PALUBA
March 29, 2024, 12:23:45 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Sjećanje: 96 godina od pobune mornara u Boki  (Read 7419 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« on: January 31, 2014, 11:13:44 pm »

96 godina od pobune mornara u Boki

U Đenovićima će u subotu, 1. februara, ambasador Austrije u Crnoj Gori Johan Frohlien, položiti vijenac u more u znak sjećanja na poginule mornare u pobuni u Boki, i time će biti obilježeno 96 godina od ovog događaja
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pobuna mornara u Bokokotorskom zalivu izbila je 1. februara 1918. godine, na brodovima „Sankt Georg“ i „Gea“. U pobuni je učestvovalo oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote.
Pobuna je nasilno ugušena 3. februara, uhapšeno je 800 mornara i podoficira, a pred preki sud u Kotoru izvedeno je 40, od kojih su četvorica osuđena na smrt i potom strijeljana. Veliki broj oslobođen je nakon suđenja u septembru, a krivični postupak protiv ostalih prekinut je slomom Austrougarske u Prvom svjetskom ratu.
Podsjećamo da su tokom 1917. godine zabilježene demonstracije mornara u ratnim lukama Austrougarske. U Puli su se iskazali protivratni protesti, a bilo je i dezerterstva. Veliki štrajk 11.000 radnika arsenala koji su tražili primirje, veće plate i bolju ishranu izbio je 1918. godine. Iz Kumbora je u Brindizi prebjegla posada hidroaviona K-307.
Iz Šibenika je u Italiju prebjegla torpiljarka T-11. Mornari František Kautzku iz Češke i Ljubomir Kraus iz Hrvatske pokušali su da pobjegnu iz Pule torpiljarkom T-80, ali su izdani, osuđeni na smrt i strijeljani.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Podržavajući radničke nemire, mornari s ratnih brodova "Erzherzog", "Prinz Eugen" i "Aspern", otkazivali su poslušnost komandi. Zbog neposlušnosti je 35 pripadnika Hidrobaze kažnjeno dugogodišnjim zatvorskim kaznama. Zbog besmislenih produbljenja ratnih operacija, sve lošijih uslova života, teškog položaja slovenskih narodna, i odjeka oktobarske revolucije, nemiri su se širili.
Početkom 1918. godine u Boki kotorskoj su se nalazili austrougarski ratni brodovi: oklopnjača "Monarch", oklopni krstaši "Sankt Georg" i "Kaiser Karl VI", krstarice "Helgoland", "Kaiser Franz Joseph I", "Novara", i "Saida", razarači "Balaton", "Orjen", "Tatra", "Csepel", "Warasdiner", "Dinara", "Scharfschutze" i "Huszar".
Osim toga bilo je još 18 torpiljarki, tri njemačke i nekoliko austrougarskih podmornica, zatim pomoćni brodovi: brod radiona "Gea", stara oklopnjača "Kronprinz Erzherzog Rudolf" za obranu ulaza u zaliv, brod-kasarna "Kaiser Max" u Tivtu, brod radiona "Cyclop" i tegljač "Buffel" takođe u Tivtu.
U Kumboru je bilo nekoliko izviđačkih aviona. U mornaričkom arsenalu u Tivtu je radilo oko 300 radnika, a u Đenovićima se nalazila podmornička baza. U Boki kotorskoj je bilo na početku 1918. godine oko 6.000 pripadnika kopnene vojske. Flotom je komandovao kontraadmiral Aleksandar Hans sa oklopnog krstaša "Sankt Georg", a bio je lično potčinjen komandi ratne mornarice u Puli.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pobuna mornara u Boki kotorskoj počela je u podne 1. februara 1918. godine na brodovima "Sankt Georg"" i "Gea" kada je oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo komandu u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko četrdeset brodova u Bokokotorskom zalivu.
To nije samo bio izraz antiratnog raspoloženja u Austrougarskoj monarhiji, već je, po izvještaju srpskog vojnog atašea u Padovi, pobuna mornara bila „rezultat lenjinističkih ideja koje su se toliko raširile u austrougarskoj mornarici da su znatno oslabile poznatu surovu disciplinu“.
Mornari su preuzeli komandu, a carske oficire na čelu sa kontraadmiralom Aleksanderom Hansom su internirali u brodskim kabinama. Na čelu pobune su bili František Raš (van broda), Antun Grabar, Dane Tadić, Leo Lelas, Krsto Knežević, Mijo Vidak, Mate Ostojić, Rudolf Kreibach, Ivan Vnuk i Franc Galet, svi sa komandnog broda „Sankt Georg“, dok je na čelu pobune broda „Gea“ bio Mate Brničević.
Topovskim plotunom je spriječeno isplovljavanje razarača "Csepel", a red su održavale naoružane patrole koje su kružile čamcima oko zatečenih brodova i na kopnu. Formiran je Komitet mornara na komandom brodu "Sankt Georg" čije je članstvo određeno ranije u selu Kamenarima u kafani „Šumadija“.
U istoj kafani je odlučeno: da dan opšteg ustanka bude 1. februar, da se uhapse oficiri i podnese pismeni zahtjev kontraadmiralu Hansu. Zahtijevalo se: prekid rata separatnim mirom, poboljšanje ishrane i redovna odsustva.
Međutim zbog niza propusta vođa pobune uglavnom zbog toga što su komunikacije i dalje bile pod nadzorom službenih vlasti, i odlučnosti vlasti da i oružanom silom spriječe ustanike u ostvarenju nauma, makar i po cijenu potapanja većine brodova, i lukavim vođenjem pregovora u cilju dobijanja vremena, ustanak je pomalo jenjavao. Jedna struja ustanika je zastupala ideju da zaposjednuti brodovi isplove i pridruže se silama Antante dok je druga tražila da brodovi ostanu u Boki.
Komanda je 2. februara uputila ultimatum pobunjenim mornarima, naredila evakuaciju civilnog stanovništva i njemačkim podmornicama naredila potapanje brodova "Gea" i "Sankt Georg".
Pobuna je ugušena već sljedećeg dana nakon dolaska grupe bojnih brodova iz Pule. Naime, ujutro 3. februara 1918. godine u Boku kotorsku je uplovio ratni sastav od tri bojna broda, četiri razarača i osam torpiljarki, što je omogućilo da carski oficiri preuzmu vlast na zaposjednutim brodovima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pred redovnim vojnim sudom bilo je optuženo 386 mornara i podoficira. Od toga je 48 odsto bilo južnoslavenskog porijekla, 20 odsto italijanskog, 13 odsto Čeha i Slovaka, 10 odsto Njemaca, osam odsto Mađara, a ostalo su bili Poljaci, Rumuni i Ukrajinci. Iako je bilo uhvaćeno oko 1.200 mornara, pred prijeki sud izvedeno je samo njih 98. U zatvoru je umrlo desetak mornara, u toku pobune poginulo ih je dvoje, ostali su osuđeni na dugogodišnje robije, a četvorica na smrt strijeljanjem.
Na smrt su osuđeni: Franc Raš, mornarički vodnik iz Češke, Antun Grabar, mornar iz Poreča u Istri, Jerko Šižgorić, artiljerac iz Žirja kod Šibenika, i Mate Brničević, artiljerac iz sela Jasenice, kod Omiša.
http://www.cdm.me/drustvo/crna-gora/sjecanje-96-godina-od-pobune-mornara-u-boki


