PALUBA
March 19, 2024, 04:22:57 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Grabljivice štite avione od malih ptica  (Read 1388 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« on: April 09, 2018, 06:47:20 am »

Ove moćne grabljivice godinama štite srpske avione od malih ptica koje mogu da ih obore
Dunja Tulimirović  09.04.2018.

- Strah je u srži uspeha koji postižu ove ptice. Suri orao ima raspon krila od dva i po metra, on samo svojom pojavom izaziva trepet. A biološka zaštita se zasniva na tome da se druge ptice uplaše orla ili jastreba i same sklone sa neke teritorije – kaže Hani Girgis (34), jedan od retkih profesionalnih sokolara u Srbiji, čije grabljivice godinama štite avione u Jat tehnici od malih ptica, koje mogu da nanesu veliku štetu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Let aviona, ogromne čelične ptice, lako može da ugrozi samo jedan mali golub. Da bi se avioni zaštitili od ptica koje, na pogrešnom mestu, mogu i da ih obore, preduzimaju se različite mere. Jedna od njih je unajmljivanje licenciranog sokolara čije velike grabljivice love manje ptice i teraju ih dalje od vazduhoplova. Takvi sokolari su i Hani Girgis, koji se već 16-17 godina profesionalno bavi dresurom moćnih jastrebova i orlova, i njegov kolega Radan Bulatović.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

- Počeo sam da se bavim sokolarstvom kada sam imao samo 13 godina, sve iz čiste ljubavi. Kada sam bio već zreliji, ukazala mi se prilika da odem u inostranstvo i radim u dvorcu jednog grofa. Tu sam se bavio lovnim turizmom i biološkom zaštitom, to jest zaštitom terena od manjih ptica pomoću većih. Sa tim znanjem sam se vratio u Srbiju i pokrenuo svoj posao – priča Hani za "Blic". Najzahtevniji deo posla je svakako treniranje, koje se, kako kažu, razlikuje od treniranja svih drugih životinja.

- Trenutno imam sure orlove, jastrebove kokošare, harisove jastrebove i jednu veliku ušatu sibirsku sovu. Nemam mnogo ptica, ali u Srbiji mi više i ne treba.

- Sa treningom počinjemo kada su ptice još mlade oko dva, tri meseca. One se odvajaju od roditelja, navikavaju na sokolara i na prostor u kome će raditi i u kome je neretko buka od mašina i aviona. Ptica se polako uvodi u let, a sve simulacije moraju biti prirodne. Majka uči ptića da leti, te ga to uči ga i sokolar; majka ga uči da lovi, učim ga i ja – objašnjava Hani, ali dodaje da je ovo veoma bazičan opis, jer trening nije lak i sastoji se iz mnoštva detalja. Dresura će zavisiti i od karaktera ptice, od kojih su, kao i ljudi, neke teže, a druge lakše za saradnju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

- Sokolarstvo je u zaštićeno na UNESCO listi, jer mi ne podvrgavamo ptice cirkuskim metodama, batinama i slično. Ovde se isključivo radi na psihi ptice, gde se ona uči kako da se poveže sa sokolarom i stekne poverenje za ceo život. Jastreb shvati da uz pomoć sokolara lakše dođe do plena, što u prirodi to nije slučaj. Ako se ptica u prirodi povredi, nema ko da joj pomogne. Mi lečimo ptice i dokazano je da kod sokolara ptice mnogo duže žive nego u prirodi – objašnjava on. Jastreb je, kako kaže, idealan za ovu vrstu posla, jer je on najbolje leti u šumi, gde ima mnogo prepreka.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

- Tako može i da leti i po hangaru, a da se ne povredi. No, nikada ne smemo zaboraviti da je to grabljivica - ne papagaj, već predator, koji je izuzetno opasan po svoj plen. Svakako, ptice koje mi koristimo za biološku zaštitu nisu rizične po ljude – kaže Hani. I mnogo krupniji suri orlovi koriste se u biološkoj zaštiti.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

- Orao je ogroman, ima dva i po metra raspon krila, tako da je samo njegova pojava izaziva strah i trepet. A biološka zaštita se bazira na konstantnom strahu. Ptice kada shvate da je jastreb osnovao svoju teritoriju na jednoj oblasti, polako se premeštaju. Potrebno je vreme, ali biološka zaštita je najefikasniji način da se male ptice suzbiju – tvrdi on. Kako tvrdi, teritorije kao što su aerodromi mogu imati samo obučene sokolare, jer se običan lov mnogo razlikuje od biološke zaštite.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

- To je urbana sredina gde na svakih pet minuta avioni poleću i sleću. Svakog trenutka morate imati kontrolu nad pticom grabljivicom, da ona ne bi napravila neželjen efekat, sama uletela u avion ili privukla druge ptice – kaže on. Hani sarađuje sa Jat tehnikom, čiji su hangari nedaleko od Aerodroma Nikola Tesla. Ipak jedini aerodrom koji ima svoju biološku zaštitu i svoje sokolare jeste onaj u Vršcu. Drugi se različito snalaze.

Nikola Tesla u Beogradu: Iritirajući zvuci i specijalni laseri

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

- Prema međunarodnim standardima i preporukama, Aerodrom Nikola Tesla Beograd svrstava se u aerodrom nižeg rizika bliskog susreta ptica i vazduhoplova, sa manje od pet bliskih susreta na 10.000 avio operacija. Bezbednost vazdušnog saobraćaja nam je uvek na prvom mestu, a svojim radom se trudimo da utičemo da se poletanja i sletanja vazduhoplova obavljaju nesmetano – kaže Jovan Stanojčić, Šef zaštite od ptica i drugih životinja i kontrole stanja zelenih površina. Njegov tim primenjuje razne preventivne metode i resurse za suzbijanje prisustva ptica i drugih životinja.

