само додатком да су без свакога плана, симетрије и вукуса  устројене, но притом опет, да се безопасно и добро с њима пловити може. У Смедереву је прошавше године некакав искусниј мајстор, енглескиј поданик, именем Наста, под настројавањем морскога капетана Кефале, направио један брич који се назвао Србија. И овај врло вешто устројени брич, који је до 5.000 талира стајао, без опасно прошавши она страшна места Ђердапа приспео је срећно још овога лета у Цариград. Уверава се, да ће предказаниј капетан идуће године помоћу нашега правитељства још два брича у Смедереву дати правити.
На Сави а по највише на Дунаву има од прилике до 200 турски лађа, које товаре носе и на овим лађама има по величини лађе од 2 до 15 момака, којима се за једну фуру одавде до Рушчука по 150 гроша а од Рушчука натраг до Београда до 300 гроша, плаћа.

У Београду                                                   Димитрије П. Тиролац с.р.
14. Декембра 1833.                                      Емануел Д. Солар с. р.
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.022 seconds with 22 queries.