* pobunaboka.jpg (79.63 KB, 800x598 - viewed 142 times.)

* pobunaboka1.jpg (242.58 KB, 800x548 - viewed 136 times.)

* pobunaboka2.jpg (30.97 KB, 573x368 - viewed 151 times.)

* pobunaboka4.jpg (93.3 KB, 993x539 - viewed 131 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #1 on: April 07, 2017, 09:17:41 pm »

Slučajno naleteh na you tube, na ovaj film.
Treba ga pogledati, jer opisuje šta se stvarno zbilo pre 1. februara na brodovima i naredna 3 dana, dok se pobunjenici nisu predali.

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2 on: April 07, 2017, 09:22:24 pm »

A Split glumi Skt. Georga.
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #3 on: February 15, 2018, 01:13:02 pm »

Netačan tekst na posebnoj koverti povodom jubileja 100 godina pobune mornara



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Tekst na posebnoj koverti, koju je u čast jubileja – 100 godina pobune mornara sa austro-ugarskih ratnih brodova u Boki Kotorskoj 1918. izdala Pošta Crne Gore, pogrešan je.

To su primijetile mnoge visoke zvanice na svečanoj akademiji koja je u četvrtak uveče održana u hercegnovskoj Dvorani “Park” gdje je javnost prvi put imala priliku da vidi novi filatelistički materijal.

Pošta je preuzela dio programa, obilježavanja jubileja, kome je Vlada dala veliki politički i kulturološki značaj jer je riječ o događaju sa internacionalnom dimenzijom. Za ovu priliku Pošta je izdala posebnu kovertu i poštansku markicu iz serije “Pomorstvo”, posvećene oklopnom krstašu SMS “Sankt Georg” na kome je 1. februara 1918. počela pobuna.

“Iako je pobuna ugušena a brodovi “Sankt Georg” i “Gea” potopljeni, ostaje nesporna činjenica da je ona bila nagovještaj oslobađanja naroda i stvaranja novih država”, pisalo je između ostalog na koverti.