- Tu su na prvom mestu ljudsko prisustvo i terenska vozila na kojima postoje bioakustični sistemi, čija je namena da putem zvuka rasteruju ptice. Vozač na kućištu izabere iritirajući zvuk, zbog kog se one razlete i pobegnu. Bioakustični sistem dostiže 10 hektara u pravcu dejstvovanja. Svakako se za zvučni efekat koriste i megafoni – objašnjava on. Ručni laserski uređaji, koji imaju domet do 2.500 metara, odlični su ako su ptice veoma udaljene od radnika koji vrši osmatranje i rasterivanje. On prosto usmeri laserski snop ka jatu, a najbolji efekat se postiže tokom mraka, sumraka ili loših vremenskih uslova, gde nema mnogo jake sunčeve svetlosti.

- Koriste se i Pirotehnička sredstva u vidu raketica i rasprskavajućih sredstava, a tokom 2018. godine se očekuje uvođenje u upotrebu signalnih pištolja sa municijom – objašnjava on. Ponekad se improvizuje i pomoću crnih kesa sa lopticom, repetir pušaka, kišobrana i drugih pomgala. Osim toga, u primeni su i indirektne metode za odvraćanje prisustva ptica.

- Ptice na razne načine treba da se demotivišu da uopšte borave na kompleksu Aerodroma. Samo kombinacijom različitih metoda se može postizati željeni efekat, dok primenom samo jedne metode taj efekat nije zadovoljavajući. Bitan nam je i partnerski odnos sa avio-kompanijama, što može da podrazumeva i odlaganje sletanja ili poletanja ukoliko dođe do toga da ptica ugrozi avion. U 2017. godini su u 14 navrata pravovremenom reakcijom zaposlenih sprečene incidentne situacije sa vazduhoplovima - poručuju sa ovog Aerodroma.

Konstantin Veliki u Nišu: Svetlosna signalizacija i neprimamljive površine

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Za razliku od Aerodroma Nikola Tesla, koji se nalazi u ravnici i u blizini velikih reka i močvarnih područja, Aerodrom Konstantin Veliki u Nišu nema ni približno sličnu geografsku konfiguraciju, što direktno utiče na floru, faunu i klimatske uslove.

- U Nišu je svega dva, do tri maglovita dana godišnje, ne postoji ni jedno prirodno stanište ptica u blizini aerodroma, a obližnje reke su relativno male, tako da ne mogu da generišu ni 10 odsto ptica koje se pojavljuju u Beogradu. Bez obzira na to, na Aerodromu Konstantin Veliki se primenjuju sve zaštitne mere, predviđene međunarodnim standardima.

- U prošloj godini smo imali dva potvrđena udara ptice koja su se desila kada je vazduhoplov već bio na stazi i nije bilo ostećenja vazduhoplova, niti je bila ugrožena bezbednost saobraćaja. Statistički, imali smo manje od jednog udara ptica na 1.000 operacija, što je daleko ispod evropskog proseka, tako da upotreba predatora nije potrebna, jer jednostavno mere daju ciljane rezultate – kaže Radmila Nerandžić. Radnici koji su obučeni i licencirani da "brane" aerodrom i vazduhoplove, svakodnevno su na Poletno sletnoj stazi i na zelenim površinama unutar obezbeđeno restriktivne zone. Redovno se vode evidencije i prati kretanje ptica. Prolazak drugih životinja u zonu aerodroma sprečava se održavanjem ograde.

- Najdelotvorniji način za trajno otklanjanje prisustva ptica na Aerodromu Konstantin Veliki je da se površine na kompleksu učine što neprivlačnije. Približno 120 hektara predstavlja izvor hrane, odmorišta i staništa za ptice. Zato visina trave na zelenim površinama nikada nije manja od 20 ili 30 centimetara Košenje se organizuje noću ili kada je aerodrom zatvoren za redovan avio saobraćaj – objašnjava ona. Nakon pljuskova, jakog vetara ili magle moguće je pojavljivanje glista i puževa koji dodatno privlače ptice, jer im služe za ishranu. Tada i na Aerodromu u Nišu radnici sedaju u vozilo sa zvučnim sistemom za rasterivanje ptica.

- Kada prepoznaju vrste ptica, odluče koji zvuk da puste, jer se iste vrste ptica ne ponašaju isto u različitom okruženju - dodaje ona. Svetlosna i zvučna signalizacija koriste se u ovu svrhu prilikom obilaska manevarskih površina. Tada se istovremeno sa kretanjem vozila ka uočenom jatu neizmenično pale i gase duga svetla na vozilu uz rotaciono svetlo i upotrebu sirene. Ovi efekti su ipak kratkotrajni i ptice imaju tendenciju da se nakon kraćeg vremena vraćaju na isto mesto sa kojeg su rasterane. Zato i oni koriste bioakustične repelente, a njihov ručni laserski uređaj ima domet 500 metara.

Izvor: www.blic.rs


* 001.jpg (58.9 KB, 740x493 - viewed 62 times.)

* 002.jpg (49.21 KB, 578x385 - viewed 60 times.)

* 003.jpg (57.4 KB, 578x385 - viewed 60 times.)

* 004.jpg (43.38 KB, 578x385 - viewed 61 times.)

* 005.jpg (75.34 KB, 578x385 - viewed 66 times.)

* 006.jpg (43.9 KB, 578x385 - viewed 61 times.)

* 007.jpg (251.46 KB, 578x376 - viewed 60 times.)

* 008.jpg (72.51 KB, 578x433 - viewed 59 times.)
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.022 seconds with 22 queries.