Međutim, istorijski podaci pokazuju da brodovi “Sankt Georg” i “Gea”, kao nijedan drugi od ukupno 30-ak brodova čije su se posade pobunile u februaru 1918, nisu potopljeni.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


“Sankt Georg” i “Gea” preživjeli su Prvi svjetski rat, pa je “Sankt Georg” 1920. ustupljen kao ratni plijen Velikoj Britaniji koja ga je prodala italijanskim rezilištima, gdje je izrezan naredne godine.

Pomoćni brod “Gea” takođe je preživio rat, ustupljen je Italiji gdje je do 1924. kada je izrezan u staro željezo, plovio pod novim imenom “San Giusto”.

Nije tačan ni podatak sa koverte da je “pobuna koja je izbila 1. februara ugušena već sljedećeg dana”.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Naime, oko 6.000 mornara 11 različitih nacionalnosti iz gotovo cijele srednje Evrope koji su u njoj učestvovali, uspjeli su da tri dana pružaju otpor. Sve do dolaska III eskadre bojnih brodova Ratne mornarice Austro-Ugarske iz Pule, koji su 3. februara u poslijepodnevnim časovima ugušili protest.

U roku od 24 sata nakon gušenja pobune, uhapšeno je oko 800 mornara, a pred prijeki vojni sud izvedeno je 40, koji su se smatrali organizatorima. Na smrt strijeljanjem, koje je izvršeno 11. februara u Škaljarima pored Kotora, osuđeni su František Raš iz Slovačke, te Anton Grabar, Jerko Šišgorić i Mate Brničević iz Hrvatske.

Iz Pošte Crne Gore nisu odgovorili na pitanja upućene u petak – kako je moguće da se na posebnom filatelističkom materijalu nađu potpuno netačni istorijski podaci i ko je zbog toga ogovoran.

Inače, crtež “Sankt Georg” koji je Pošta Crne Gre iskoristila na svojoj markici djelo je poznatog italijanskog umjetnika – mariniste Alda Cherinia.

Ostalo je nepoznato da li je Pošta dobila dozvolu autora da koristi njegov rad na markici koju je, kako se navodi na sajtu ove državne ustanove, u formi idjenog rješenja napravio Zoran Popović, grafički dizajner iz Podgorice.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Iz kabineta ministra za evropske poslove Aleksandra Andrije Pejovića, koji je predsjednik Organizacionog odbora za proslavu jubileja 100. godišnjice pobune mornara u Boki, odgovoreno da on kao predsjednik koordiniše aktivnosti.

Za sadržaj aktivnosti, kako je objašnjeno, odgovara onaj ko je sprovodi. To znači Pošta CG i Opština Hercg Novi. Jer, kao dio scenografije u pozorišnoj jednočinki “Pobuna” autora Stevana Koprivice, koja je izvedena pošle nedjelje na svečanoj akademiji u Novom, koriste se fotografije ratnih brodova i personala Kraljevske mornarice Jugoslavije u Boki, snimljene od pet do 15 godina nakon pobune u austro-ugarskoj Mornarici i koje sa tim događajem, nemaju nikakve istorijske veze.

izvor


* originalna-Cherinijeva-grafika_resize.jpg (170.55 KB, 1000x475 - viewed 62 times.)

* netacni-djelovi-teksta-na-Koverti-prvog-dana_resize.jpg (212.28 KB, 830x600 - viewed 58 times.)

* pomorstvo.jpg (142.29 KB, 960x694 - viewed 65 times.)

* scena-iz-predstave-sa-scenografijom-iz-Kraljevine-Jugoslavije-1_resize.jpg (80.92 KB, 800x600 - viewed 60 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #4 on: February 15, 2018, 01:43:10 pm »

Dobro, i što sada?  Sad

Da li dalje ići u istraživanje ko, kako i zašto je grešio u materijalu pošte CG, zašto su na svečanoj akademiji prikazane fotografije, koje nemaju veze sa događajem?
Ili, prihvatiti činjenicu da u CG trenutno ne vlada znanje, nego partijska poslušnost!
Po meni najgore je to što ti partijski kadrovi ne pitaju struku ni za šta, misle da sve znaju i rade po svom nahođenju. I obično ne odgovaraju ni pred svojom partijom ni pred narodom ako nešto zgreše.
(Ovo je tek beznačajna sitnica u odnosu na sve dosadašnje promašaje)

Treba pozdraviti činjenicu da su se (neki) ipak setili pobune mornara i da je postojala dobra namera da se obeleži stota godišnjica.   
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.029 seconds with 24 queries.